DOBRIN, Miroslav (Gutman, Gutmann; Fritz), atletičar (Zagreb, 16. VI. 1894 – Caracas, 18. I. 1985). Sin Gustava i Caroline rođ. Weiss, koja je, ostavši rano udovica, 1920-ih držala trafiku u tadašnjoj Ul. Marije Valerije. U nepoznato doba promijenio je prezime Gutman u Dobrin. Završio je 1914. gimnaziju, a potom trg. tečaj u Zagrebu. Sportom se počeo baviti 1907. igranjem nogometa u srednjoškolskom sportskom klubu ARX, čiji je bio suosnivač. Za I. svj. rata kao podčasnik austroug. vojske bio je na rus. bojišnici i dobio više odlikovanja za hrabrost. U međuratnom razdoblju bio je zaposlen u Hrvatskoj udruženoj banci d. d. u Zagrebu. Atletikom se počeo baviti 1911. u HAŠK te iste god. prvi put nastupio na cross-country natjecanju u Maksimiru. Nastupao je za HAŠK (1911–25) i ASK (1925–26), a nakon I. svj. rata uglavnom se bavio brzim hodanjem na 3.5 do 10 km; u toj je disciplini niz godina bio rekorder i prvak države (1919. rekorder Kraljevine SHS na 800 m sa 2:19.2; oborio je sedam puta državni rekord na 800 m, 2 km i 3 km hodanje i u olimpijskoj štafeti; prvak države na 3 km hodanje 1922–25). Nastupio je 1922. za reprezentaciju u troboju protiv Čehoslovačke i Poljske, kad je zauzeo 3. mjesto na 2 km hodanja. Bio je suosnivač Lakoatletskoga saveza za Hrvatsku i Slavoniju, preteče Jugoslavenskoga lakoatletskog saveza (JLAS), osnovanoga 1921. U JLAS bio je tehnički referent (1921–36) i supisac prvih pravila te vođa momčadi na inozemnim natjecanjima (OI u Parizu 1924, Amsterdamu 1928, gdje je bio i atletski sudac i Berlinu 1936, gdje je bio vođa reprezentacije). God. 1924. potaknuo je organiziranje Balkanskih igara (prve održane u atletici 1929). Bio je jedan od organizatora i tehnički referent V. balkanskih igara (Zagreb 1934). Kao amaterski trener djelovao je u atletskim sekcijama HAŠK (1921–25), AKS (1926–27), HŠK »Concordia« (1928–45) i FSD »Zagreb« (1946–48). Za njegova djelovanja »Concordia« je bila ekipni prvak Jugoslavije (1930–31, 1937) i pobjednik Pokala Jugoslavenskoga atletskog saveza (1933–35). Vodio je reprezentaciju Kraljevine Jugoslavije u međuratnom razdoblju, kad nije bilo funkcije saveznoga kapetana. Bio je generalni tajnik Olimpijskog odbora (1931–41) te urednik mjesečnika Olimpijski sport (1934–36). Članke iz područja sporta, napose atletike, objavljivao je u periodicima Jugoslavenska njiva (1922), Naš sport (1926), Gimnastika (1929–30), Olimpijski sport (1934–36), Štampa (1934), Telesno vaspitanje (1934–36) i Atletika (1939). S Lucijanom Kovačićem i Veljkom Ugrinićem preveo je prva atletska pravila na našem prostoru. Po uspostavi NDH zatražio je oprost od nošenja žid. znaka, no bio je odbijen. Preuzeo je žid. znak, dok su supruga i sin Aleksandar kao »arijevci« bili zaštićeni. Iako mu je kao Židovu bio zabranjen pristup na stadion, potajno je vodio treninge, pod zaštitom atletičara. U tom razdoblju »Concordia« je bila pobjednik Pokala Hrvatskoga lakoatletskog saveza (1943) i ekipni prvak NDH (1944). Iselio se u Izrael 1948, a 1950–52. djelovao kao trener u Boliviji. Nakon izbijanja građ. rata izbjegao u Venezuelu, gdje je bio nacionalni trener i vođa ekipe na OI 1960. u Rimu (u štafeti 4×100 m zauzeto 5. mjesto), 1969. Ciudad de Méxicu, 1972. u Münchenu i 1976. u Montrealu, kao i na više Panameričkih igara (1959. u Chicagu osvojena srebrna medalja) i prvenstava Južne Amerike (1961. u Limi osvojena srebrna medalja).
DJELA: Laka atletika. (s. l.) 1931. – Moderni olimpijski petoboj. Zagreb 1935. – Cross country. (s. l.) 1936. – Umjetnost i olimpijske igre. (s. l.) 1939.
IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 27414. – KŽZ.
LIT.: B. Cuvaj: Dobrin, Miroslav. Enciklopedija fizičke kulture, 1. Zagreb 1975. – Dobrin, Miroslav. Sportski leksikon. Zagreb 1984. – Balkanske igre. Sportski leksikon. Zagreb 1984. – M. Radović: Dobrin, Miroslav. Hrvatski biografski leksikon, 3. Zagreb 1993. – Dobrin, Miroslav. Hrvatska enciklopedija, 3. Zagreb 2001. – V. Luncer: Hrvati su 1940. htjeli svoje olimpijske igre. Novi list, 55(2001) 17297. – Z. Jajčević: 100 godina atletike u Hrvatskoj. Olimp, 7(2005) 14. – Isti: Organiziranje športa u Kraljevini SHS. Olimp, 11(2009) 33. – Isti: Prva krovna organizacija jugoslavenskog športa. Ibid.