Kategorija: K

KOLLER, Robert, strojarski inženjer (Suhopolje, 22. XI. 1881 – ?, nakon 1945). Sin Davidov. Bio je jedan od utemeljitelja i ravnatelj Osječke ljevaonice željeza, a do II. svj. rata vlasnik i upravitelj tvornice »Alat« u Heinzelovoj ul. u Zagrebu, zastupnik poduzeća »Henrik Štolz« iz Kule i »Azbestos« iz Beograda. Surađivao je i s osječkom ljevaonicom željeza i Zagrebačkom tvornicom papira d. d. Promet radionice u 1939/1940. iznosio je 1 400 000 din. Kao član Zagrebačke inženjerske komore, napisao je stručnu knjigu o uređajima za industrijske željeznice. Po uspostavi NDH, u srpnju 1941, bio je zaveden u popis vlastima NDH neophodno potrebnih stručnjaka uz obrazloženje da je specijalist za konstrukciju i izradu dijelova za uskotračnu željeznicu kao i uređaja za centralna grijanja. Sa suprugom Margit rođ. Zimmermann preuzeo je žid. znak i prešao na katoličanstvo. Molio je da mu se i dalje omogući rad, što je podržalo 12 njegovih djelatnika. Nakon 30. VI. 1941. deportiran je u logor Jasenovac, ali je na nepoznat način preživio rat. Supruga je stradala na nepoznatom mjestu. – Sin Ivan (Budimpešta, 1918 – Jadovno, 1941). Po uspostavi NDH sa 165 zagrebačkih žid. omladinaca potkraj svibnja 1941. odveden je u logor Danica kraj Koprivnice pa je umjesto njega njegov otac ispunio 30. VI. 1941. prijavu imovine navodeći da se I. nalazi na javnom radu u Koprivnici. U lipnju 1941. otac je Ravnateljstvu ustaškog redarstva uputio molbu da mu puste kući sina, koji kod njega radi kao tehničar, radionica ima hitnih narudžaba za Ministarstvo šuma i ruda, no molba je bila odbijena. Potkraj lipnja ili poč. srpnja odveden je u Gospić te u Jadovno, gdje je stradao.

IZV.: HDA, Ponova, br. 1076, Srpski odsjek, Opći spisi, kut. 441, 41/1941. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 681. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27274, 27370, 28709. – KŽZ. – Popis žrtava.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOLLIN, Ignac (Kolin), liječnik (Tósokbérend, Mađarska, 1872 – ?logor, 1943). Gimnaziju je završio u Székesfehérváru, a Medicinski fakultet u Budimpešti. Radio je kao liječnik u Lendavi, a potom kao okružni liječnik u Čakovcu. U braku s Malvinom rođ. Fragner imao je sinove Mirka i trgovca Andriju (?, 1903 – ?, 1965). Po uspostavi NDH sa suprugom je 1943. stradao u nepoznatom logoru. – Sin Mirko, liječnik (?, 1900 – Čakovec, 1970). Liječničku praksu započeo je 1925. u Pakracu, a od 1929. djeluje u Čakovcu boreći se protiv tuberkuloze te je u ordinaciji imao rendgen. Bio je aktivan u društvenom životu grada i član dobrotvornoga društva »Noćne ptice«. U travnju 1944. bio je uhićen i deportiran u Auschwitz. Uspio je preživjeti i vratiti se 1945, kad je osnovao i vodio odjel za tuberkulozu bolnice u Čakovcu. Odjel s 50 kreveta 1958. preselio je u vilu Morandini na Ksajpi. U Međimurju je prije II. svj. rata umiralo više od 50% oboljelih od tuberkuloze, no njegovom je zaslugom smrtnost 1950-ih pala na 15%. Umirovljen je 1961. Bio je predsj. Hrvatskoga liječničkoga zbora, podružnica Čakovec.

LIT.: Međimurje, 9(1961), 15. II.

KOLLIN, Ljudevit, poduzetnik (Veszprém, Mađarska, 3. XII. 1877 – ?, 1941–1945). Od 1919. bio je vlasnik radionice za proizvodnju sapuna na Radničkoj cesti u Zagrebu, u kojoj je bio zaposlen i njegov sin Emil (?, 1913 – logor Jasenovac, 1941). Po uspostavi NDH u prijavi imovine naveo je pozamašan popis dužnika u Zagrebu i okolici te sjev. Bosni, još od 1930. Stradao je u nepoznato vrijeme na nepoznatom mjestu, a sin Emil stradao je u logoru Jasenovac 1941.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 681.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOLLMAN, Dragutin (Kolman) (? – ?). Kao student prava bio je član KP i predsj. središnjega komunističkoga društva »Svjetlost«. U sukobu komunista i frankovaca, u travnju 1937. bio je teško ranjen.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Jareb: Ustaško-domobranski pokret. Od nastanka do travnja 1941. Zagreb 2006.

KOLLMAN, Hugo (Kolman), trgovac (Koprivnica, 8. II. 1875 – Zagreb, 28. VII. 1965). U međuratnom razdoblju posjedovao je veliku trgovinu »galanterijskom, kratkom i nürnberškom robom« u Zagrebu. Bio je i vlasnik kuće u Slovenskoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH na ime žid. kontribucije Odboru za podavanja Židova za potrebe države predao je zlata vrijednog 22 000 kuna te prijavio imovinu. U braku s Linkom (?, o. 1887 – Zagreb, 10. II. 1965) imao je dvoje djece, oboje rođenih prije 1920.

IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 682.

LIT.: Zagrebački adresar 1930. Zagreb 1930. – J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931.

KOLLMAN, Julio, trgovac (Koprivnica, 22. I. 1872 – Rakov Potok, 1943). Sin Aleksandrov. Od 1899. imao je trgovinu manufakturnom robom i konfekcijom u zagrebačkoj Ilici. Obrtnu iskaznicu dobio je 1899. u Zagrebu, a u 1940. imao je promet 4 433 994 din. Po uspostavi NDH podnio je molbu za sebe i obitelj da ih se oslobodi od nošenja žid. znaka, no molba je bila odbijena. U lipnju 1941. u prijavi imovine naveo je da posjeduje stambenu kuću u Ilici vrijednu 3 500 000 din. te kuću na Zrinjskom trgu, vrijednu 2 800 000 din. U ime žid. kontribucije u svibnju 1941. predao je državi veću količinu zlata. Sa suprugom Zlatom i sinom Zvonkom (?Zagreb, 1920 – logor Banjica, 1943) prešao je na katoličanstvo. Supružnici su bili uhićeni u rujnu 1943. Bili su u zatvoru u Savskoj cesti i strijeljani u Rakovu Potoku. Sin Zvonko ubijen je u logoru Banjica.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 682. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27253. – HDA, projekt Dotršćina, knjiga Rakov Potok, 24.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOLLMAN, Mavro (Kollmar, Kolmar), poduzetnik (Zagreb, 8. I. 1882 – Zagreb, 5. XII. 1942). Sin Dragutinov (Zagreb, 1840 – ?). U međuratnom razdoblju s Teodorom Haryjem bio je suvlasnik »Kožare« d. d. u zagrebačkoj Ilici. Po uspostavi NDH u prijavi imovine naveo je suvlasništvo nad kućom u Ilici vrijednom 4 500 000 din. (kupljenom 1928), i kućom u Preradovićevoj i Dalmatinskoj ul., za koju je u kolovozu 1941. intendant HNK Dušan Žanko predložio Ministarstvu nastave da se zajedno s dvorištem »izvlasti za Državu Hrvatsku i upotrijebi za proširenje male zgrade Narodnog kazališta« u Frankopanskoj ul. jer po njegovim saznanjima tadašnji vlasnik nije »arijevskog porijekla«. Na ime židovske kontribucije 21. V. 1941. Odboru za podavanja Židova za potrebe države predao je 750 000 din. iz sredstava »Kožare« i dodatnih 20 000 din. za potrebe Hrvatske vojske. U braku s Ilonom (Ilonkom) rođ. Lang (? 1894 – Zagreb, 16. V. 1941) imao je sina Egona (Zagreb, 1919 – ?) i kćer Trudu (Zagreb, 1921). Pri Trgovačkom sudu je 22. IV. dao prisegu vjernosti NDH, te uz pismeno »potkrepljenje patriotskih osjećaja« zatražio oslobođenje od nošenja žid. znaka jer je 1940. »postavljen počasnim sucem Trgovačkog suda u Zagrebu«, čime je po zakonu o sudovima trebao biti ravan »sucima po zvanju«. Molba je 29. V. bila odbijena te je ubrzo uhićen i deportiran. Za njega se u rujnu zauzeo ustaša J. Milković, susjed iz Ilice, te ga oslobodio iz logora i ishodio »dopusnicu« odlukom Poglavnikova ureda 25. IX. 1941. Sljedeće godine skončao je u Zagrebu pod nejasnim okolnostima. Sin Egon je stradao na nepoznatom mjestu.

IZV.: HAZU, Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta i glazbe. – HDA, 216 MNP NDH, kut. 1443. – HDA, Odluke o podržavljenju, kut. 1539. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 682. – HDA, RUR, Židovski odsjek, kut. 6.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOLLMAN, Milan, pravnik (Zagreb, 2. X. 1880 – ?). Nakon završenoga studija prava, u međuratnom razdoblju radio je kao privatni činovnik, no po uspostavi NDH ostao je bez namještenja. Bio u mješovitom braku s Ljubom rođ. Kreinz.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 682.

KOLLMAN, Slavko, otorinolaringolog (Zagreb, 10. I. 1904 – ?logor, 1941–1945). Sin Julijev. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1929/30, specijalistički ispit iz otorinolaringologije položio je 1934, a odobrenje za obavljanje liječničkoga zvanja dobio je 1935. Na Zrinjskom trgu u Zagrebu imao je vlastitu ordinaciju. U prijavi imovine vlastima NDH u lipnju 1941. naveo da je sa suprugom Olgom prešao na starokatoličku vjeru te da mu obitelj živi u Hrvatskoj već pet naraštaja. Stradao u nepoznatom logoru u nepoznato vrijeme. – Supruga Olga rođ. Földes, pedijatrica (Subotica, Srbija, 10. IV. 1905 – ?). Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1929/30, specijalistički ispit položila je 1935. te je na Zrinjskom trgu u Zagrebu imala privatnu ordinaciju.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 682.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOLLMAN, Viktor (Kolmar), bankar (Zagreb, 19. I. 1899 – ?, Izrael, ?). Sin Ota (Otona), tvorničara (?, 1884 – Zagreb, 16. III. 1911). Završio je Trgovačku akademiju i maturirao na Sušaku. Prvi put se pokrstio 1917. na Trsatu, ali kako je za I. svj. rata o tom izgubio isprave, ponovo se krstio 1922. prilikom vjenčanja s Blankom, kćeri Artura Machnika, ravnatelja biskupskih dobara u Zagrebu. Kum im je bio tadašnji zagrebački gradonačelnik Vjekoslav Heinzel. U Zagrebu je 1930-ih bio suvlasnik banke i mjenjačnice »Kosmos« na Trgu kralja Tomislava. Sa suprugom je bio suvlasnik kuće u Jurjevskoj ul. Po uspostavi NDH morao je prijaviti imovinu, u lipnju 1941. zatražio da ga se oslobodi od nošenja žid. znaka te dobio »dozvolu oprosta« s rokom do 1. XII. 1941. Preživio je II. svj. rat, djelomično zahvaljujući mješovitomu braku. Supružnici su se 1948, s kćeri Mary, iselili u Izrael.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 682. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28328. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.