Kategorija: N

NEMENYI, Paul Felix, fizičar (Rijeka, 5. VI. 1895 – Washington, 1. V. 1952). Doktorirao je 1922. u Berlinu, gdje je predavao na Tehničkom fakultetu. Kad su nacisti došli na vlast u Njemačkoj 1933, emigrirao je u Dansku, a početkom II. svj. rata u SAD, gdje je 1941. izabran za predavača na Sveučilištu u Coloradu, a 1944. na Sveučilištu u Washingtonu. Kao znanstveni istraživač na Manhattan Project pri Sveučilištu u Chicagu, surađivao je 1945. na projektu atomske bombe, radeći na mehanizmu upaljača za bombu. – Sa suprugom Reginom rođ. Wender (?, Švicarska, 31. III. 1913 – ?) imao je sina Petera, matematičara (Berlin, 1927 – ?, 2002). Studirao je matematiku na Black Mountain College kraj Ashvillea u Sjevernoj Karolini, a 1963. doktorirao matematiku na Princetonu. – Pretpostavlja se da mu je drugi sin bio Robert James Fischer, šahist (Chicago, 9. III. 1943 – Reykjavik, 17. I. 2008). Bio je svjetski prvak u šahu 1972–75, poznatiji kao Bobby Fischer, glasovit po ekscentričnosti, neuobičajenom ponašanju, ali i, u poznim godinama, po antisemitskim političkim stavovima.

LIT.: http://www.crmvet.org/mem/nemenyi.htm, pristupljeno 10. IV. 20101; – http://en.wikipedia.org/wiki/Bobby_Fischer#Early_years; pristupljeno 10. IV. 2010; – http://worldconnect.rootsweb.com/cgi-bin/igm.cgi?op=GET&db=samsloan&id=I3955, pristupljeno 10. IV. 2010. – http://www.anusha.com/pafg87.htm#3955, provjereno 10. IV. 2010. – http://wikipedia.org/wiki/Paul_Nemenyi, pristupljeno 10. IV. 2010.

NEMON, Oscar (Neumann, Oskar), kipar i medaljer (Osijek, 13. III. 1906 – Oxford, Velika Britanija, 13. IV. 1985). Sin Moritza (Mavra) Neumanna i Eugenije, kćeri → Leopolda Adlera. Sa suprugom Patricijom rođ. Villiers-Stuart imao je sina Falcona i kćeri Electru i Aureliju ud. Young. Nakon mature u Osijeku 1924, odlazi u Beč k Antonu Hanaku, a 1925. u Bruxellesu upisuje Kraljevsku akademiju likovnih umjetnosti te dolazi u dodir s nadrealistima. Ondje je izradio reljef pilota Charlesa Lindbergha, a 1931. vratio se u Beč gdje mu je uživo pozirao Sigmund Freud. Izradio je i biste nekoliko Freudovih učenika, kao i bistu princeze Marie Bonaparte. God. 1936. odlazi u London te istodobno djeluje i u Bruxellesu. Od 1941. živi na imanju Pleasant Land u Boar’s Hillu kraj Oxforda, gdje je kasnih 1960-ih prema vlastitim projektima podigao obiteljsku kuću s atelijerom (od 2003. muzej s arhivom). Radovi su mu obilježeni realizmom, a u briselskom razdoblju djelovanja radi i pod utjecajem kubizma i konstruktivizma. Istaknuo se portretima i poprsjima belgijskoga kralja Alberta I. i kraljice Astrid, Winstona Churchilla, kojega je upoznao 1951. u Maroku, kraljice Elizabete II. u Oxfordu i premijerke Margaret Thatcher. Autor je javnih spomenika u Osijeku (Majka i dijete, Gajev trg 1965), Londonu (Winston Churchill, Guildhall 1955. i Britanski parlament 1969; Sigmund Freud, Hampstead 1970; Charles Portal, Victoria Embankment Gardens 1975; feldmaršal Montgomery, Whitehall 1980) te u Torontu (spomenik Nacionalnom zrakoplovstvu, 1984). Samostalno je izlagao u Osijeku (1923, 1924), Bruxellesu (1930, 1932, 1934, 1939) i Oxfordu (1942, 1982), a postmrtno su mu priređene izložbe u Osijeku (1985) i Londonu (2001).

IZV.: Podaci o ulazniku N. Korski, A. Young i D. Zec.

LIT.: D. Pinterović: Oscar Nemon. Osječki zbornik, 11(1967). – Jevrejski pregled, 35(1984) 3/4; 36(1985) 3/4. – Nemon (Neumann), Oskar. Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 1. Zagreb 1996. – J. Ambruš: Osječki umjetnici Ivan Rein i Oskar Nemon. U: Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Hrvatskoj. Zagreb 1998. – D. Prančević: Zanemareni kipar Oscar Nemon. Kvartal, 2(2005) 4. – D. Zec: Osječki kipari prve polovice 20. stoljeća: Leović, Živić, Nemon, Švagel-Lešić. Osijek 2014. – Isti (ur.): Oscar Nemon. Memoari, eseji, osvrti i zapisi. Osijek 2016.

NEMŠIĆ, Arpad, mehaničar (Prelog, 20. VI. 1896 – ?). Do 1934. bio je zaposlen kao mehaničar u Vojnom zavodu u Kragujevcu, odakle je došao u Zagreb, gdje je po uspostavi NDH morao prijaviti imovinu. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 689.

NETTEL, Oskar, poduzetnik (Velké Kunětice, Češka, 11. III. 1895 – ?). Bio je njem. državljanin, a u Hrvatsku se doselio 1931. U Zagrebu je s Leom Hahnom osn. Zagrebačku mehaničku tkaonicu »Hahn i Nettel« u Branimirovoj ul., koja se bavila proizvodnjom lanenih, pamučnih, vunenih, svilenih, kudjeljnih i jutenih tkanina i tkanina iz konjske strune. Poduzeće je protokolirano u zagrebačkom Kraljevskom sudbenom stolu 1931. Do 7. IV. 1941. stanovao je u Dežmanovu prolazu u Zagrebu. Po uspostavi NDH prebjegao je u St. Gallen u Švicarsku, gdje mu se već nalazila supruga s djecom. Imovina poduzeća procijenjena je 5. VI. 1941. na 8 092 351 din. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 675.

NEUBERG, Pavao, inženjer (Zagreb, 2. IX. 1895 – Bari, Italija, ?1944). Sin Robertov. U međuratnom razdoblju bio je strojarski inženjer u poduzeću »Kontakt« u Zagrebu i član Zagrebačke inženjerske komore. Po uspostavi NDH sa suprugom Nedom rođ. Svoboda (? – Zagreb, 15. I. 1975), »arijevkom«, preuzeo je žid. znak, a u srpnju 1941. zaveden je u popis neophodno potrebnih stručnjaka. Preminuo je u izbjeglištvu u Bariju.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 689. – HDA, Ponova, br. 1076, Srpski odsjek, Opći spisi, kut. 441, 41/1941.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

NEUBERGER DE HLINIK, Ermanno, žid. aktivist (? – ?). God. 1893. bio je drugi potpredsjednik, a 1895. predsjednik Izraelitske općine Rijeka. Također je bio vlasnik drvnoga poduzeća i član Upravnoga odbora »Borsa mercantile«.

LIT.: S. Simper: Židovske zajednice Rijeke i liburnijske Istre u svjetlu fašističkog antisemitizma (1938–1943) (doktorska disertacija). Zagreb 2012.

NEUBERGER, Dragutin (Petrijanec, 1. VI. 1918 – Jadovno, VII/VIII. 1941). Sin Maksa i Rosalije (Ruže) rođ. Pollak. Maturirao je 1936. na Drugoj realnoj muškoj gimnaziji u Zagrebu, gdje je iste god. upisao Tehnički fakultet. Po uspostavi NDH, sa 165 žid. omladinaca uhićen je potkraj svibnja 1941. i prebačen u logor Danica kraj Koprivnice, potom u Gospić te Jadovno, gdje je stradao. »Zbog odsutnosti« nije mogao 30. VI. 1941. prijaviti imovinu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 689. – Sveučilišni indeks D. Neubergera.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

NEUBERGER, Josip, službenik (?, 1870 – Zagreb, 12. VII. 1933). Djelovao je kao nadinspektor državnih željeznica.

LIT.: Židov, 18(1933) 29.

NEUBERGER, Leo, građevinski inženjer i poduzetnik (Zagreb, 23. VII. 1896 – ?Auschwitz, 1942–1943). Sin Josipa i Regine. U međuratnom razdoblju bio je građevinski poduzetnik u Zagrebu i član Zagrebačke inženjerske komore. Po uspostavi NDH sa suprugom Magdom rođ. Rado i kćeri Mirjam preuzeo je žid. znak, prešao na katoličanstvo i izgubio namještenje. U srpnju 1941. zaveden je u popis vlastima NDH neophodno potrebnih stručnjaka. Obitelj je bila uhićena i deportirana u Auschwitz u kolovozu 1942. ili svibnju 1943.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 689. – HDA, Ponova, br. 1076, Srpski odsjek, Opći spisi, kut. 441, 41/1941. – KŽZ.

LIT.: Židov, 17(1933) 29.

NEUBERGER, Pavao (Pavle), pravnik i žid. aktivist (Zagreb, ?1894 – ?New York, SAD, 7. VII. 1976). Sin Josipa (?, o. 1870 – Zagreb, 12. VII. 1933) i Regine (?, o. 1872 – Zagreb, 23. III. 1936). Doktorirao je temeljem rigoroza na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1918, odvjetničku zakletvu položio je 1922. i zaposlio se u Zagrebu kao sudac, a potom kao odvjetnik s uredom u Haulikovoj ul. Bio je aktivan u žid. organizacijama mladih i u mnogim žid. društvima, te istaknuti član »Lože Zagreb 1090«, neovisnoga žid. reda Bnei Brit (jedan od 25 delegata zagrebačke lože nazočan na inauguraciji jugoslavenske Velike lože Bnei Brita 1935. u Beogradu). Sa suprugom Anuškom i djecom Egonom (Zagreb, 1925) i Danom (Zagreb, 1928) neposredno prije rata iselio se u SAD. Brisan je iz Odvjetničkog imenika 1941. »jer se odrekao advokature«. Bio je suosnivač, prvi tajnik i dugogodišnji predsjednik Udruženja jugoslavenskih Židova u SAD, potom njegov počasni predsjednik. Pisao je o židovskim temama.

IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 689.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Židov, 17(1933) 29. – Loža Zagreb. Jevrejski glas, 5(1932) 48; 6(1933) 26; 7(1934) 8. – Jevrejski pregled, 27(1976) 7/8. – I. Mužić: Popis masona u Hrvatskoj između dva rata. Marulić, 18(1985) 3. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996.