{"id":831,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=831","title":{"rendered":"KORSKY, Ivo (Korski)"},"content":{"rendered":"

KORSKY, Ivo (Korski),<\/span> politi\u010dar i publicist (Osijek, 22. II. 1918 \u2013 Buenos Aires, 12. XII. 2004). Sin Alfreda i Rudolfine Marije ro\u0111. Schleyen, koji su pre\u0161li na katoli\u010danstvo, te unuk \u2192 S. K\u00e4stenbauma. U rodnom gradu 1935. zavr\u0161io je gimnaziju, u Zagrebu je 1940. diplomirao i temeljem rigoroza doktorirao na Pravnom fakultetu. Kao student pristupio je usta\u0161komu pokretu, djelovao u Sveu\u010dili\u0161nom pododboru Matice hrvatske te bio uhi\u0107ivan pa je za progla\u0161enja NDH bio u zatvoru na Savskoj cesti u Zagrebu. Odredbom Poglavnika od 13. I. 1942. priznata su mu arijska prava, kao i njegovim roditeljima i sestri Veri. Bio je vje\u017ebenik u o\u010devoj uredovnici, na Kotarskom sudu i Sudbenom stolu, \u010dlan Usta\u0161koga sto\u017eera i sto\u017eera Usta\u0161ke mlade\u017ei, od 1942. na du\u017enostima u Usta\u0161koj vojnici (1943. sudac Ratnoga suda II. usta\u0161koga staja\u0107ega zdruga, 1944. promaknut u satnika i nominalno imenovan sucem Kotarskoga suda u Stocu). U svibnju 1945. izbjegao je u Austriju, potom u Italiju i 1947. u Argentinu, gdje je radio kao fizi\u010dki radnik, \u010dinovnik i od 1952. u Buenos Airesu pravni zastupnik specijaliziran za industrijsko vlasni\u0161tvo. God. 1951. pristupio je Hrvatskoj republikanskoj stranci, koje je bio predsj. 1968\u201391, potom \u2013 nakon \u0161to je u RH registrirana kao Hrvatska republikanska zajednica \u2013 \u010dlan Glavnoga odbora. Tako\u0111er je biran za dopredsjednika Vije\u0107a Hrvata Ju\u017ene Amerike za uspostavu dr\u017eave Hrvatske 1970. i Hrvatskoga narodnoga vije\u0107a 1974, te za njegova sabornika (1977. i 1979). \u2013 Razmatranjima o socijalizmu i privatnom vlasni\u0161tvu javio se u \u010dasopisu \u017divot<\/span> (1937), a \u010dlancima o kontinuitetu hrvatske dr\u017eavnosti i Nagodbi iz 1868 (za koju je isticao da je Hrvatskoj osigurala bolji polo\u017eaj nego u Jugoslaviji), \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu i zada\u0107ama hrvatske mlade\u017ei te prikazima djela Julija Makanca i Antuna Dabinovi\u0107a sura\u0111ivao je u izdanjima Hrvatski akademi\u010dar<\/span> (1937\u201338), Omladina<\/span> (1937\u201339), Almanah hrvatskih sveu\u010dili\u0161taraca<\/span> (1938; suurednik), Hrvatski narod<\/span> (1940), Hrvatska smotra<\/span> (1942) i Usta\u0161ki godi\u0161njak<\/span> (1942). U knjizi Hrvati i Srbi<\/span> (1943) slijedom dijela tada\u0161njih historiografskih dosega, ali i promid\u017ebenih potreba, sintezno je obradio njihove odnose. Prema njegovu sudu, na europskom jugoistoku dr\u017eavotvorni su bili jedino Bugari i Hrvati, potonji iransko-kavkaskoga podrijetla te zaslu\u017eni i za osnutak Ra\u0161ke, u kojoj se razvila imperijalisti\u010dka politika te pod utjecajem pravoslavne crkve oblikovao srp. narod u procesu koji, me\u0111utim, nije ireverzibilan. Potkrjepljeniji su i stilski vrsniji njegovi ogledi o nacionalizmu te osvrti na polit. zbivanja u svijetu i Jugoslaviji. Objavljeni su u Hrvatskoj obrani<\/span> (1940), ponajvi\u0161e u strana\u010dkom glasilu Republika Hrvatska<\/span> (1952\u201368, 1970\u201393, Zagreb 1993\u20132003; gl. urednik 1982\u201393), periodici Journal of Central European Affairs<\/span> (1958), Na\u0161 put<\/span> (1968, 1970\u201372; Hrvatski put,<\/span> 1972\u201378), Hrvatska borba<\/span> (1975\u201377), buenosaire\u0161kima Hrvatska revija<\/span> (1957, 1965, 1968\u201369, 1983, 1987), Hrvatska misao<\/span> (1958, 1961, 1963\u201364, 1968, 1970), Hrvatski narod<\/span> (1969), Rakovica<\/span> (1976\u201378) i Studia Croatica<\/span> (1985\u201386), na radiju te, uglavnom pretiskani, u knjizi Hrvatski nacionalizam<\/span> (1983), knji\u017eicama (Tri generacije na hrvatskoj ljevici,<\/span> 1981; Pogledi na dana\u0161njicu,<\/span> 1989; Desetotravanjska razmatranja,<\/span> 1991), bro\u0161urama (Tito.<\/span> Toronto 1963; Uredna izmjena generacija,<\/span> 1972; Jugoslavija u krizi,<\/span> 1976; Jedinstvena ili savezna Hrvatska<\/span> i U odlu\u010dnom \u010dasu,<\/span> 1989; Ba\u0161tina jugoslavenskog komunizma,<\/span> 1991; I tvoj glas vrijedi,<\/span> 1999, sve u Buenos Airesu) te zbornicima Suvremena hrvatska politi\u010dka problematika<\/span> (Buenos Aires 1973) i Bleiburg: uzroci i posljedice<\/span> (M\u00fcnchen\u2013Barcelona 1988, Zagreb 1998). Prema njegovim postavkama, obrambeni nacionalizam, za razliku od doktrinarnoga, nije protivan nauku Katoli\u010dke crkve, ali nije ni sretno stanje, nego odgovor povijesno oblikovane zajednice duha (ne \u00bbkrvi\u00ab!) na ugro\u017eenost. Neovisna nacionalna dr\u017eava stoga je zada\u0107a hrv. politike, pri \u010dem valja napustiti romanti\u010dna shva\u0107anja, kult \u017ertve i nasilna djela u inozemstvu te razvijati vi\u0161estrana\u010dje, pravnu sigurnost, toleranciju i socijalnu pravdu; u sklopu jedinstvenoga \u00bbpoliti\u010dkoga naroda\u00ab (za \u0161to kao uzore navodi misli Ante Star\u010devi\u0107a, SAD i Francusku) vjerska i etni\u010dka pripadnost bile bi osobna domena svakoga dr\u017eavljanina, a manjine (za koje potkraj 1970-ih ipak predvi\u0111a i kulturno-prosvjetnu samoupravu) ne bi te\u017eile izdvajanju, pa usta\u0161tvo treba nadi\u0107i, premda po sebi nije bilo fa\u0161isti\u010dko nego nu\u017edom upu\u0107eno na takve saveznike, a represivni sustav NDH tek odgovor na pobunu. Taj je izravnije osudio za posjet\u00e2 domovini, no ostao je nesklon Izvori\u0161nim osnovama Ustava RH, napominju\u0107i da odredbom dijela pro\u0161losti kao zlo\u010dina\u010dkoga prejudiciraju historiografske zaklju\u010dke. U Hrvatskoj su mu tekstovi objavljeni i u periodici Hrvatski rubikon<\/span> (1990), Glas Koncila, Glasnik, Hrvatska domovina, Imotska krajina<\/span> i Mi<\/span> (1992), Nedjeljna Dalmacija<\/span> (1994\u201395), Vjesnik<\/span> (1994, 1999), Bumerang<\/span> i Hrvatska obzorja<\/span> (1995), Ve\u010dernji list<\/span> (1995, 1999), Glas Slavonije, Jutarnji list, Maruli\u0107, Obzor<\/span> i Politi\u010dki zatvorenik<\/span> (1999), u zborniku Za Boga i Hrvatsku dragu<\/span> (Zagreb 1997), prikupljeni u knji\u017eicama (1992. i 1994) te knjizi (2005). Pisao je i o vlastitim formativnim \u010dimbenicima, dugoro\u010dnim u\u010dincima komunisti\u010dkoga poretka (priznaju\u0107i zasluge Franje Tu\u0111mana, upozoravao je na naslije\u0111ene autoritarne zna\u010dajke HDZ), pripadnosti BiH (dr\u017ee\u0107i da su tamo\u0161nji muslimani hrv. podrijetla, protivio se njezinoj diobi, a nakon sukoba u pol. 1990-ih mjesto velike savezne Hrvatske promicao postupno pribli\u017eavanje), interesnom upletanju me\u0111unarodne zajednice te ulozi Crkve (napose, kriti\u010dki, u svezi s tzv. Beogradskim protokolom). Njegova korespondencija s Vinkom Nikoli\u0107em \u010duva se u NSK. \u2013 Premda u razradbi svojevrsne teorije demokratskoga nacionalizma nije ostavio zaokru\u017eena djela niti je sustavno rabio nazivlje te dosege suvremenih dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti, tematskim odabirom te nastojanjem da novije hrv. politi\u010dke opcije realisti\u010dki sagleda zauzeo je posebno mjesto u hrv. iseljeni\u010dkoj literaturi.<\/p>\n

DJELA:<\/span> Hrvati i Srbi.<\/span> Zagreb 1943. \u2013 Tri generacije na hrvatskoj ljevici. Supek\u2013Tudjman\u2013Veselica.<\/span> Buenos Aires 1981. \u2013 Hrvatski nacionalizam.<\/span> Buenos Aires 1983, Zagreb 19912 (dopunjeno). \u2013 Pogledi na dana\u0161njicu.<\/span> Chicago 1989. \u2013 Desetotravanjska razmatranja.<\/span> Buenos Aires 1991. \u2013 Pet razgovora o Hrvatskoj.<\/span> Zagreb 1992. \u2013 Izdaleka.<\/span> Buenos Aires 1994. \u2013 Iz ideala u stvarnost.<\/span> Zagreb 2005.<\/p>\n

LIT.:<\/span> K. Katalini\u0107: Hrvatska republikanska stranka<\/span>. Buenos Aires 1973. \u2013 F. Nevisti\u0107: Pa ipak je Bugojno\u2026 na\u0161e<\/span>. Danica, 52(1974) 35. \u2013 M. \u010covi\u0107: Nacionalizam moje generacije. Jubilarni zbornik Hrvatske revije 1951\u20131975<\/span>. M\u00fcnchen\u2013Barcelona 1976. \u2013 (Osvrti na knj. Hrvatski nacionalizam<\/span>): M. Schwartz, Hrvatska revija, 34(1984) 1. \u2013 N. Kisi\u0107-Kolanovi\u0107, \u010casopis za suvremenu povijest, 24(1992) 2. \u2013Priru\u010dnik za Mjesne odbore HNV-a<\/span>. Caracas\u2013New York 1985. \u2013 E. Bauer: \u017divot je kratak san.<\/span> Barcelona\u2013M\u00fcnchen 1986. \u2013 I. Rojnica: Susreti i do\u017eivljaji,<\/span> 2\u20133. Zagreb 1994\u20131999. \u2013 M. Bla\u017eekovi\u0107: Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije<\/span>. Zagreb 1996. \u2013 \u0160. Letina: (Prigodom 80-godi\u0161njice ro\u0111enja). Republika Hrvatska, 47(1998) 197. \u2013 Bibliografija Hrvatske revije 1951\u20132000<\/span>. Hrvatska revija, 50(2000) 4. \u2013 A. Birin: Republika Hrvatska. Pedesetogodi\u0161njica izla\u017eenja (1951.\u20132001.).<\/span> Bibliografija.<\/span> Zagreb 2001. \u2013 I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu<\/span>. Zagreb 2001. \u2013 Z. Kantoli\u0107: Djelovanje Anketne komisije 1945. u Zagrebu<\/span>. \u010casopis za suvremenu povijest, 33(2001) 1. \u2013 B. Vuku\u0161i\u0107: Tajni rat Udbe protiv hrvatskoga iseljeni\u0161tva<\/span>. Zagreb 20022. \u2013 M. Me\u0161trovi\u0107: U vrtlogu hrvatske politike<\/span>. Zagreb 2003. \u2013 I. \u010cizmi\u0107, M. Sopta i V. \u0160aki\u0107: Iseljena Hrvatska. <\/span>Zagreb 2005. \u2013 (Nekrolozi): A. Birin, Maruli\u0107, 38(2005) 1. \u2013 M. Ostoji\u0107, Matica, 54(2005) 1. \u2013 F. \u0160ari\u0107, Hrvatsko slovo, 11(2005) 508. \u2013 F. Hamer\u0161ak: Korsky, Ivo<\/span>. Hrvatski biografski leksikon, 7. Zagreb 2009.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

KORSKY, Ivo (Korski), politi\u010dar i publicist (Osijek, 22. II. 1918 \u2013 Buenos Aires, 12. XII. 2004). Sin Alfreda i Rudolfine Marije ro\u0111. Schleyen, koji su pre\u0161li na katoli\u010danstvo, te unuk \u2192 S. K\u00e4stenbauma. U rodnom gradu 1935. zavr\u0161io je gimnaziju, u Zagrebu je 1940. diplomirao i temeljem rigoroza doktorirao na Pravnom fakultetu. Kao student pristupio … Nastavi \u010ditati “KORSKY, Ivo (Korski)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-831","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-11"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/831","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=831"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/831\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=831"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=831"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=831"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}