Kategorija: K

KLEPETAR, Emil, gospodarstvenik (Kosova Hora, Češka, 28. IV. 1878 – ?). U Hrvatsku se doselio iz Praga, a od 1938. imao je zavičajanost u Nedelišću. Prije II. svj. rata bio je ravnatelj u tvornici konjaka i finih likera »Patria« d. d, čiji je bio član uprave. Po uspostavi NDH u prijavi imovine naveo je trokatnicu u Maksimirskoj cesti (koju je izgradio 1932), suvlasništvo nad hotelom i pansionom »Erika« u Kranjskoj Gori, dionice različitih banaka i poduzeća (»Patria«, Hrvatska sveopća kreditna banka, Jugoslavenska banka Zagreb, Osječka šećerana, poduzeće »S. H. Guttmann«, Slavonija-industrija drva d. d., Zagrebački paromlin, Narodna mlinska i gospodarska industrija, Zagorska šumska industrija). U ime žid. kontribucije u svibnju 1941. u dva je navrata predao zlato vrijedno 132 700 din. te uložne knjižice Hrvatske sveopće kreditne banke (498 182 din.) i Državne hipotekarne banke (71 155 din.), neprocijenjene dragocjenosti (zlatnu uru i prstenje) iz sefa Hrvatske sveopće kreditne banke te 200 000 din. pohranjenih kod → V. Deutsch Maceljskoga. Kao neophodno potreban stručnjak u studenom 1941. bio je oslobođen od nošenja žid. znaka te privremeno zadržan u poduzeću. Daljnja je sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 681. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28432.

KLINKOVSTEIN, Isaak, kantor (Płock, Poljska, 1872 – Sisak, 10. V. 1940). Od o. 1913. do 1940. bio je nadkantor u ŽO Sisak. Godine 1921. dobio je pravo građanstva u Sisku, koje mu je do tada bilo uskraćivano kao i mnogim drugim aškenaskim Židovima, Mađarima i Nijemcima zavičajnima u drugim dijelovima Austro-Ugarske.

IZV.: Matični ured u Sisku, Matica rođenih Židovske općine u Sisku. – Matični ured u Sisku, Matica umrlih Židovske općine u Sisku.

LIT.: Sisački glas, 8(1921) 6.

KLOBUČAR, Mira, slikarica (Zagreb, 28. VII. 1888 – Zagreb, 10. VI. 1956). Kći → Hermana Ehrlicha, sestra → Adolfa, Ernsta i → Huga Ehrlicha. Budući da joj je otac umro još u njezinu ranom djetinjstvu (1895), a majka katolkinja se preudala za Franju Bućara, odrasla je u kat. sredini. Srednju školu završila je u Beču 1908, diplomirala na ALU u Zagrebu 1912. Polazila je umjetničke škole u Londonu 1930. i Beču 1939. Uz Mary Stiborsky i Linu Crnčić-Virant sudjelovala je 1934. u osnivanju slikarske škole za djevojke u Zagrebu. Bila je članica Kluba likovnih umjetnica od 1933. Slikala je u ulju krajolike (Bakarski zaljev, 1930), portrete (Autoportret, 1948), aktove i mrtve prirode (Šalica na stolnjaku, 1938), te u akvarelu (Portret supruga Viktora Klobučara, 1923; Kozolec kod Dobre, 1946), uglavnom koloristički, sažimajući realne motive. Sudjelovala je na Umjetničkoj izložbi u Beču 1933, izložbama Kluba likovnih umjetnica (Zagreb 1933, 1939, Osijek 1940), Žena umjetnica Male antante (1938–39), Pola vijeka hrvatske umjetnosti (1938–39) te ULUH (1947–48). Organizirala je izložbu Käthe Kollwitz u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu 1935. Po uspostavi NDH njezin suprug Viktor Klobučar, umirovljeni kapetan bojnoga broda, 22. V. 1941. podnio je molbu Ustaškomu redarstvenomu povjerenstvu u Zagrebu da ju se oslobodi od nošenja žid. znaka, no molba je odbijena. Preživjela je II. svj. rat, vjerojatno u Zagrebu, zaštićena mješovitim brakom.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 27164.

LIT.: I. Franić: Izložba Kluba likovnih umjetnica. Narodne novine, 99(1933), 23. XI. – Nova umjetnička škola za djevojke. Jutarnji list, 23(1934), 22. I. – Z. Munk (Zem): Jubilarna izložba Kluba likovnih umjetnica u Zagrebu. Novosti, 33(1939), 24. IX. – G. Gamulin: Hrvatsko slikarstvo XX. stoljeća, 1. Zagreb 1987. – (Katalozi izložba Zbirke Kovačić): Hrvatske slikarice rođene u XIX stoljeću. Zagreb 1988. – Folklorna inspiracija hrvatskih slikarica rođenih u XIX stoljeću. Zagreb 1990. – Naši krajevi i ljudi u djelima hrvatskih slikarica rođenih u XIX stoljeću. Zagreb 1990. – Klub likovnih umjetnica 1927.–1941. Zagreb 1998. – D. Kahle: Stambene kuće novog građenja u sjevernim dijelovima Zagreba u razdoblju od 1928. do 1945. (doktorska disertacija). Zagreb 2001. – V. Flego: Klobučar, Mira. Hrvatski biografski leksikon, 7. Zagreb 2009.

KLUGMAN, Sigmund, farmaceut (Ševčenko, Ukrajina, 24. III. 1887 – logor Jasenovac, 1942). Sin Salamonov. U braku s Rozalijom (Ružom) rođ. Feurig imao je kćer Sretnu (Feliciju) (?Zagreb, 1925) i sina Salamona, kandidata medicine (Borislavov, Rusija, 1918). Diplomirao je farmaciju u Lavovu 1912. U Hrvatsku se doselio iz Rogaške Slatine 1919, a zavičajnost je stekao 1924. u Zagrebu. Bio je djelatnik poduzeća »Madison« u Zagrebu, no po uspostavi NDH, 30. VI. 1941, bio je umirovljen. Iako je podnio molbu za priznavanje arijskih prava, u rujnu 1941. bio je uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. Sin je bio uhićen u Zagrebu 30. V. 1941. i ubijen u Jadovnu, a supruga i kći bile su poč. 1943. smještene u starački dom ŽO u Rapskoj, potom su prebačene u dom u Dužicama. Supruga je u svibnju 1943. stradala u deportacijama u Auschwitz, dok je kći preživjela.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 681. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28226.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KNAKER, Ignac, obrtnik (Avas Újfalu, Mađarska, 4. VI. 1899 – ?). U Hrvatsku se doselio 1910. iz Mađarske. Zavičajnost stekao u Zagrebu 1930, gdje je 1930-ih u Tomašićevoj ul. imao veću manufakturnu radionicu za proizvodnju pletene robe. U braku s Marijom rođ. Brandeis imao je troje djece (Eriku, Hinka i Josipa). Supruga je stradala u nepoznatom logoru, sudbina ostalih članova obitelji nije poznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 681.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KNAKER, Sara, poduzetnica (Avas Újfalu, Mađarska, 12. I. 1872 – ?). Doselila se u Hrvatsku 1910. iz Mađarske. Zavičajnost stekla u Zagrebu 1930, gdje je na Trgu N bila suvlasnica poduzeća za proizvodnju trikotaže »Vunatrikot«. Za uspostave NDH bila je udovica. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 681.

KNOLL, Kurt (Knol), revolucionar (?, Poljska, o. 1928 – Žirovac, 1944). U Zagreb se doselio s ocem Nehemijom kao izbjeglica nakon okupacije Poljske 1939. Po uspostavi NDH prebjegao je na Hrvatsko primorje te bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priključio se partizanima kao borac Židovskoga rapskoga bataljona, s kojim je stigao do Banije te stupio u jedinice 7. banijske divizije. Poginuo je 1944. kraj Žirovca na Baniji.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOBLENZER, Josip, tipograf (Rogašovci, Slovenija, 16. VI. 1897 – logor Jasenovac, 1942). Sin Eduardov (ili Jakobov). Zavičajnost imao u Murskoj Soboti. U međuratnom razdoblju djelovao je kao »retušer iz tiefdrucka« zaposlen u Tipografiji d. d. u Zagrebu. Po uspostavi NDH uhićen je u rujnu 1941. te iako su gl. urednik Poleta Stjepan Tomičić, i povjerenik Tipografije, litografičkog i offset odjela molili da ga se pusti na slobodu jer »sada kada je uopće ilustracija u Hrvatskoj ugrožena zbog nedostatka materijala i stručne radne snage, taj mali židovski radnik dobiva stanovitu važnost za našu državnu promičbu«, deportiran je u logor Jasenovac, gdje je stradao. U braku s Julijom rođ. Habermann, imao je kćeri Nadu (?, 1933) i Sonju (?, 1939), koje su se u lipnju 1941. nalazile u Budimpešti.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 681. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28157.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOBSA, Izidor, posebnik (?, 1862 – Osijek, 18. VI. 1932). Bio je u braku s Deborom rođ. Fischer (Parabuć, Srbija, 29. IX. 1869 – Auschwitz, 1942).

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 634. – Nadgrobni spomenik na Židovskome groblju u Osijeku.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KOEN, Abo, novinar (Mostar, BiH, 1894 – Farkašić kraj Korenice, 1944). U međuratnom razdoblju djelovao je kao novinar Politike iz Sarajeva i član KPJ. Nakon Travanjskoga rata na Pelješcu je sudjelovao u organizaciji ustanka. Partizanima se priključio 1942. kao borac Pelješkoga partizanskog odreda i djelatnik u Odjeljenju za informacije ZAVNOH, odnosno kao tehnički urednik u Vjesniku. Ubili su ga četnici u partizanskoj bolnici u Lici.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – P. Požar: Koen, Abo. Leksikon povijesti publicistike i novinarstva. Split 2001.