Kategorija: M

MEÍR BEN MOŠE HAJIM DE ZARA (Mazo da Zara), hebrejist i tiskar (Zadar, poč. XVIII. st. – Venecija, nakon 1752). O. 1730-ih boravio je i radio u Veneciji, gdje je bio voditelj ili čak suvlasnik tiskare hebrejskih knjiga »Vendramin«; iako se u bibliografskom spisu iz 1740. izričito spominje kao poslovođa. God. 1736–52. objavljivao je rabinske response (vjerske komentare Biblije, odnosno Talmuda), poput odgovora rabina Simsona Morpurga Šemeš cedaka (lat. Sol Iustitiae; Sunce pravde) ili djela Davida Parda Šošanim le David napisanog u vrijeme dok je ovaj bio vjeroučitelj i nadrabin splitske općine. Bio je poznavatelj rabinske i talmudske literature i vičan stilu i načinu pisanja na hebrejskom i aramejskom jeziku, a možda i rabin.

LIT.: C. Loker: Zadranin – poslovođa tiskare Vendramin. Novi Omanut, 4(1996) 18/19.

MEISEL, Albert, trgovac (Kostanjevac, 4. II. 1894 – Auschwitz, VIII. 1942). Sin Albertov. Zavičajnost je stekao u Ljubeščici. Djelovao je kao posrednik u trgovini žitom, no za uspostave NDH bio je bez posla. Sa suprugom Elzom rođ. Steiner (Rečica kraj Karlovca, 1900 – Auschwitz, VIII. 1942) u kolovozu 1942. deportiran je u Auschwitz.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 687.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

MEISEL, David (Meisl), kantor, zborovođa i žid. aktivist (Holešov, Češka, 17. IX. 1885 – Jadovno, VII. 1941). Glazb. naobrazbu stekao je u Brnu. Od 1906. bio je natkantor i tajnik ŽO u Karlovcu, gdje je organizirao mješoviti zbor u sinagogi, predsj. Saveza kantora Jugoslavije, član Glavnoga odbora SJOJ (1936–39) i izdavač lista Mjesečnik jevrejskih kantora (1928–30). Bio je i dirigent karlovačkoga pjevačkoga zbora »Nada« i lirski tenor »Zore«, a 1921. preuzeo je dužnost dirigenta toga zbora, koji je tada ostvario najveći umjetnički uspon, izvodeći prvi hrv. oratorij Žrtva Abrahamova Božidara Širole, Stabat mater Antonína Dvořáka te Misu u Es-duru Franza Schuberta, koja je bila i prvi izravni radijski prijenos iz Karlovca 1928. Na natjecanju svih hrv. zborova 1923, »Zora« je osvojila XI. mjesto. U tom je razdoblju gostovala u Zagrebu, Beogradu, Splitu, Šibeniku i održavala turneje po Njemačkoj i Belgiji, gdje je 1935. god. 65 članova »Zore« pjevalo na dvoru. Djelovao je i kao poduzetnik, vlasnik autobusnoga poduzeća »Tapret«. Bio je u braku s katolkinjom posvojenom u obitelj karlovačkoga gospodarstvenika Weissa. Po uspostavi NDH uhićen je i deportiran u logor Danica kraj Koprivnice, potom u Gospić te u Jadovno, gdje je stradao sa sinom Zlatkom (Karlovac, 1920 – Jadovno, VII/VIII. 1941).

LIT.: Meisel, David. Muzička enciklopedija, 3. Zagreb 1977. – Karlovac 1579–1979 (zbornik radova). Karlovac 1979. – R. Radovinović: Židovi u Karlovcu. Od osnutka Zajednice do njezina uništenja. Svjetlo, 2001, 3/4. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

MEISEL, Hinko (Majsl), trgovac (Kamena Gorica kraj Varaždina, 5. VI. 1899 – logor Jasenovac, 1941). Sin Samuelov. Zavičajnost je stekao u Ljubeščici. Djelovao je kao posrednik pri trgovini konjima. Po uspostavi NDH bio je uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. U braku sa Sabinom rođ. Schäffer imao je kćer Šarlotu (?, 1940), koja je 1941. deportirana u logor Loborgrad, gdje je po nekim izvorima skončala, dok je po drugima 1942. odvedena u Auschwitz. Supruga Sabina preživjela je II. svj. rat.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 687.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

MEISEL, Lavoslav, kemijski inženjer (Križevci, 4. VIII. 1895 – logor Jasenovac, 1945). Sin Hinka i Karoline (Boskovice, Češka, 1876 – ?). Zavičajnost je stekao u Ljubeščici. U braku s Leonijom rođ. Fränkel imao je kćer Gerdu (?, 1922), koja se iselila u Stockholm. God. 1941. povremeno je honorarno držao nastavu na stručnim tečajevima ŽOZ i davao stručne savjete. Po uspostavi NDH bio je uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 687.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

MELAMED, Jerolim, liječnik (? – ?). U 2. pol. XVII. st. živio u Splitu i istaknuo se kao voj. kirurg u mletačkoj službi u protuosmanskim ratovima.

LIT.: D. Kečkemet: Židovi u povijesti Splita. Split 1971.

MELLINGER, Aleksandar, veterinar (Zemun, Srbija, 9. VI. 1885 – ?). Bio je u mješovitom braku s Ljubicom rođ. Popović i 1919. pri stupanju u brak prešao je na pravoslavlje. Sudbina za II. svj. rata nije poznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 687.

MELLMAN, Oton, poduzetnik (Jihlava, Češka, 17. II. 1910 – ?). Iz Osijeka se 1917. doselio u Zagreb, gdje je bio suvlasnik poduzeća »Koloman Juhn i drug«. Njegova je sudbina za NDH nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 687.

MENZER, Slavoljub (Eduard), trgovac (Virovitica, 13. IX. 1841 – Zagreb, 1. XI. 1906). Pripadao je starosjedilačkoj obitelji u Virovitici, poslije je živio u Zagrebu. Bio je pristaša Stranke prava. Od 1864. bio je u braku s Terezijom rođ. Flesch (Trnava, 1843 – Zagreb, 1. VIII. 1930), s kojom je imao sinove Jakoba (Virovitica, 1866 – Zagreb, 7. IV. 1906), Philipa (Virovitica, 1868 – ?, 1887), Maksa, Huga (?Virovitica, 1873 – ?, 1874) i Izidora te kćeri Karolinu (Virovitica, 1865 – ?) i Adelu (Virovitica, 1869 – Virovitica, 1872). – Sin Makso (Moritz), trgovac (Virovitica, 1871 – Zagreb, 31. I. 1909). Poč. XX. st. vodio je trgovinu u Zagrebu, a potom se iselio u Johannesburg, gdje je bio istaknuti hrv. iseljenik. – Sin Izidor (Mencer, Iso), građevinski inženjer (Virovitica, 28. IV. 1879 – Zagreb, 6. XII. 1940). Djelovao je kao građevinski inženjer i tehnički savjetnik. Bio je u braku s Ankom rođ. Neumann, kćeri Moricovom (Graz, Austrija, 1892 – Zagreb, 19. III. 1981), koja se 1912. iz Graza doselila u Zagreb. Po uspostavi NDH prijavila je imovinu te s kćeri Nadom (?Zagreb, 1923 – ?) u kolovozu 1942. bila uhićena. Na intervenciju snahe »arijevke« u posljednji su trenutak, neposredno prije plombiranja vagona, izvučene iz vlaka na zagrebačkom kolodvoru. Kći Vera (?, 1919 – ?) iselila se 1948. u Izrael. – Karolina je preživjela II. svj. rat. Majka je → L. Büchlera.

IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 687. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27751. – Matična knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih Židovske općine Virovitica 1852–1931.

LIT.: J. Dundović: Adresar 1909. Zagreb 1908. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

MEOR, Gabriel, obrtnik (Beograd, 20. X. 1888 – logor Jasenovac, ?1941). Sin Lazarov. Doselio se 1923. iz Zemuna u Zagreb, gdje je 1932. otvorio mesnicu »Kibuc« na polukatu tržnice Arko-Hercog, u kojoj su se nudili suhomesnati proizvodi. Živio je prvotno u Kušlanovoj ul., a 1941. sa suprugom Jankom rođ. Rosenbaum (Čakovec, 1892 – ?) i djecom Esterom (?Zemun, Srbija, 1922 – ?) i sinom Giborom (Zagreb, 1935 – ?logor, 1941–1945) na Tomislavovu trgu. Tada je radio kod brata Samuela, vlasnika obrtne radionice za proizvodnju papirnatih vrećica u Đorđićevoj ul. Po uspostavi NDH bio je uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. U Holokaustu je stradao i sin Gibor, dok je sudbina supruge i kćeri nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 687.

LIT.: I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.