Kategorija: K

KATZ, Feliks, obrtnik (Bolechów, Poljska, 18. VI. 1875 – ?). Bio je u braku s Ružicom rođ. Rubinstein. Doselio se 1896. iz Bolechówa u Osijek, gdje je bio vlasnik urarske radionice na Jelačićevu trgu i dioničar Prvoga osječkog mlina na valjke. Po uspostavi NDH bio je primoran prijaviti imovinu. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 633.

KATZ, Julija, pedagoginja (Derventa, BiH, 3. X. 1909 – ?logor, 1941–1945). Kći Ignatza i Ette rođ. Wortman. Bila je suplent u realnoj gimnaziji u Koprivnici. Za uspostave NDH živjela je u Zagrebu kod roditelja u Bauerovoj ul., potom su bili primorani preseliti se u Vrapče. Osobno je pisala Andriji Artukoviću tvrdeći kako je u Kraljevini Jugoslaviji šest godina čekala namještenje zato što se isticala kao Hrvatica, štoviše »opasna Hrvatica«. Osnutkom NDH izgubila je namještenje jer je Židovka, prešla na katoličanstvo te u pismu molila, ukoliko joj Država već ne može osigurati radno mjesto, barem da joj pruži zaštitu da ne mora »s roditeljima stradati u Hrvatskoj, nakon što sam stradala kao Hrvatica u Jugoslaviji«. Iako joj je molba za stjecanjem arijskih prava bila prihvaćena, s roditeljima je stradala u nepoznatom logoru. – Brat Artur (?, 1922 – Jadovno, 1941) bio je uhićen između 27. i 29. V. 1941. u skupini od 165 žid. omladinaca, deportiran u logor Danica kraj Koprivnice, a potom u Jadovno, gdje je stradao.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27785. – KŽZ. – Popis žrtava.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KATZ, Leopold, rabin (?, 1893 – Auschwitz, 1944). God. 1938. bio je rabin u ŽO u Čakovcu. Deportiran je 1944. s ostalim međimurskim Židovima u Auschwitz, gdje je stradao.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KATZ, Milan Alojz, tehnički stručnjak (Križevci, 23. VI. 1888 – Zagreb, 27. I. 1963). Vjerojatno sin vlasnika manje pivovare u Križevcima 1870-ih i Milke (?, o. 1860 – Zagreb, 20. III. 1921). Zavičajnost je stekao 1936. u Zagrebu, gdje je živio u Ul. Svetoga Duha. Radio je kao tehnički stručnjak (pivar) u Zagrebačkoj pivovari uz godišnju plaću 54 252 din. Po uspostavi NDH odbijena mu je molba za nenošenje žid. znaka, iako je još 1923. prešao na katoličanstvo i bio u braku s »arijevkom« Marijom rođ. Horjak te imao potvrdu župnika da je »uzoran katolik«, a jedna od kćeri mu je bila članica sveučilišnih ustaških postrojbi. U prijavi imovine naveo je da mu je u srpnju 1941. oduzet radioaparat. Na nepoznat način preživio je rat, iako je po nekim izvorima stradao u logoru. Kći Zlata prebjegla je u Italiju, a kći Nada se 1945. upisala u popis preživjelih članova ŽO.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28852. – KŽZ. – Popis žrtava. – SJVO, Spiskovi preživelih Jevreja u Jugoslaviji. – ŽOZ, Istupi iz židovstva 1941.

LIT.: M. Despot: Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873–1880. Prilog gospodarskoj povijesti Hrvatske u doba banovanja Ivana Mažuranića. Zagreb 1979. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.

KATZ, Zdenko, službenik (Zagreb, 7. XI. 1913 – ?). Djelovao je kao bankovni službenik u Zagrebu. Po uspostavi NDH izgubio je namještenje, a u prijavi imovine naveo je kako posjeduje udio kod Zadruge bankovnih činovnika u Zagrebu. Prebjegao je u Hrvatsko primorje te bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priključio se partizanima kao borac Židovskoga rapskoga bataljona i 7. banijske divizije.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

KAUDERS, Artur, poduzetnik (? – ?). Prije I. svj. rata bio je zastupnik pjenušca »Kleinoscheg« za Hrvatsku i Slavoniju, a poslije vlasnik »tehničke poslovnice« u Jurišićevoj ul. u Zagrebu u kojoj je prodavao »automobile i sve potrepštine«. God. 1931. imao je veletrgovinu automaterijalom u Nikolićevoj ul. u Zagrebu.

LIT.: Židovska smotra, 8(1913) 3; 9(1914) 3. – J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931.

KAUDERS, Pavao, sportski djelatnik i publicist (Zagreb, 1. VIII. 1893 – Los Angeles, SAD, 18. V. 1979). Sin Bernhardov. Otac mu je bio gorljivi frankovac, koji je imao trgovinu u kući → Josipa Franka te bi prilikom Frankovih govora u Saboru iskitio izloge hrv. trobojkama i njegovom slikom. P. je šk. god. 1907/08. zbog demonstracija protiv bana Pavla Raucha bio isključen iz zagrebačke IV. realne gimnazije te je školovanje morao nastaviti na Trgovačkoj akademiji, koju je završio 1912. Već kao učenik pokazivao je posebne sposobnosti kao sudac nogometnih utakmica pa je od 1912, još kao neispitani sudac, vodio i mnogobrojne prvenstvene utakmice u Zagrebu. U proljeće 1913. položio je u Budimpešti pred komisijom Ugarskoga nogometnoga saveza sudački ispit pa je uz → Milana Grafa bio prvi hrv. sudac s propisno položenim sudačkim ispitom. Tijekom I. svj. rata bio je 39 mjeseci na ratištu i teško ranjen na tal. bojišnici. Odlikovan je s pet odlikovanja za hrabrost. U Zagrebu je 1919. sudjelovao u osnivanju i radu Jugoslavenskoga olimpijskog odbora i Jugoslavenskoga nogometnog saveza te Zagrebačkoga nogometnoga podsaveza. S M. Grafom i Mirkom Pandakovićem utemeljio je te godine stručnu udrugu nogometnih sudaca, koja se razvila u Savez nogometnih sudaca Hrvatske. Priredio je priručnik Nogometna pravila (Zagreb 1919; prošireno izd. s A. Schnellerom 1922) s »pravilnicima hrvatskog nogometnog saveza, sudačkog kolegija i međunarodnog saveza«. S Marijanom Riegerom uredio je i objavio Športski kalendar (Zagreb 1921). Suradnik je te urednik u sportskoj rubrici Jutarnjega lista (1919, 1925–26, 1928–29, 1933, 1936–37, 1939–40). Posjedovao je i trgovinu sportskih rekvizita, a njegova supruga, Elza rođ. Ackerman, imala je vlastitu obrtnu radnju za šivanje rublja u Tomašićevoj ul. Po uspostavi NDH, sa suprugom i kćeri Leilom, preuzeo je žid. znak i prešao na katoličanstvo. Do rješenja molbe za arijska prava zbog ratnih zasluga i odlikovanja u lipnju 1941. bio je oslobođen od nošenja znaka, ali ne i ostali članovi njegove obitelji. Prebjegli su u Hrvatsko primorje te bili internirani u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Po oslobođenju, obitelj je otišla u tal. Bari, a odande u SAD. Umro je u Los Angelesu, a urna s njegovim pepelom prenesena je u Zagreb i položena u obiteljsku grobnicu na Mirogoju.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 679. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28596. – KŽZ. – ŽOZ, Knjiga umrlih.

LIT.: M. Radović: Istaknuti Makabejci. Bilten ŽOZ, 1989, 11; 1990, 13. – J. Horvat: Povijest novinstva u Hrvatskoj. Zagreb 2003. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – Z. Jajčević: Kauders, Pavao. Hrvatski biografski leksikon, 7. Zagreb 2009.

KAUFER, Alfred, knjižar (Bačevac kraj Virovitice, 19. VIII. 1903 – logor Jasenovac, 1941). Sin Richarda (? – ?, 1935) i Julije rođ. Engelman. U međuratnom razdoblju djelovao je kao knjižar u Osijeku. Po osnutku NDH bio je uhićen i deportiran u Gospić, a odande u logor Jasenovac, gdje je stradao.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 633.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KAUFER, Izolda, liječnica (?, 1899 – logor Jasenovac, 1942). U međuratnom razdoblju vodila je liječničku ordinaciju na Tomislavovu trgu u Zagrebu. Po osnutku NDH bila je uhićena i 1942. deportirana u logor Jasenovac, gdje je stradala.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Glasilo Spomen-područja Jasenovac, 7(1976) 1. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KAUFER, Leopold, kirurg (Virje, 7. III. 1903 – Split, 1994. ili 1995). Sin Salamona i Ružice rođ. Gross. Zavičajnost je stekao u Koprivnici, a živio je u Osijeku. God. 1929. diplomirao je medicinu u Berlinu, gdje je započeo specijalizaciju iz kirurgije, koju je završio u Zagrebu, a ovlaštenje za obavljanje liječničkoga zvanja dobio je 1939. od zagrebačke Liječničke komore. God. 1934. oženio se njemačkom Židovkom Ilse rođ. Holdheim, s kojom je 1939. došao u Zagreb i otvorio privatnu liječničku ordinaciju u Đorđićevoj ul. Po uspostavi NDH sa suprugom i roditeljima preuzeo je žid. znak i prešao na katoličanstvo. Sa skupinom žid. liječnika poslan je u BiH djelovati na suzbijanju endemskoga sifilisa na području od Doboja do Pazarića, potom u Mrkonjić Grad i Travnik. Uspio je povesti i roditelje. U listopadu 1944. pridružio se partizanima te bio kirurg u 4. bolnici 5. korpusa. Nakon II. svj. rata bio je voditelj kirurgije u Vojnoj bolnici u Sarajevu, predstojnik Kirurške klinike Kliničke bolnice Koševo i profesor Medicinskoga fakulteta. Umirovljen je u činu pukovnika sanitetske službe JNA. Za vrijeme opsade Sarajeva 1992/93, izbjegao je u Split, nakon što je prethodno u svojemu domu preživio teško granatiranje i bio ozlijeđen. Sahranjen je na židovskom groblju na Marjanu. – Otac Salamon, trgovac (Koprivnica, 20. VI. 1877 – ?, BiH, nakon 8. IV. 1945). Sin Mavrov. Od 1939. do 11. VI. 1941. radio je za poduzeće »Meba« za minimalnu tjednu plaću od 120 din. Po uspostavi NDH, zajedno sa suprugom Ružicom rođ. Gross i kćeri Hildegard, preuzeo je žid. znak i prešao na katoličanstvo. Sa sinom je otišao u Pazarić u BiH, gdje je od 1942. surađivao s partizanima. Ustaše su ga otkrile na samom kraju rata i 8. IV. 1945. odvele u nepoznatom smjeru.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – KŽZ. – Podaci o ulazniku Lj. Latal Danon.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – http://elmundose farad.wikidot.com/kaufer-leopold, pristupljeno 22. VII. 2011.