Kategorija: K

KAUFER, Paula, službenica (Saint Louis, SAD, 9. XII. 1910 – Auschwitz, 1942). Kći Ilijina. U Hrvatsku se doselila 1911. iz SAD s ocem, koji je ondje otišao kao iseljenik 1907. te se potom vratio. Obitelj je zavičajnu pripadnost imala u općini Gradina kraj Virovitice. U međuratnom razdoblju u Zagrebu je stanovala u Jurišićevoj ul. i radila kao službenica u poduzeću »Kožara« u Ilici. Po uspostavi NDH preuzela je žid. znak. Bila je uhićena u kolovozu 1942. i deportirana u Auschwitz, gdje je stradala.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – KŽZ.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – Ž. Weiss: Židovi Virovitice i okolice 1790–2011. Virovitica 2011.

KAUFER, Robert, trgovac (Zagreb, 8. IV. 1884 – logor Jasenovac, 1941. ili 1942). Sin Mavrov. U međuratnom razdoblju imao je trgovinu rabljenom zlatninom i dragocjenostima »Nakit« u Ul. kraljice Marije u Zagrebu. Po uspostavi NDH sa suprugom Mirom, posinkom Božidarom i sinom Raulom preuzeo je žid. znak i prešao na katoličanstvo. Uhićen je 19. IX. 1941. te deportiran u jasenovački logor Krapje, gdje je stradao. Iz ŽOZ su mu poslana dva paketa 5. I. 1942. Supruga je s djecom prebjegla u Italiju i preživjela II. svj. rat. – Supruga Mira rođ. Rosenberg, pedagoginja (Zagreb, 22. VIII. 1904 – Zagreb, 13. XI. 1996). U međuratnom razdoblju bila je zaposlena kao nastavnica u privatnoj žid. mješovitoj pučkoj školi u Zagrebu. Plaću joj je isplaćivala ŽOZ u iznosu 2700 din. Iz prvoga braka imala je sina Božidara (Boška) Schreibsteina (Zagreb, 1929 – ?, Izrael, 2003). Po uspostavi NDH s obitelji je preuzela žid. znak i prešla na katoličanstvo. Sa sinom i posinkom izbjegla je iz Zagreba u Italiju, gdje je preživjela II. svj. rat. Nakon rata s djecom se vratila u Zagreb te ponovo radila kao nastavnica i stupila u treći brak s → D. Levijem. Svoja je sjećanja opisala u knjizi Obitelj. Raul i Božidar iselili su se 1948. u Izrael, gdje je Božidar promijenio ime u Arje Šamir. Raul je ondje preminuo u mlađoj dobi.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28563. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ. – ŽOZ, Knjiga umrlih.

LIT.: Obitelj. Zagreb 1996. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – Ha-kol, 2001, 72.

KAUFER, Siegfried Vladoje, bankar (Koprivnica, 1894 – ?, Australija, nakon 1945). Sin Ljudevita i Katarine rođ. Rosenberger. U međuratnom razdoblju bio je ravnatelj Trgovinske banke, poslije Hipotekarne banke, te Udružene banke u Zagrebu do 1938. God. 1936/1937. u Zamenhoffovoj ul. sagradio je luksuznu vilu, koju su projektirali → S. Gomboš i Mladen Kauzlarić, a izvođač radova bio je → E. Hönigsfeld, no već iduće godine iz Zagreba je otišao u Australiju. Bio u braku s Ellom Paulom rođ. Herzog, podrijetlom iz Vinkovaca, s kojom je imao sina Pavla i kćer Maju. – Sin Pavao (Zagreb, 12. V. 1919 – logor Jasenovac, 1941–1945). U vrijeme uspostave NDH bio je student medicine. Iako je 4. VII. 1941. prešao na katoličanstvo, ubrzo je bio uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. Kći Maja (?, 1922 – Auschwitz, 1942–1945) iz tranzitnoga logora u Kruščici kraj Travnika deportirana je u logor Loborgrad, a potom u Auschwitz. Majka se 11. XI. 1941. obratila Anti Paveliću neuspješno moleći puštanje djece iz logora.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28101, 28257.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – D. Kahle: Stambene kuće novog građenja u sjevernim dijelovima Zagreba u razdoblju od 1928. do 1945. godine (doktorska disertacija). Zagreb 2007.

KAUFMANN, Emil (Milan), gospodarstvenik (?, Mađarska, o. 1875 – Zagreb, 12. I. 1932). Bio je vlasnik poduzeća »Kaufmann i drugovi«, koje se u međuratnom razdoblju bavilo proizvodnjom i prodajom drva i ugljena. U drugoj pol. 1920-ih poduzeće se s namještenicima preselilo iz Slavonskoga Broda u Zagreb. Njegova udovica Berta (Dalj, 1883 – ?), kći Josipa, posjedovala je s kćeri Gretom (Slavonski Brod, 1920 – Auschwitz, 1943) vilu s vrtom na Tuškancu, kupljenu 1925, i stambenu zgradu vrijednu 2 500 000 din. u Palmotićevoj ul., kupljenu 1923. Po uspostavi NDH obje su preuzele žid. znak, a Berta je prešla na katoličanstvo. Vila na Tuškancu rekvirirana je odmah nakon uspostave NDH, zajedno s namještajem i ostalom kućnom imovinom vrijednom više od 100 000 dinara (među ostalim pet orijentalnih sagova, hladnjak i glasovir »Bösendorfer« vrijednim 30 000 din.). Preselile su se u Prilaz Gjure Deželića. Greta je 1943. odvedena u Auschwitz, a Berta je preživjela II. svj. rat.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – KŽZ. – Podaci o ulazniku R. Golan. – ŽOZ, Knjiga umrlih.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KAUFMANN, Emilija, pravnica (Kikinda, Srbija, 30. IX. 1909 – Auschwitz, 1942). Kći Karlova. U Zagreb je došla na studij prava 1928, a po završenom studiju 1934. kao odvjetnička pripravnica radila je na sudu, a poslije toga kao financijski pristav. Po ocu Židovka, a po majci pravoslavne vjere, nakon uspostave NDH otpuštena je 13. V. 1941. iz državne službe. Uhićena je i u kolovozu 1942. deportirana u Auschwitz, gdje je stradala.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KAUFMANN, Herman Ezekiel, rabin (?, 1864 ili 1871 – Zagreb, 10. V. 1932). Studirao je filozofiju u Beču, od 1891. u Münchenu, a od 1893. u Giessenu, gdje je bio promoviran u čast doktora filozofije. U Beču je pripremao rabinski ispit. Od 1894. bio je nadrabin u Virovitici, gdje je služio do smrti. Predavao je vjeronauk u tamošnjoj osnovnoj školi i realnoj gimnaziji te poučavao hebrejski jezik. Od 1890-ih bavio se publicističkim radom i objavio u različitim časopisima više od 500 rasprava, recenzija i prikaza. Već 1889. napisao je prvu raspravu Der hebräische und griechische Gottesgedanke, a među važnije rasprave ubrajaju se Religiozni i socijalni položaj žene u judaizmu, Korišćenje knjige Hide u Hagadi, Filozofsko u kabali, Metafizički sistem Mozesa Kordoverosa u kabali, Znanost o osamljenosti metafizike u kabali, Shvaćanje znanosti o besmrtnosti u židovstvu i Kristovu naučavanju, Predavanja i eseji. Bio je preteča cionizma, te 1907, kao jedan od prvih Židova s hrv. prostora, posjetio Palestinu, o čemu je objavio brošuru. Također je bio član Saveznoga vijeća Saveza cionista Jugoslavije i sudionik mnogih cionističkih konferencija. Neko je vrijeme obnašao i dužnost predsjednika nadrabinata Jugoslavije sa sjedištem u Vršcu. Isticao se i dobrotvornim radom.

LIT.: Židovska smotra, 4(1909) 20. – Židov, 8(1924) 21; 16(1932) 20. – Jevrejski glas, 5(1932) 20. – Bilten ŽOZ, 1994, 37. – Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj. Zagreb 1998. – Ž. Weiss: Židovi Virovitice i okolice 1790–2011. Virovitica 2011.

KAUFMANN, Milan, fotograf (Zagreb, 1905 – ?logor, 1941–1945). Sin Jakoba i Josipe rođ. Friedenfeld. Izvodio je fotomontaže na tragu Bauhausa za reklamne fotografije grafičkoga atelijera »Tri« braće V. i Z. Mirosavljevića i Božidara Kocmuta (Guipsine, Predložak za reklamni letak, 1930, MUO), oslanjao se na iskustva zavoda IMAGO, koji se bavio istraživanjem i umjetničkom reklamnom produkcijom. Djelatnost je obuhvaćala sve vrste primijenjenoga grafičkog oblikovanja, ponajviše u području plakata i opreme knjige. Bio je član Fotokluba Zagreb te izlagao na zagrebačkim izložbama Sveslavenska izložba umjetničke fotografije (1935) i Međunarodna izložba umjetničke fotografije (1940). Supruga Branka rođ. Šipoš bila je katoličke vjere, ali kći Branka (?Zagreb, 1935) je bila židovske vjeroispovijesti. Po uspostavi NDH cijela je obitelj preuzela žid. znak i prešla na katoličanstvo. Daljnja im je sudbina nepoznata, čini se da su svi stradali u nepoznatom logoru. – Brat Branko, fotograf (Zagreb, 6. II. 1909 – ?). Od 1926. je s bratom Milanom vodio fotografski atelijer u Preradovićevoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH, sa suprugom bečkom Židovkom Käthe rođ. Reichl i kćeri Evom (?Zagreb, 1936 – ?), preuzeo je žid. znak i prešao na katoličanstvo. Daljnja sudbina je nepoznata. – Otac Jakob, trgovac (Vratno kraj Vinice, 21. VII. 1874 – ?, Italija, 1942). Sin Josipov. U međuratnom razdoblju djelovao je kao trg. putnik u Zagrebu do kraja 1940, kad je ostao bez namještenja. Po uspostavi NDH sa suprugom Josipom rođ. Friedenfeld preuzeo je žid. znak, a supruga je prešla na katoličanstvo. Iako su izbjegli iz Zagreba, stradao je pod nejasnim okolnostima u Italiji.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – KŽZ.

LIT.: V. Maleković, M. Tonković i dr.: Fotografija u Hrvatskoj 1848–1951. Zagreb 1994. – M. Tonković: Židovi fotografi (katalog izložbe). Zagreb 2004. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – V. Flego: Kaufmann, Milan. Hrvatski biografski leksikon, 7. Zagreb 2009.

KAUFMANN, Nada, pedagoginja (Petrinja, 3. VIII. 1905 – logor Jasenovac, 1944). Kći Slavka, sestra Ade. U međuratnom razdoblju djelovala je kao učiteljica vještinâ na Ženskoj stručnoj školi u Klaićevoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH bila je upisana u Kartoteku židovskoga znaka, ali se čini da znak nije preuzela. Prešla je na katoličanstvo. Izbačena je iz stana u Bauerovoj ul. te se preselila u Ludbrešku ul. na Trešnjevci. Do 1943. radila je u Zagrebu u prihvatilištu za djecu, koju su ustaše doveli s Kozare. Deportirana je u logor Jasenovac, gdje je stradala.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – KŽZ.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KAVESON, Salamon (Bosanski Petrovac, BiH, 23. VI. 1915 – logor Jasenovac, 1942). Sin Davida i Blanke rođ. Nahmijas. Za uspostave NDH bio je apsolvent tehnike u Zagrebu. S majkom je preuzeo žid. znak. Ubrzo je bio uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. Imao je sestru Sidu (Bosanski Petrovac, BiH, 1913 – logor Đakovo, 1942), koja je 1941. radila kao stručna učiteljica u ženskoj zanatskoj školi u Bosanskoj Kostajnici. Stradala je s majkom u logoru Đakovo.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – KŽZ.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KEISER, Edo, žid. aktivist (? – ?). Bio je predsjednik ŽO u Virovitici 1939–40.

LIT.: Ž. Weiss: Židovi Virovitice i okolice 1790–2011. Virovitica 2011.