Kategorija: L

LEVI, Klara, žid. aktivistica (Zagreb, 1949). Kći Josipa i Hane rođ. Richter. Članica je Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Zagrebu.

LEVI, Mario, farmaceut (Zagreb, 7. IV. 1927). Diplomirao je na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu te doktorirao tezom Upliv ishrane na etiologiju ateroskleroze. Djelovao je kao docent na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i bavio se medicinskom biokemijom.

LIT.: Levi, Mario. Ko je ko u Jugoslaviji. Beograd 1970.

LEVI, Moric (Levy, Maurice), pedagog (Sarajevo, 12. VI. 1912 – Ženeva, Švicarska, VI. 1996). Sin Jakobov. Posjedovao je doktorat. Prije II. svj. rata bio je nastavnik na realnoj gimnaziji u Sarajevu. Potom je u poč. 1941. bio namješten kao honorarni vjeroučitelj za izraelitski vjeronauk na I. i III. ženskoj realnoj gimnaziji u Zagrebu. Po uspostavi NDH umirovljen je te po nalogu Ravnateljstva ustaškog redarstva kao nastavnik dodijeljen na rad u ŽOZ. Sa suprugom Rifkom rođ. Baruch, te uz zagovor doglavnika Ademage Mešića, u srpnju 1942. pokušao je isposlovati legalnu propusnicu za putovanje u Kraljevicu, no bio je odbijen. Nepoznato je kako je ipak dospio u Italiju, gdje je bio interniran u Modenu. U srpnju 1943. uz novčanu pomoć modenskoga biskupa prešao je u Švicarsku. Nakon rata živio u Ženevi te se zanimao za zbivanja u žid. zajednici u domovini te u starosti surađivao u žid. glasilima. Bio je aktivan u udruženju »Švicarska–Izrael«.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 685. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27372, 29668. – KŽZ.

LIT.: J. F. Verdonnet: (Nekrolog). Tribune de Genève, 1996, 11. VI. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

LEVI, Ruta, pedagoginja (Banja Luka, BiH, 1906 – ?). Kći Judina. U međuratnom razdoblju djelovala je kao nastavnica u gimnaziji na Sušaku. U njezinu stanu od 1941. skrivali su se ilegalci kao i ranjeni partizani iz odreda »Božo Vidas-Vuk«. Poč. 1944. priključila se partizanima te djelovala u štabu baze NOVJ u Bariju i Korpusu narodne obrane Jugoslavije. Demobilizirana je u činu poručnice.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

LEVI, Sadik (Zadik), građevinski poduzetnik (Sarajevo, 6. VII. 1900 – logor Jasenovac, 1941). Sin Jakobov. Od 1931. u Zagrebu je s Juliusom Presičekom suvlasnik građevinskoga poduzeća »Presiček & Levi« u Radničkom dolu. U braku s Rozom rođ. Altarac otac je Emice i Danka. Po uspostavi NDH obitelj je preuzela žid. znak. Ubrzo je bio uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. Supruga i djeca bili su zatočeni u logoru Loborgradu, a u kolovozu 1942. najvjerojatnije deportirani u Auschwitz, gdje su stradali.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 685. – KŽZ.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – I. Goldstein: Holokaust u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004.

LEVI, Salamon, službenik (Višegrad, BiH, 16. VI. 1906 – ?). U međuratnom razdoblju bio je službenik u tvornici »C. D. Gaon«. Bio je u mješovitom braku, no njegova supruga Ema prešla je s katoličke na žid. vjeru, a kao Židov bio je prijavljen i njihov sin Silvio (Zagreb, 1936). Stanovali su na Trnjanskom nasipu. Nakon Travanjskoga rata 1941, dospio je u njem. ratno zarobljeništvo. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 685.

LEVI, Salamon, trgovac (Sarajevo, 6. VII. 1906 – logor Slana, 1941). Sin Davidov. U međuratnom razdoblju u Vlaškoj ul. u Zagrebu imao je malu trgovinu cipela, odijela i manufakturne robe. Po uspostavi NDH preuzeo je žid. znak, a ubrzo je bio uhićen, deportiran u Gospić, potom u paški logor Slana, gdje je stradao.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 685. – KŽZ.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

LEVI, Vito, žid. aktivist (? – ?). Učeni Splićanin koji je 1863. obavljao dužnost rabina jer se nije mogao naći odgovarajući rabin iz drugih gradova.

LIT.: D. Kečkemet: Židovi u povijesti Splita. Split 1971.

LEVINE, Mary, prevoditeljica i žid. aktivistica (Zagreb, 1910 – New York, 30. IX. 2001). Kći Mavra Mostera i Hermine rođ. Fünkler. Djetinjstvo je provela u Zagrebu, a 1926–33. s roditeljima je živjela u Berlinu. Dolaskom nacionalsocijalista na vlast, s obitelji se vraća u Zagreb i zapošljava u poduzeću »Loew Film Distributors«, podružnici »Metro Goldwyn Mayer«. Kao supruga tajnika amer. konzulata u Zagrebu Otta pl. Vucheticha, po uspostavi NDH bila je oslobođena nošenja žid. znaka. Iste je god. dobila ulaznu vizu za SAD te se sa suprugom ukrcala na posljednji putnički brod koji je iz zaraćene Europe otplovio preko Atlantika. Zapošljava se kao prevoditeljica u Ministarstvu obrane SAD, od 1943. radi za »Voice of America« kao asistentica programa i producentica u radijskom odjelu za južnu i sr. Europu, a 1946–70. u administraciji UN. U trećem braku s poduzetnikom Natom Levineom posvetila se dobrotvornom radu u ustanovi za djecu s teškoćama u razvoju. Također je bila članica Svjetskoga židovskog kongresa, aktivna u organizaciji »Hadassah«, a bavila se i zbrinjavanjem preživjelih iz Holokausta s područja bivše Jugoslavije.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 27262.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – Ha-kol, 2002, 73.

LEVINGER, Berta (Löwinger, rođ. Weiner), poduzetnica (Vukovar, 7. III. 1885 – ?logor, 1941–1945). U međuratnom razdoblju u Zagrebu je bila vlasnica »štampiljarske radionice« za izradu gumenih pečata u Draškovićevoj ul. s prosječnim prometom između 3500 i 4200 din. mjesečno. U radionici je kao poslovođa radio njezin suprug Maks (Osijek, 9. IX. 1882 – ?logor, 1941–1945) i sin Milan (?, 1919 – Jadovno, 1941). Po uspostavi NDH povjerenik poduzeća tražio je u travnju 1942. da suprug bude oslobođen nošenja žid. znaka i da mu se dopusti raditi u poduzeću te se u molbi navodi kako je bio »30 dana policijski kažnjen radi jedne štampilje«. Supružnici su stradali u nepoznatom logoru, a sin Milan 1941. u Jadovnu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 685. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 29200.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.