Kategorija: K

KELEMEN, Jenö, veletrgovac (Senta, Srbija, 29. VIII. 1897 – ?). Sin Ignačev. Od 1929. do uspostave NDH u Zagrebu je posjedovao veletrgovinu tekstilnom robom (vunenim tkaninama) u Draškovićevoj ul. u koju je uložio 1 400 000 din. vlastitoga kapitala i 1940. ostvario promet 3 230 000 din. Po uspostavi NDH, sa suprugom Gertrudom rođ. Kornis i sinovima Đurom (?, 1924) i Ladislavom (?, 1937), preuzeo je žid. znak i prešao na evangeličku vjeru. U prijavi imovine navodi da kao mađ. državljanin »pripada mađarskoj rasi« te prema mađ. zakonima ne bi bio obvezatan na takvu prijavu. Sa suprugom i sinom Ladislavom preživio je II. svj. rat, no Đurina sudbina nije poznata. – Brat Pavao, trgovac (Senta, Srbija, 1. V. 1899 – ?). U Hrvatsku se doselio 1931. i bio zastupnik tekstilnih tvornica. Po uspostavi NDH, sa suprugom Kornelijom rođ. Lebović, preuzeo je žid. znak, a 9. VI. 1941. morao je otkazati obrtnu dozvolu i prijaviti imovinu. Prešao je na evangeličku vjeru i preživio II. svj. rat.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – KŽZ.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KELLNER, Geza, ugostitelj (Darda, 24. II. 1869 – ?logor, 1941–1945). Sin Josipov. S roditeljima se iz Darde 1874. doselio u Osijek, gdje je završio osnovnu školu i dva razreda gimnazije. Poč. XX. st. vodio je gostionicu na Cmroku u Zagrebu. U doba uspostave NDH živio je od potpore rođaka. Sa suprugom Terezom rođ. Pollak preuzeo je žid. znak i stradao u nepoznatom logoru.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – KŽZ.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KELÖ, Mavro, službenik (?, o. 1860 – Osijek, prije 1941). Suprug Marije rođ. Kelö. Do 1903. živio je u Somboru, a 1912. iz Srijemske Mitrovice se doselio u Osijek, gdje je bio savjetnik hidrotehničkoga ureda.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 633.

KEREN, Menahem (Kraus), žid. aktivist (Vinkovci, 1914 – Kidron, Izrael, 1969). Iselio se u Palestinu 1938. te bio jedan od osnivača mošava Kidron.

KERN, Aleksandar, revolucionar (Trst, 1923 – ?). Sin Filipa i Franciske. God. 1941. bio je učenik na Sušaku. Poč. studenoga 1942. bio je interniran u logor u Kraljevici, a u srpnju 1943. u Kampor na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priključio se partizanima te djelovao kao bolničar u 2. četi 2. bataljuna 3. brigade 13. divizije, a zatim kao voditelj ureda u sanitetskom odjelu 4. armije. Prijavu imovine u ime njegove majke podnio je 23. VI. 1941. upravitelj kuće, koju je posjedovala u Zagrebu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

KERN, Fedor (Zagreb, 1923 – logor Jasenovac, ?1942). Sin Izidora (Zagreb, 1896 – logor Jasenovac, 1941). Po uspostavi NDH s roditeljima je iseljen iz kuće u sjev. dijelu Zagreba. Obitelj je vjerojatno bila uhićena krajem lipnja 1941, ali je na intervenciju puštena. U siječnju 1942. s majkom i bakom deportiran je u logor Jasenovac, gdje je stradao. Otac je u kolovozu ili rujnu 1941. bio uhvaćen na ulici te doveden kući, gdje mu je naloženo da spremi svoje stvari do poslijepodneva kad će doći po njega. Iako mu je time pružena prilika za bijeg, nije ju iskoristio. Cijela je obitelj stradala u Holokaustu.

LIT.: Z. Milo: Tako je to bilo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941–1945). S opširnim historijskim pregledom toga razdoblja. Beograd 2004.

KERN, Hinko (Heinrich), liječnik (Ledeč na Sázavi kraj Havlíčkůva Broda, Češka, 10. VIII. 1826 – Lipik, 12. IV. 1897). Gimnaziju je završio u Pragu, a medicinu studirao u Beču i Pragu, gdje je i promoviran 1854. Te god. došao je u Vukovar te isprva bio privatni liječnik, od 1862. trgovišni, a od 1864. i bolnički liječnik. Počasnim fizikom Srijemske županije postao je 1865. istaknuvši se napose u suzbijanju kolere, a 1866. sastavio je Ustanovljenje, tj. bolnički statut. God. 1869. preselio se u Osijek, a 1872–84. bio je kupališni liječnik i upravitelj u Lipiku, gdje je znatno unaprijedio kupalište. Ustrojio je potporno društvo »Humanitas« za siromašne kupališne goste i izgradio sanatorij za bolesnu djecu »Herminkin dvor«, dogradio stanove za goste i djelatnike kupališta, zauzimao se za isušivanje močvara, osigurao dovod pitke vode, tiskao kupališni kućni red i izdao brošuru o Lipiku u kojoj je preporučivao lipičku mineralnu vodu i za pijenje, a ne samo za kupanje. Opisao je hrv. mineralna vrela nastojeći da se za sva kupališta ustanovi zajednički statut, ali u tom nije uspio. Radove je objavljivao u časopisima Glasnik Družtva slavonskih liečnika (1877), Liečnički viestnik (1879–80, 1885, 1887), Kroatische Revue (1882). Bio je član Zemaljskoga zdravstvenog vijeća Hrvatske i Slavonije.

DJELA: Das Jodbad Lipik und seine warme Quelle. Wien 1873, 18812, 18843 (hrv. izd. Jodna kupelj Lipik i njezine toplice. Zagreb 1877). – Die luetische Erkrankung der Leber. Essek 1877. – Die Heilquellen Kroatiens. Agram 1883.

LIT.: (Nekrolog). Liječnički vjesnik, 19(1897) 5. – L. Glesinger: Češkoslovačko-južnoslavenske medicinske veze u prošlosti. Beograd 1965. – A. Dorn: Razvoj zdravstvenih ustanova u Vukovaru. U: Medicinski centar Vukovar. Vukovar 1976. – H. Iveković i R. Peroš: Mineralne i termalne vode SR Hrvatske. Zagreb 1981. – V. Dugački: Kern, Hinko. Hrvatski biografski leksikon, 7. Zagreb 2009.

KERN, Vera, žid. aktivistica (Kutina, 23. X. 1918 – Zagreb, 23. I. 2005). Kći Filipa Meisela i Jelene rođ. Kraus. Po uspostavi NDH prebjegla je u Hrvatsko primorje te bila internirana u logore u Kraljevici i Kamoporu na Rabu, a nakon kapitulacije Italije priključila se partizanima kao članica Židovskoga rapskoga bataljona. Bila je bolničarka, a potom referentica saniteta 7. banijske divizije. Nakon II. svj. rata živjela je u Zagrebu. Nakon suprugove smrti ostala je s trima kćerima i sama ih odgojila. Bila je djelatna članica ŽOZ. – Suprug Ljudevit, trgovac (Kutina, 1910 – Goli otok, nakon 1949). Bio je trgovac u Slatini. Po uspostavi NDH prebjegao je u Hrvatsko primorje te bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priključio se partizanima kao borac Židovskoga rapskoga bataljona i 7. banijske divizije. God. 1944. obolio je i bio poslan na liječenje u Bari, gdje je nastavio raditi u ambulanti rekonvalescentnoga logora. Nakon rata radio je u »Narodnim novinama«. U doba rezolucije Informbiroa bio je uhićen, odveden u IX. mj. 1949. u Staru Gradišku te potom na Goli otok. – Kći Mirjana (Mirjam) Kern-Cuculić, pedagoginja i žid. aktivistica (Zagreb, 30. VIII. 1948). U braku s Miloradom Cuculićem, majka je → Judite Cuculić Župa. Profesorica je fizičke kulture i učiteljica skijanja. Zaposlena je kao sportska animatorica u Zagrebačkoj banci. Angažirana je u ŽOZ, osobito u sportskoj rekreaciji. Sestra blizanka Nada stradala je u prometnoj nesreći 6. XII. 1974. – Kći Višnja, ekonomistica (Zagreb, 1946). Od djetinjstva je aktivna članica ŽOZ. U Zagrebu je završila studij vanjske trgovine. U Izrael se iselila 1985. s kćeri Vedranom (Zagreb, 1975). Radila je u poduzeću »Maktešim Agan«, baveći se izvozom u zemlje srednje i ist. Europe.

IZV.: Kartoteka članova ŽOZ. – Podaci o ulaznici M. Kern-Cuculić.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

KERNER, Dragutin, poduzetnik (?Braunau am Inn, Austrija, 1897 – Auschwitz, 1944). Radio je u Češkoj, Austriji, Mađarskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj, a pred II. svj. rat postao je ravnatelj tekstilne industrije »Samuel Neumann nasljednici« u Čakovcu. S drugim međimurskim Židovima uhićen je 26. IV. 1944. i otpremljen u Nagykanizsu te deportiran u Auschwitz.

LIT.: V. Kalšan: Građansko društvo u Međimurju. Čakovec 2000.

KERNER, Pavao, inženjer (Chrastava, Češka, 1899 – Auschwitz, 1944). Zet → D. Zoora. U poduzeću »Samuel Neumann nasljednici« u Čakovcu radio je kao tekstilni inženjer. S drugim međimurskim Židovima uhićen je 26. IV. 1944. i otpremljen u Nagykaniszu te deportiran u Auschwitz. S njim je stradala i supruga Irena rođ. Zoor.

LIT.: V. Kalšan: Građansko društvo u Međimurju. Čakovec 2000.