PREMERL, Nada, povjesničarka umjetnosti (Otočac, 4. II. 1939). Kći Željka Krausa i Elze rođ. Goldberger. U braku s arhitektom Tomislavom Premerlom ima sina Daniela (Zagreb, 1972), također povjesničara umjetnosti. God. 1941. krštena je u Drežnik Gradu. Zbog ratnih okolnosti u Lici, preselila se potkraj 1941. baki u Zagreb, a zatim u Gornju Stubicu, gdje je rat preživjela s bakom Olgom i sestrom Tatjanom (1940 – 1945), koja je umrla od dizenterije. U ratu je izgubila oba roditelja, a sestrama je život spasio župnik Adam Šimecki, koji je svima koji su ih tražili uporno tvrdio da ih ondje nema. Osnovnu školu pohađala je u Gornjoj Stubici, potom u Varaždinu. Školu primijenjene umjetnosti završila je u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirala 1963. povijest umjetnosti i germanistiku. Iste se god. zaposlila u Muzeju grada Zagreba, gdje je radila do umirovljenja (2008) kao muzejska savjetnica. Istražuje teme iz kulturnopovijesnog života, urbanističke i graditeljske povijesti Zagreba. Autorica je mnogobrojnih izložaba, među kojima se ističu Satovi zagrebačkih urara 18. i 19. stoljeća (1969), Likovni prikazi Zagreba od 16. do 19. stoljeća (1978), Zagrebački potres 1880. (1981), Zagrebački Grič još jedna žrtva bezumnog rata (Zagreb–Beč 1991), Potok u srcu Zagreba – uz potok Medveščak od izvora do ušća (2005), te izložba Milka Ternina and Royal Opera House u Royal Opera House u Londonu 2006. Autorica je muzeološke koncepcije i scenarija stalnoga postava Muzeja grada Zagreba (1992–98), koji je nominiran za Nagradu Europskoga muzeja 2000. Objavila je više od 70 stručnih i znanstvenih tekstova u katalozima, vodičima, časopisima i zbornicima. Od ožujka 1991. do ožujka 1992. obnašala je dužnost v. d. ravnatelja Muzeja grada Zagreba. Početkom 1991. ured Predsjednika Republike imenovao ju je stručnom suradnicom na obnovi Banskih dvora te je izradila prijedlog zaštite kulturnopovijesnih vrijednosti i interijera. Odlukom Predsjednika Republike 1996. odlikovana je redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Dobitnica je i Nagrade grada Zagreba za 2004. za osobite zasluge u muzejskoj djelatnosti te Nagrade Hrvatskoga muzejskog društva »Pavao Ritter Vitezović« za životno djelo 2005. – Njezina baka Olga Goldberger-Steiner, trgovkinja (Lupinjak kraj Krapine, 13. X. 1880 – Zagreb, 15. IV. 1955). Kći Leopolda Fürsta i Rozalije rođ. Kirschner. Nakon smrti supruga Salamuna Goldbergera, posjednika u Bjelovaru, na galicijskoj bojišnici 1916, udala se 1920. u Bjelovaru za trgovca Alberta Steinera. Živjeli su u Varaždinu, a pred II. svj. rat doselila se u Gornju Stubicu, gdje je nakon smrti roditelja naslijedila trgovinu.
IZV.: Kartoteka članova ŽOZ. – Osobni podaci ulaznice. – Spomenik poginulima u I. svj. ratu na groblju u Križevcima.