Kategorija: K

KOHN, Alfred, trgovac (Koška, 9. VI. 1897 – Auschwitz, nakon 22. VIII. 1942). U Koški su mu rođeni otac i djed. Bio je suvlasnik i poslovođa trgovine cipela »Union« u Županijskoj ul. u Osijeku. Po uspostavi NDH, zajedno s drugim Židovima iz Koške, morao je podnijeti prijavu o imovini Ministarstvu narodnoga gospodarstva, Uredu za obnovu privrede. Bio je uhićen, odveden u logor Tenja i sa suprugom Bertom rođ. Schwartz i sinom Zdenkom 22. VIII. 1942. deportiran u Auschwitz, gdje je stradao.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 634.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOHN, Arnold, trgovac i žid. aktivist (Dobrovac kraj Lipika, 21. V. 1905 – Osijek, 19. XI. 1984). Sin Samuela, trgovca mješovitom robom, i Rose rođ. Fleischhaker. Odrastao je u ortodoksnoj obitelji s dvanaestero braće i sestara. Nakon prerane očeve smrti preuzeo je ulogu glave obitelji, s kojom se preselio u Osijek 1940. Po uspostavi NDH odveden je u sabirni logor Tenja kraj Osijeka i 22. VIII. 1942. s majkom Rosom, sestrom Mirom i bratom Leom deportiran u Auschwitz. Oslobođenje od nacista dočekao je 5. V. 1945. u logoru Mauthausen kao logoraš s br. 62178. Vratio se u Osijek 1945. kao jedini preživjeli u obitelji. Nakon rata bio je trgovac u Osijeku i predsj. Sindikata trgovačkih i obrtničkih radnika. Od 1965. do smrti bio je predsjednik ŽO Osijek te se zdušno angažirao u obnovi njezina rada. Njegovim zauzimanjem u Osijeku je podignut spomenik žrtvama fašizma nazvan Majka i dijete, rad → O. Nemona. Bio je član Izvršnoga odbora Saveza jevrejskih opština Jugoslavije te 1974. izaslanik SJOJ u Stockholmu na sjednici Europskoga savjeta za židovske općine. Dobio je saveznu Megilu Zahvalnicu. Pred kraj života, 27. X. 1984, upisan je u Zlatnu knjigu Keren Kajemeta. – Sin Velimir, agronom (Osijek, o. 1950). Bio je docent Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku i član tamošnje ŽO. Poslije se iselio u Kanadu.

IZV.: AŽOO, osmrtnice, posmrtni govori. – Rukopis V. Kohna.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – (Nekrolog). Jevrejski pregled, 35(1984) 11/12; 36(1985) 5/6. – Z. Živaković-Kerže: Stradanja i pamćenja. Osijek 2006.

KOHN, Aron, trgovac (?, o. 1870? – Osijek, ?). U međuratnom razdoblju bio je vlasnik trgovine kožom i pripatcima »Aron Kohn« u Desatičinoj ul. u Osijeku, koju je kao vlasnik naslijedio → L. Popper.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 634.

KOHN, Artur, urolog (Zagreb, 5. III. 1900 – Zagreb, 25. X. 1947). Sin Dragutinov. Nakon završenoga Medicinskoga fakulteta 1923/24. u Zagrebu, 1929. specijalizirao je urologiju. Radio je u današnjem KBC »Sestre milosrdnice« u Zagrebu i, najkasnije od 1931, vodio privatnu ordinaciju za kožne, spolne i venerične bolesti isprva u Praškoj ul., a potom u svojemu stanu u Mihanovićevoj ul. Bio je u braku s Nadom rođ. Jelenić (Hirschl). Po uspostavi NDH morao je prijaviti imovinu. Kao liječnik je 1941. i poč. 1942. služio u hrv. domobranstvu, potom na nepoznat način preživio do poč. svibnja 1945, kad je pristupio partizanima te djelovao kao liječnik u bolnici 2. armije.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 681. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28810.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOHN, Bela, kirurg (Bednja, 1900 – Zagreb, 7. XII. 1982). Sin Jette. Posljednja dva razreda gimnazije u Zagrebu morao je položiti u jednoj godini, da bi 1917. bio unovačen kao austroug. vojnik u I. svj. ratu. Medicinu je studirao u Beču, a diplomirao 1925. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te specijalizirao kirurgiju. Isprva je radio kao liječnik u Kloštru Podravskome, a potom kao kirurg u današnjoj KB »Merkur« u Zagrebu. U međuratnom razdoblju družio se s lijevo orijentiranim zagrebačkim intelektualcima (Otokarom Keršovanijem, Božidarom Adžijom, → H. Juhnom, a često se sretao i s Miroslavom Krležom). Za Travanjskog rata 1941, bio je mobiliziran u Skoplje radi organiziranja poljske bolnice. Ubrzo je pao u njem. zarobljeništvo iz kojega je pobjegao i vratio se u Zagreb. Potom je sa skupinom žid. liječnika bio poslan djelovati na suzbijanju endemskoga sifilisa u selo Brnjic kraj Zenice i Mostar, odakle je prebjegao u Dubrovnik. Poč. lipnja 1943. bio je interniran u logor u Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, pristupio je partizanima kao borac Židovskoga rapskoga bataljona, potom 7. banijske brigade te kao voditelj kirurške ekipe i partizanske bolnice na Petrovoj gori. Za vrijeme njem. ofenzive na to područje ostao je uz teške ranjenike u zemunici, zarobljen i otpremljen u logor Buchenwald, gdje je djelovao kao liječnik u logorskoj ambulanti. Nakon II. svj. rata u Zagrebu ponovo je radio u KB »Merkur« te kao liječnik sudjelovao pri izgradnji pruge Brčko–Banovići. U Holokaustu su mu stradali prva žena Anny, sin Ivo, sestra i brat. Ime mu je urezano u memorijalni spomenik u logoru Buchenwald. – Kći Dunja Kohn Mirković, keramičarka (Zagreb, 20. V. 1948). Diplomirala je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu 1973. i na Odsjeku za likovne umjetnosti na Pedagoškoj akademiji 1984, sve u Zagrebu. Voditeljica je Centra za likovni odgoj grada Zagreba. Od 1992. izlaže na samostalnim i skupnim izložbama (Zagreb, Rijeka, Supetar, Koprivnica, Murter, Hvar).

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 27952. – Podaci o ulazniku D. Kohn Mirković.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Mirković: (Nekrolog). Jevrejski pregled, 34(1983) 1/2.

KOHN, Benko, liječnik (Dobrovac, 15. I. 1902 – logor Jasenovac, III. 1945). Diplomirao je 1928/29. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, gdje je specijalizirao balneologiju te radio kao liječnik u Lipiku. Po uspostavi NDH, 24. XII. 1941, uhićem je sa suprugom Irmom rođ. Rosenberg i djecom Vericom (?, 1932) i Brankom (?, 1934). Supruga je s djecom deportirana u logor u Đakovu, a on je 16. VII. 1942. kao liječnik pozvan na služenje u hrv. domobranstvu. No nešto poslije bio je uhićen i deportiran u logor Jasenovac, iz kojeg se posljednji put javio 10. III. 1945. Vodio je ambulantu u logoru Stara Gradiška, a stradao je prije oslobođenja logora. Njegova majka Ruža i braća i sestre (Berta, Irma, Ilona, Olga, Mirjam, Leo) stradali su u Holokaustu, iz logora se spasio brat Arnold, dok su se braća Zlatko i Robert priključili partizanima.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28810. – Matični ured ŽO Pakrac. – Podaci o ulazniku Z. Kohn.

LIT.: Glasilo Spomen-područja Jasenovac, 7(1976) 1.

KOHN, Beno, trgovac i ugostitelj (Darda, 1888 – logor Gospić ili Auschwitz, 1941–1945). Djelovao je kao trgovac i gostioničar u Osijeku. Prema jednim izvorima krajem srpnja ili poč. kolovoza 1941. iz Osijeka je odveden u logor u Gospiću, a prema drugima odveden u logor Tenja te u kolovozu 1942. u Auschwitz.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28114.

KOHN, Dezider, trgovac (Murska Sobota, Slovenija, 19. XI. 1901 – logor Jasenovac, 1942). Sin Leopoldov. U braku s Mirom rođ. Herman imao je sina Pavla (?Zagreb, 1936 – Auschwitz, 1942 ili 1943). U Jurišićevoj ul. u Zagrebu imao je trgovinu kožom na malo. Po uspostavi NDH, u kolovozu 1941, bio je uhićen i odveden u logor Jasenovac, gdje je stradao 1942. Supruga i sin odvedeni su 1942. ili 1943. u Auschwitz.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 681. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27982.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOHN, Dragutin, stomatolog i žid. aktivist (Garešnica, 1904 – Zagreb, 18. VIII. 1997). Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1929/30. te imao privatnu stomatološku ordinaciju u Varaždinu. God. 1941. zajedno s obitelji odveden je u logor Jasenovac, gdje mu je stradala maloljetna kći. Kao logoraš bio je od 1941. liječnik u mjesnoj bolnici u Jasenovcu (izvan logora) sve do proboja logora 22. IV. 1945. Ustaše su ga povele sa sobom pri povlačenju, no pobjegao je prije Bleiburga. Nakon rata opet je radio u struci. Bio je predsj. ŽOZ 1977–78.

LIT: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – Bilten ŽOZ, 1990, 13. – Novi Omanut, 3(1995) 11.

KOHN, Dragutin, žid. aktivist (Osijek, 24. XII. 1940). Sin Roberta i Terezije rođ. Lukačević. Za II. svj. rata živio je s majkom kod bake i djeda u Višnjevcu kraj Osijeka, dok je otac bio u partizanima. Nakon rata s obitelji se vratio u Osijek, gdje je završio osnovnu školu i Tehničku školu »Nikola Tesla«, elektro smjer. Po završetku školovanja, živio je u Zagrebu i Osijeku te 10 godina radio u Švedskoj. Aktivni je član ŽO Osijek kao član omladinske sekcije i Upravnoga odbora, a od ožujka 2005. tajnik je Općine.

IZV.: Osobni podaci ulaznika.