Kategorija: K

KOHN, Izrael (Israel), rabin (?, 1885 – logor Jasenovac, 1941). U Koprivnicu je došao iz Poljske kao školovani rabin s doktoratom. Službovao je od 1924. do 1941. U braku s Linom rođ. Breier imao je tri kćeri (Fridu, Genu i kćer nepoznata imena) te sina Marka (?, 1930). Cijela obitelj odvedena je s ostalim koprivničkim Židovima u noći 23/24. VII. 1941. u logor u Gospić. U rujnu 1941. supruga je iz Gospića molila da se obitelji dopusti povratak u Koprivnicu. Molbi je priložila potvrdu bolnice Vrapče, u kojoj je najstarija kći Frida u više navrata liječena. Otac i sin stradali su u logoru Jasenovac, a ženski dio obitelji u Auschwitzu.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28224.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOHN, Jakob, trgovac, poduzetnik i žid. aktivist (?, 1841 – Slavonski Brod, 13. IV. 1919). U Slavonskom Brodu imao je Parnu velepecaru rakije, Tvornicu kovinskih predmeta (izgorjela 1925), trgovinu željezarijom i poljoprivrednim potrepštinama, nekoliko rakijašnica i veleprodaju duhana te mlin u Podvinju. Bio je posjednik više kuća, a u jednoj od njih održavani su vjerski obredi prije izgradnje sinagoge. Bio je drugi predsj. Izraelitske bogoštovne općine u Slavonskom Brodu (od 1896) i gl. inicijator i predsj. Odbora za izgradnju židovskoga hrama (1895) u Širokom sokaku, kao i utemeljitelj tamošnje Hevre Kadiše (1912). Kao agilni član odbora Stranke prava biran je u Gradsko zastupstvo 1895, a 1909. bio je dogradonačelnik Slavonskoga Broda. Nakon umirovljenja imenovan je za gradskoga savjetnika (Stadtrat). Pripadala mu je velika katnica, jedna od triju najljepših historicističkih kućâ-palačâ na Jelačićevu trgu te duga prizemnica s nizom trgovina, koja se na nju nadovezuje. Više od pola stoljeća Brođani su te dvije kuće zvali »Kohnov ćošak«. Njegova supruga Wilhelmina (?, 1848 – Slavonski Brod, 18. XI. 1923) bila je 1892. utemeljiteljica tamošnjega Hrvatskoga dobrotvornoga gospojinskoga društva.

LIT.: Bilten ŽOZ, 1990, 15. – Z. Toldi: Brod na Savi. Dva zlatna doba. U susret 750. godišnjici grada 1244–1994. Slavonski Brod 1991. – S. Uzelac Schwendemann: Glavni gradski trg u Slavonskom Brodu. Slavonski Brod 2005. – Isti: Židovski Brod/kulturno-povijesne krhotine, Slavonski Brod 2011.

KOHN, Jakob, žid. aktivist (?, 1874 – ?). God. 1938. spominje se kao vjerski službenik u ŽO u Varaždinu.

KOHN, Josef (? – ?Zagreb, prije 1941). U Zagrebu je 1900. pokrenuo polumjesečnik – strukovnu tiskovinu za trgovce, tvorničare i kupce drva i drvnih proizvoda Kroatisch-slavonische Holz-Zeitung. Prve je brojeve tiskao u tiskari → Sigmunda Jünkera u Sisku, gdje je bila uprava, a uredništvo je bilo u Zagrebu. Imao je suprugu Ernestinu (?, o. 1847 – Zagreb, 24. VIII. 1901).

IZV.: Gradska groblja Zagreb.

KOHN, Josip, ugostitelj (? – ?). Od 1939. s 10% udjela bio je jedan od sedmorice žid. vlasnika popularne restauracije »Ivo«, prve ekspres-restauracije u Hrvatskoj, koja je slovila kao pojam u zagrebačkom ugostiteljstvu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 692.

KOHN, Jozef (Korjan, Josip), poduzetnik (Łódź, Poljska, 17. III. 1883 – ?logor, 1941–1945). Sin Pinkusa i Dwore rođ. Wroclawer (Wroclawsky). Doselio se 1926. u Zagreb, gdje je otvorio tvornicu »Silk« (danas »Jadran«) u Martićevoj ul. u kojoj je bio ravnatelj. U Varšavi se 1935. oženio Chawom rođ. Stein. U ožujku 1940. promijenio je prezime u Korjan, a po uspostavi NDH dokazivao da je to prezime »uzeto iz hebrejskog jezika te se prema Naredbi Ministarstva unutrašnjih poslova o promjeni židovskih prezimena od 4. VI. 1941. izuzima iz odredbe po kojoj su sve promjene prezimena od 1. XII. 1918. stavljene izvan krijeposti«, ali je nakon dugoga postupka ipak bio prisiljen vratiti staro prezime. Čini se da je stradao u nepoznatom logoru.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28830.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOHN, Julijo, trgovac (Bošnjaci kraj Županje, 25. I. 1886 – Auschwitz, nakon 22. VIII. 1942). Sin Rudolfov. U međuratnom razdoblju bio je vlasnik tekstilnoga poduzeća »Liquid, zavod Julija Kohna« u Desatičinoj ul. u Osijeku. Po uspostavi NDH, sa suprugom Martom rođ. Steiner, odveden je 22. VIII. 1942. iz sabirnoga logora Tenja kraj Osijeka u Auschwitz.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 634.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOHN, Lavoslav → KORVIN, Lavoslav

KOHN, Ludwig, žid. aktivist (? – ?). Poč. XX. st. spominje se kao ugledni osječki građanin. U osječkoj ŽO pripadao je manjinskoj anticionističkoj struji koju je predvodio → V. Winter, a koja se u veljači 1909. sukobila s cionistima na čelu s → H. Spitzerom.

LIT.: Židovska smotra, 4(1909) 3/4. – Lj. Dobrovšak: Židovi u Osijeku od doseljavanja do kraja Prvoga svjetskoga rata. Osijek 2013.

KOHN, Makso (Kolar), poduzetnik (Orahovica, 7. I. 1886 – logor Jasenovac, 1942). U braku s Ellom rođ. Schindler imao je djecu Margu, Viktora, Fritza i Rudolfa. Prezime je 1921. promijenio u Kolar. S Rafaelom Merkadićem bio je suvlasnik Tvornice parnih kotlova i parnih cijevi »Tubus« d. d., osn. 1921. u Slavonskom Brodu. Bio je vlasnik kuća na brodskom gl. gradskom trgu i katnice u Masarykovoj ul. Po uspostavi NDH odveden je u logor Jasenovac, gdje je stradao.

IZV.: Arhiv JIM. – JUSP Jasenovac. – Popis žrtava fašizma ŽOSB.

LIT.: S. Uzelac Schwendemann: Glavni gradski trg u Slavonskom Brodu. Slavonski Brod 2005. – Isti: Židovski Brod/kulturno-povijesne krhotine, Slavonski Brod 2011.