{"id":908,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=908","title":{"rendered":"KRAUSS, Friedrich Salomon (Kraus; Fridrih Salomo, Fritz, Miroslav)"},"content":{"rendered":"<p class=\"Normal\"><span class=\"Bold\">KRAUSS, Friedrich Salomon (Kraus; Fridrih Salomo, Fritz, Miroslav),<\/span> etnolog i \u017eid. aktivist (Burnazovica kraj Po\u017eege, 7. X. 1859 \u2013 Be\u010d, 29. V. 1938). Potje\u010de iz trg. obitelji. Nakon zavr\u0161ene gimnazije u Po\u017eegi, od 1877. studirao je klasi\u010dnu filologiju i povijest na Sveu\u010dili\u0161tu u Be\u010du, gdje je doktorirao 1882. tezom <span class=\"Italic\">De praepositionum usu apud sex scriptores Historiae Augustae.<\/span> Potom se bavio ju\u017enoslavenskim folklorom te bio jedan od njegovih vode\u0107ih prou\u010davatelja. Po zadatku Be\u010dkoga antropolo\u0161koga dru\u0161tva i uz financijsku potporu princa prijestolonasljednika Rudolfa Habsburgovca 1884\u201385. proputovao je BiH, Slavoniju, svjeverozap. Hrvatsku i Dalmaciju te zabilje\u017eio vi\u0161e od 200 000 stihova guslarske poezije \u00bbju\u017enoslavenskih muhamedanaca\u00ab. Me\u0111u prvima je istra\u017eivao spolnost u Ju\u017enih Slavena. Kao sljedbenik Sigismunda Freuda \u010desto se u svojim radovima na njega pozivao, isti\u010du\u0107i va\u017enost nagona u etnolo\u0161kim istra\u017eivanjima. Bio je tajnik be\u010dkoga ogranka Svjetskoga \u017eidovskoga saveza (Alliance Isra\u00e9lite, 1891\u20131901), profesor i ravnatelj be\u010dke \u0160kole za ratne invalide (1914\u201319) te sudski tuma\u010d za sve ju\u017enoslavenske jezike. Uz to je prevodio na njema\u010dki srp. pisce (Branislav Nu\u0161i\u0107, Milovan Gli\u0161i\u0107, Svetozar \u0106orovi\u0107), objaviv\u0161i te prijevode u vlastitoj nakladi u tzv. <span class=\"Italic\">Biblioteci izabranih srpskih remek-djela (Biliothek ausgew\u00e4hlter serbischer Meisterwerke)<\/span>. U poznijim godinama uglavnom se bavio obi\u010dajima razli\u010ditih naroda u vezi sa spolnim odnosima, te na njema\u010dki preveo djelo Jacquesa Dulaurea (1755\u201335) <span class=\"Italic\">Die Zeugung in Glauben, Sitten und Brauchen der V\u00f6lker, <\/span>dodav\u0161i razli\u010dite podatke o Ju\u017enim Slavenima. Osam je godina bio izdava\u010d etnomedicinskog mjese\u010dnika <span class=\"Italic\">Am Urquell<\/span> specijaliziranoga za folklor te pokreta\u010d i urednik 10 svezaka \u010dasopisa <span class=\"Italic\">Anthropophyteia <\/span>(1904\u201313), u kojima su objavljeni njegovi \u010dlanci o ljubavnim \u010daranjima, spolnim bolestima, postupcima s malom djecom, abortivnim sredstvima i skatologiji kod Ju\u017enih Slavena. Po ocjeni struke, njegove publikacije znatnim su dijelom opscene i nekriti\u010dne, bez znanstvene vrijednosti. Slu\u017eio se pseudonimima i \u0161iframa <span class=\"Italic\">Suljo Serhatlija, Selim Vilimov, Rudolf, K., k-ss.<\/span><\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">DJELA:<\/span> <span class=\"Italic\">Artemidoros aus Daldis, Symbolik der Tr\u00e4um<\/span> Wien \u2013 Pest \u2013 Leipzig 1881. \u2013 <span class=\"Italic\">Sagen und M\u00e4rchen der S\u00fcdslaven.<\/span> Leipzig 1883. \u2013 <span class=\"Italic\">S\u00fcdslavische Hexensagen. <\/span>Wien 1884. \u2013 <span class=\"Italic\">S\u00fcdslavische Pestsagen.<\/span> Wien 1884. \u2013 <span class=\"Italic\">Sitte und Brauch der S\u00fcdslaven. <\/span>s. a. 1885. \u2013 <span class=\"Italic\">Smailagi\u0107 Meho: pjesan na\u0161ih muhamedovaca. <\/span>Dubrovnik 1886. \u2013<span class=\"Italic\">Volksglaube und religi\u00f6ser Brauch der S\u00fcdslawen. <\/span>M\u00fcnster 1890. \u2013 <span class=\"Italic\">Bojagi\u0107 Aliles Glueck und Grab: zwei mosliminische Guslarenlieder.<\/span> Leiden 1896. \u2013 <span class=\"Italic\">Streifzuege im Reiche der Frauenschoenheit. <\/span>Leipzig 1903. \u2013 <span class=\"Italic\">Die Anmut des Frauenleibes.<\/span> Leipzig 1904. \u2013 <span class=\"Italic\">Slavische Volksforschungen. Abhandlungen \u00fcber Glauben, Gewohnheitsrechte,<\/span> <span class=\"Italic\">Sitten, Br\u00e4uche und die Guslarenlieder der S\u00fcdslaven, vorwiegend auf Grund eigener Erhebungen. <\/span>Leipzig 1908. \u2013 <span class=\"Italic\">Anthropophyteia: Jahrbuecher fuer Folkloristische Erhebungen und Forschungen zur Entwicklungsgeschichte der geschlechtlichen Moral,<\/span> 1\u20139. Leipzig 1904\u20131912. \u2013 <span class=\"Italic\">Mrsne pri\u010de: erotska, sodomijska i skatolo\u0161ka narodna proza. <\/span>Beograd 1986. \u2013 <span class=\"Italic\">Die vereinigten Koenigreiche Kroatien und Slavonien. <\/span>Wien 1999. \u2013 <span class=\"Italic\">Volkserz\u00e4hlungen der S\u00fcdslaven. M\u00e4rchen und Sagen, Schw\u00e4nke, Schnurren und erbauliche Geschichten.<\/span> Wien 2002.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">LIT.:<\/span> P. Blau: <span class=\"Italic\">Krauss, Friedrich Salamon.<\/span> Encyclopaedia Judaica, 10. Berlin 1934. \u2013 <span class=\"Italic\">Krauss, Fridedrich Salamon.<\/span> \u00d6sterreichisches biographisches Lexicon 1815\u20131950, 4. Graz\u2013K\u00f6ln 1969. \u2013 M. D. Grmek: <span class=\"Italic\">Hrvatska medicinska bibliografija. Opis tiskanih knjiga i \u010dlanaka s podru\u010dja humane i veterinarske medicine i farmacije, koji se odnose na Hrvatsku<\/span>, sv. 2, 1876-1918. Zagreb 1970. \u2013 <span class=\"Italic\">Krauss, Friedrich Salomo(n). <\/span>Hrvatska enciklopedija, 6. Zagreb 2004. \u2013 A. Budaj: <span class=\"Italic\">Valis Judaea. Povijest po\u017ee\u0161ke \u017eidovske zajednice. <\/span>Zagreb 2007. \u2013 M. Hamer\u0161ak: <span class=\"Italic\">Krauss, Friedrich Slomo.<\/span> Hrvatski biografski leksikon, 8. Zagreb 2013.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>KRAUSS, Friedrich Salomon (Kraus; Fridrih Salomo, Fritz, Miroslav), etnolog i \u017eid. aktivist (Burnazovica kraj Po\u017eege, 7. X. 1859 \u2013 Be\u010d, 29. V. 1938). Potje\u010de iz trg. obitelji. Nakon zavr\u0161ene gimnazije u Po\u017eegi, od 1877. studirao je klasi\u010dnu filologiju i povijest na Sveu\u010dili\u0161tu u Be\u010du, gdje je doktorirao 1882. tezom De praepositionum usu apud sex scriptores &hellip; <a href=\"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=908\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;KRAUSS, Friedrich Salomon (Kraus; Fridrih Salomo, Fritz, Miroslav)&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-908","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-11"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/908","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=908"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/908\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=908"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=908"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=908"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}