Kategorija: M

MERHAV, Dina (Gross), kiparica i slikarica (Vinkovci, 9. III. 1936). Kći Zlatka Grossa i Šteffi rođ. Wachsler. Djetinjstvo je provela u Vinkovcima. Po uspostavi NDH s obitelji je prebjegla u Italiju, a potom u Švicarsku. Nakon II. svj. rata vratila se u Vinkovce, potom se s obitelji preselila u Beograd, a 1949. iselila u Izrael. Na akademiji Becalel apsolvirala je 1957. grafiku te se otada bavi slikarstvom i pedagoškim radom. Od 1966. do 1996. poučavala je oblikovanje, a od 1985. i kiparstvo u koledžu WIZO-Canada u Haifi. Od 1984. bavi se isključivo kiparstvom, isprva u kamenu, a od 1989. samo u željezu. Izlagala je na više samostalnih i kolektivnih izložba. Njezine su skulpture postavljene na javne površine u Izraelu i inozemstvu. Objavila je i knjigu pjesama Šelha be-ahavah (Tel Aviv 1984).

LIT.: Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – M. Kolar-Dimitrijević: Osobe iz knjige Jučer, danas Ženi Lebl (Jennie Lebel). Novi Omanut, 10(2002) 50. – T. Šalić: Židovi u Vinkovcima i okolici. Osijek–Zagreb 2002.

MERKADIĆ, Salamon, gospodarstvenik i žid. aktivist (Sarajevo, 1845 – Slavonski Brod, 15. I. 1915). Sin Rafaela, podrijetlom iz Bosanskoga Broda, i Flore rođ. Papo. God. 1880. bio je graditelj i suvlasnik Prvoga brodskoga paromlina, kapacitet kojega je bio 50 000 metričkih centi, te član ravnateljstva Brodske štedione. Bio je član Odbora za izgradnju sinagoge i utemeljitelj brodske Hevre Kadiše te član Stranke prava i gradski zastupnik 1894. S bratom Askijom, koji je bio tajnik Odbora Stranke prava, potaknuo je utemeljenje Hrvatskoga dobrotvornoga gospojinskoga društva u Slavonskom Brodu. Njegov sin Rafael (?, o. 1879 – Zagreb, 8. I. 1946) bio je u braku s Jelenom rođ. Halfon, kćeri grofice Khuen Balassy, a kći Rifka bila je u braku s Maksom Kohnom (?, 1874 – ?, 1906). – Drugi sin Mavro Gregor bio je u braku s Mandicom rođ. Čavčić. Isprva je bio poslovođa Prve hrvatske štedionice u Bosanskom Brodu, a uoči II. svj. rata posjedovao je ciglanu u Slavonskom Brodu te, po uspostavi NDH, dobio arijska prava.

IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, Varia. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: S. Uzelac Schwendemann: Dogodilo se jednom u Brodu. Slavonski Brod 2008. – Isti: Židovski Brod/kulturno-povijesne krhotine, Slavonski Brod 2011.

MERKLER, Aladar, poduzetnik i žid. aktivist (Sisak, 1883 – logor Jasenovac, 1941). Sin Albertov. Bio je ravnatelj poduzeća »Feliks« u Zagrebu 1930-ih. Također je bio istaknuti član »Lože Zagreb 1090« nezavisnoga žid. reda Bnei Brit (jedan od 25 izaslanika zagrebačke lože nazočan na inauguraciji jugoslav. Velike lože Bnei Brita 1935. sa sjedištem u Beogradu). Po uspostavi NDH preuzeo je žid. znak i bio član Odbora za kontribuciju u ljeto 1941. Iako je imao »pravo nesmetanog rada« i propusnicu za slobodno kretanje gradom, ubrzo je uhićen i deportiran u jasenovački logor Bročice, gdje je stradao.

IZV.: KŽZ.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

MERKSAMER-ĐAČIĆ, Egon (Merkzamer, Gjačić), stolnotenisač (Sarajevo ili Zagreb, 9. IV. 1918 – kraj Livna, BiH, 1943). Bio je član Židovskoga gombalačkog i sportskoga društva Makabi i HAŠK u Zagrebu i istaknuti stolnotenisač. Na prvenstvu Zagreba 1937. osvojio je 3. mjesto u pojedinačnoj konkurenciji te prvo mjesto u igri parova s Adolfom Herškovićem, te je godine pobijedio i → L. Hexnera u 2. kolu. Igrao je za reprezentaciju Zagreba 1937. na turniru u Mađarskoj, a u igri parova zauzeo je s → A. Herškovićem 3. mjesto. Te godine bio je stolnoteniski prvak Hrvatske i Slovenije (Savske i Dravske banovine). Pobijedio je u igri parova 1938. na prvenstvu Dunavske banovine te 1939. na turniru u Ljubljani. U doba uspostave NDH bio je student prava u Zagrebu i stanovao na istoj adresi kao i → A. Merksamer. Kao član SKOJ i KPJ ujesen 1941. priključio se partizanima. Sudjelovao je u bitkama na Neretvi i Sutjesci. Poginuo je 1943. kraj Livna.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 687.

LIT.: S. Cerjan: Merkzamer, Egon. Enciklopedija fizičke kulture, 1. Zagreb 1975. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – Merksamer-Gjačić, Egon. Sportski leksikon. Zagreb 1984. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

MERKSAMER, Alfred, geodet (Sarajevo, 24. IX. 1906 – ?logor, 1941–1945). Sin Hinkov. Djelovao je kao katastarski geometar u Zagrebu. Po uspostavi NDH bio je umirovljen nakon 13 godina državne službe. Stradao je u nepoznatom logoru.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 687.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

MERON, Michael (Mautner, Vladimir), kemijski inženjer (Zagreb, 17. XII. 1915). Studij kemije završio je 1938. na Sveučilištu u Zagrebu. Za Travanjskoga rata 1941. bio je mobiliziran u jugoslav. vojsku i zarobljen te je II. svj. rat proveo u voj. zarobljeništvu u njem. logorima. Po povratku u Zagreb 1945, uključio se u istraživački rad u industriji poslijeratne Hrvatske. U prosincu 1948. iselio se u Izrael. Vojsku je služio kao stožerni oficir na području tehnologije, odgovoran za održavanje aviona i opreme. Bio je među prvim inženjerima koji su počeli raditi u poduzeću »BEDEK-metosim«. Umirovljen je krajem 1980, a 1981. počeo je raditi u Ministarstvu obrane povezujući znanstvene ustanove s istraživačkim radom u industriji. Svoja sjećanja na boravak u njem. logorima objavio u knjizi Wir müssen es allein schaffen (Koblenz 1997).

LIT.: Ha-kol, 1997, 49/50. – Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – M. Kolar-Dimitrijević: Osobe iz knjige Jučer, danas Ženi Lebl (Jennie Lebel). Novi Omanut, 10(2002) 50. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

MEVORAH, Avram, žid. aktivist (? – ?). Doselio se iz Beograda 1918. u Zagreb, gdje je od 1926. bio predsjednik (poslije počasni predsjednik) sefardske općine. Poč. 1930. s obitelji se vratio u Beograd.

LIT.: Jevrejski glas, 3(1930) 19. – Novi Omanut, 6(1998) 31.

MEVORAH, Izrael, građevinski poduzetnik (Prijedor, BiH, 16. I. 1894 – ?). Sin Jakovljev. U međuratnom razdoblju bio je vlasnik građevinskih poduzeća »Friedmann–Lorber–Mevorah« i »Lorber & Mevorah« u Zagrebu. Po uspostavi NDH sa suprugom Tinkom rođ. Hason i sinom Isakom (Zagreb, 1921) preuzeo je žid. znak. Čini se da je s obitelji preživio rat u inozemstvu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 687. – KŽZ.

MEVORAH, Salamon, trgovac (Beograd, 25. III. 1895 – ?logor, 1941–1945). Sin Avramov. S obitelji se nakon I. svj. rata doselio u Zagreb, gdje je bio pripadnik jedne od najpoznatijih sefardskih obitelji. U međuratnom razdoblju bio je trg. zastupnik i suvlasnik komisionalne radnje »S. A. Mevorah i Comp« s → B. Samokovlijom, koja je trgovala pamučnim predivom i sirovinama za tekstilnu robu. Po uspostavi NDH sa suprugom Marijanom rođ. Perera i djecom Avramom (Zagreb, 1923 – Jadovno, 1941) i Esterom (Zagreb, 1931) preuzeo je žid. znak i deportiran u nepoznati logor, gdje je stradao. Sin je stradao u Jadovnu 1941, roditelji u Njemačkoj ili Poljskoj 1942, dok se kći uspjela spasiti.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 687. – KŽZ.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

MEYER, Elias (Ilija), liječnik (Suceava, Rumunjska, 1866 – ?Auschwitz, 1943). Sin Moricov. Djelovao je kao sanitarni inspektor. Po uspostavi NDH sa suprugom Jenny (Ženi) rođ. Ruckenstein preuzeo je žid. znak te su 1943. deportirani, čini se, u Auschwitz.

IZV.: KŽZ.