Kategorija: R

ROSENBERG, Ljudevit (Lulu), pravnik (Osijek, 1. XI. 1908 – Zagreb, 15. X. 1999). Sin Armina i Selme rođ. Gertner. Gimnaziju je završio u Osijeku. Studirao je u Parizu i Zagrebu, gdje je diplomirao 1932. na Pravnom fakultetu, a doktorat temeljem rigoroza stekao 1933. Ovlaštenje za samostalno obavljanje odvjetničkoga zvanja dobio je 1939. Do uspostave NDH bio je odvjetnik u Osijeku, a u srpnju 1941. morao je iseliti odvjetničku pisarnicu iz Radićeve ul. Uhićen je sa suprugom Nadom rođ. Kohn (?Osijek, 9. XII. 1909 – Auschwitz, 1942) te je u drugoj skupini osječkih Židova 22. VIII. 1942. iz sabirnoga logora u Tenji odveden u Auschwitz. Ondje je preživio i dočekao ulazak sovjetske vojske i oslobođenje 27. I. 1945. Jedan je od desetak osječkih Židova logoraša koji su se vratili iz Auschwitza. Nakon rata živio je u Zagrebu, u drugom braku s Alicom Korsky, udovicom odvjetnika Vladimira Korskoga, brata → Robertova. Radio je kao viši savjetnik za pravo međunarodne trgovine u Trgovačkoj komori SRH. Od 1960. do 1980. bio je redoviti profesor prava međunarodnih transakcija na Fakultetu za vanjsku trgovinu. Od 1962. predavao je trgovačko pravo u Zagrebu na poslijediplomskom studiju na Pravnom fakultetu i na poslijediplomskom studiju na Ekonomskom fakultetu. Bio je pravni stručnjak za međunarodno bankovno i financijsko pravo te član različitih instituta, povjerenstava, udruga i komora u zemlji i inozemstvu, član Svjetskoga udruženja za međunarodno pravo u New Yorku te Centra za izučavanje međunarodnoga i financijskoga prava u Ženevi. Objavio je velik broj znanstvenih radova, napose iz područja prava međunarodnoga plaćanja i transakcija, te knjige. Kao mladić svirao je violinu u osječkoj filharmoniji, a ljubav prema glazbi odredila je i njegovu kćer, čelisticu Ljerku Hondu Rosenberg (Osijek, 1940), koja je rat preživjela skrivena na selu kraj Slavonskoga Broda i nakon rata vraćena ocu. Živi u Njemačkoj, gdje je jedno vrijeme bila profesorica u glazbenoj školi u Detmoldu. Rosenbergova unuka Latica Honda-Rosenberg također je violinistica svjetske klase.

DJELA: Pravo međunarodnih transakcija. Zagreb 1967. – Devizne transakcije u Jugoslaviji i inozemstvu. Zagreb 1981. – Floating i zaštitne monetarne klauzule u poslovnim transakcijama. Zagreb 1984. – Pravni problemi u svezi s uvođenjem eura kao nove i jedinstvene obračunske novčane jedinice u pravni sustav Europske ekonomske i monetarne unije, 1–2. Zagreb 1998–1999.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 638.

LIT.: V. Kovač: Život poslije smrti. Bilten ŽOZ, 1994, 37. – Ista: (Nekrolog). Ha-kol, 1999, 63/64.

ROSENBERG, Oskar (Roseberg), pravnik (Sušak, 1884 – ?). U nepoznato doba promijenio je prezime. Gimnaziju je završio na Sušaku, a na zagrebačkom Pravnom fakultetu doktorirao je temeljem rigoroza 1908. Nakon studija vratio se u rodni grad, gdje je nakon imenovanja za odvjetnika 1928. imao odvjetnički ured. Bio je član i djelatnik zagrebačkoga Odvjetničkog odbora do njegova ukidanja nakon što je 1929. osnovana zagrebačka Advokatska komora. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 3(1929) 3; 5(1931) 2. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996.

ROSENBERG, Rikard, poduzetnik (Čakovec, 1879 – Auschwitz, 1944). Sin Ludovikov. Suprug Emme rođ. Guttman iz Sarvaša. Za I. svj. rata kao austroug. vojnik borio se na različitim bojištima. Potkraj 1918. član je mađ. Narodnoga vijeća u Čakovcu. U međuratnom razdoblju djelovao je u Čakovcu kao veletrgovac alkoholom, vinom i voćem, član Nadzornoga odbora Čakovečko-međimurske štedionice (od 1920) te član uprave Prve međimurske tvornice pletene žice i željeznog pokućstva (od 1921). Uz to bio je aktivan u javnom životu grada; god. 1922–25. bio je član Trgovišnoga poglavarstva Čakovec te suosnivač dobrotvornoga društva »Noćne ptice«. Nakon njem. reokupacije Mađarske 1944, pod čijom se vlašću nalazilo Međimurje za II. svj. rata, bio je uhićen te deportiran u Auschwitz, gdje je stradao.

LIT.: J. Lajtman: Prilog historiji radničkog pokreta i narodnooslobodilačke borbe u Međimurju od 1919.–1959. godine. Čakovec 1959. – V. Kalšan: Građansko društvo u Međimurju. Čakovec 2000. – J. i V. Kalšan: Rosenberg, Rikard. Međimurski biografski leksikon. Čakovec 2012.

ROSENBERG, Sigmund → ROMBERG, Sigmund

ROSENBERG, Sigmund, liječnik (?, 25. X. 1898 – Osijek, ?). Bio je Zemaljski zdravstveni savjetnik i gradski fizik u Osijeku te počasni član ŽOO i Hevre Kadiše.

LIT.: Obzor, 6(1876) 197. – Die Drau, 25(1892), 15. VII.

ROSENBERG, Sigmund (Sigismund), medicinski pisac (?Požega, o. 1800 – ?Požega, druga pol. XIX. st.). Član je razgranate obitelji Mojsija Rosenberga (oca → Lavoslavova), prvoga Židova u Požegi. Napisao 1837. inauguralnu disertaciju o ljekovitoj vodi u Daruvaru (Aquae soteriae Daruvarienses).

LIT.: M. D. Grmek: Hrvatska medicinska bibliografija. Opis tiskanih knjiga i članaka s područja humane i veterinarske medicine i farmacije, koji se odnose na Hrvatsku, sv. 1, 1470–1875. Zagreb 1955.

ROSENBERG, Slavko (Radej), poduzetnik, javni djelatnik i žid. aktivist (Vojakovac kraj Križevaca, 3. IX. 1900 – Jeruzalem, 4. VII. 1976). Sin Vilima i Paule rođ. Hirschl. Do 1939. zavičajnost je imao u Prelogu, kotar Goričani. Bio je cionist i član različitih zagrebačkih žid. društava. Djelovao je kao vlasnik trgovine na veliko »Koncentra«, koja je trgovala nalivperima, papirnom robom i sl. u Jurišićevoj ul. u Zagrebu. God. 1940. promijenio je prezime Rosenberg u Radej, a po uspostavi NDH prešao je na katoličanstvo i morao vratiti staro prezime. II. svj. rat preživio je u Zagrebu zahvaljujući puncu potpukovniku i vojnom sucu Adalbertu Pekareku, ujedno uspjevši spasiti dio članova ŽO (sudjelovao je i u preseljenju Doma staraca). Nakon rata, kao potpredsjednik ŽOZ, surađivao je s izaslanicima ilegalne alije B, koje je često krio u svojem stanu. Okupio je preživjele članove zajednice i s njima se iselio 1948. u Izrael, gdje se nastanio u Jeruzalemu i pridružio djelatnostima Hitahduta. Bio je među osnivačima kooperativa hotela »Morija« te je vodio radionicu nalivpera. Poslije se poduzeće proširilo i zapošljavalo 120 radnika, većinom doseljenika iz Jugoslavije. Bio je u vodstvu Liberalne stranke. U znak zahvalnosti za njegov dugogodišnji cionistički rad i za pomoć useljenicima, Keren Kajemet je zasadio 10 000 stabala u njegovo ime. U Zagrebu je bio oženjen Hrvaticom Helom rođ. Pekarek, koja se s njim iselila u Izrael. Nakon njezine smrti oženio se s Elizabet rođ. Podkaminer.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 695. – Podaci o ulazniku V. Stipetić.

LIT.: Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1945. Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

ROSENBERGER, Lavoslava (Slava), pravnica (Zagreb, 9. IX. 1914 – ?). Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1939. Do 1941. bila je odvjetnička pripravnica. Po uspostavi NDH u prijavi imovine navela je da je bez namještenja, a prigodno obavlja uredske poslove u poduzeću »Proizvodnja čarapa« u vlasništvu → D. Schleiena. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 695.

LIT.: Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 14(1940) 1. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996.

ROSENBERGER, Ljudevit, stomatolog (Bjelovar, 3. XII. 1900 – logor Jasenovac, 1941). Sin Aleksandra, suprug Elze rođ. Weiss te otac Danka (Zagreb, 1934 – ?) i Lee (Virovitica, 1931 – logor Jasenovac, 1942). U Zagrebu je stekao zavičajnost 1924. Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1925/26, a ovlaštenje za obavljanje liječničkoga zvanja dala mu je Kraljevska banska uprava u Zagrebu 1937. Imao je privatnu stomatološku ordinaciju u Martićevoj ul. te je radio i kao honorarni stomatolog u duševnoj bolnici (danas Klinika za psihijatriju) u Vrapču. Po uspostavi NDH, 30. VI. 1941, prijavio je imovinu. Tada je već bio rastavljen i djeca su živjela s njim, dok mu mjesto boravka bivše supruge nije bilo poznato. Deportiran je u logor Jasenovac, gdje je stradao s kćeri.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 695. – JUSP Jasenovac. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: Glasilo Spomen-područja Jasenovac, 7(1976) 1. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

ROSENBERGER, Mavro, obrtnik (Goričani, 10. XI. 1880 − ?). Mesarski i pekarski zanat izučio je u Križevcima, a od 1912. u Zagrebu je bio poslovođa u velepekarni »Wielanda«, gdje je radio do 1916. Po dobivanju obrtnice za samostalni rad u Zagrebu je otvorio mesnicu, koju je vodio do 1923. Kao ratnoga vojnog invalida zagrebačko Gradsko poglavarstvo postavilo ga je za posrednika pri Gradskoj stočnoj blagajni. Bio je predsjednik Zajednice doma i škole na I. mješovitoj građanskoj školi i utemeljitelj Hrvatskoga pjevačkog društva »Starčević« u Gračanima. Po vlastitoj tvrdnji, pomagao je i hrv. političkim kažnjenicima u Lepoglavi. Po uspostavi NDH do daljnjega mu je bilo dopušteno stanovati u Zvonimirovoj ul. u Zagrebu te nije morao preuzeti žid. znak. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 27434.