{"id":781,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=781","title":{"rendered":"BA\u0160I\u0106, Elly"},"content":{"rendered":"

BA\u0160I\u0106, Elly <\/span>(ro\u0111. Lerch<\/span>), glazb. pedagoginja, etnomuzikologinja i glazb. terapeutkinja (Zagreb, 3. IX. 1908 \u2013 Zagreb, 25. II. 1998). Majka glumca Relje. Na Muzi\u010dkoj akademiji u Zagrebu diplomirala je 1929. klavir u klasi \u2192 Antonije Geiger-Eichorn te apsolvirala kompoziciju i dirigiranje kod Frana Lhotke, Franje Dugana i \u2192 Milana Sachsa. God. 1929\u201345. osnovala je i vodila s Ivom Pri\u0161linom eksperimentalnu Muzi\u010dku \u0161kolu \u00bbBeethoven\u00ab, koja je kao ni\u017ea i srednja \u0161kola djelovala do 1945. Iste god. bila je suosniva\u010dica Muzi\u010dke \u0161kole \u00bbPavao Markovac\u00ab, na kojoj je predavala teoretske predmete i klavir do 1962; uz to je 1950\u201354. predavala na Akademiji za kazali\u0161nu umjetnost. Od 1954. stalna je vanjska znanstvena suradnica Instituta za narodnu umjetnost (danas Zavod za istra\u017eivanje folklora Instituta za filologiju i folkloristiku) u Zagrebu, a 1963. u Zagrebu je pokrenula Funkcionalnu muzi\u010dku \u0161kolu (danas Glazbeno u\u010dili\u0161te \u00bbElly Ba\u0161i\u0107\u00ab). Od 1962. do 1973. bila je docentica i pro\u010delnica Teoretskoga odsjeka na Muzi\u010dkoj akademiji u Sarajevu. Odr\u017eala je mnoga predavanja i seminare u zemlji i inozemstvu (o funkcionalnoj glazb. metodi, o dje\u010djemu glazb. izrazu, likovnom odrazu do\u017eivljaja glazbe, improvizaciji i kreativnosti, o muzikoterapiji, razvoju stvarala\u010dkih sposobnosti kroz nastavu glazbe, o pokretu i glazbi, igri ma\u0161te kao djetetovoj potrebi i dr.). Autorica je izlo\u017ebe Muzi\u010dki izraz djeteta<\/span> (Ljubljana, Zagreb 1954, Beograd, \u017deneva\u2013UNESCO 1955, Bratislava 1967, Moskva 1970). Radila je i priloge za radio, televiziju i film, primjerice dokumentarni film Mur Bur<\/span> za Zagreb-film (1969) te seriju Dje\u010dja kreativnost<\/span> 1\u20133 (Sarajevo 1975). U tijeku dugogodi\u0161nje pedago\u0161ke djelatnosti izgradila je vlastiti na\u010din glazb. odgoja \u2013 \u00bbfunkcionalnu muzi\u010dku pedagogiju\u00ab, koja se temelji na osje\u0107anju funkcionalnih tonalnih odnosa. Ta metoda obuhva\u0107a, osim intonacije, glazb. odgoj povezan s likovnim i literarnim izrazom. Te\u017ei\u0161te odgoja stavljeno je na dje\u010dje stvarala\u0161tvo, a osnovni je cilj postizanje optimalnih rezultata u glazb. razvoju nadarena i prosje\u010dna djeteta, kao i djeteta s pote\u0161ko\u0107ama u razvoju. Tako\u0111er se bavila temama kao \u0161to su dijete i muzikalnost, emocionalno inhibirana djeca i djeca s pote\u0161ko\u0107ama u razvoju. Kao etnomuzikologinja skupljala je od 1953. dje\u010dje stvarala\u0161tvo te prikupila vi\u0161e od 2400 zapisa. Smatra se jedinom autoricom cjelovite i izvorne glazb. pedagogije u povijesti hrv. glazbenoga \u0161kolstva, a njezin ud\u017ebenik Sedam nota sto divota <\/span>(13 izdanja) bio je dugo najprodavaniji priru\u010dnik solfeggia u Hrvatskoj. Prva je u svijetu artikulirala znanstvene kategorije spontanoga glasanja, uspavanki, brojalica, rugalica, sportskoga navijanja i drugoga, kao i glazbenih, govornih i motori\u010dkih elemenata u spontanom glazb. izra\u017eavanju djece i odraslih. Radove je objavljivala u dnevnom tisku (1948\u201362) te u \u010dasopisima: Muzi\u010dka revija<\/span> (1950), Muzi\u010dke novosti<\/span> (1953), Delo<\/span> (1955), \u017dena<\/span> (1957), Danas<\/span> (1962), Svijet<\/span> (1962), Umjetnost i dijete <\/span>(1968, 1969, 1972, 1974, 1980), Bilten RTV Zagreb<\/span> (1972), Muzika<\/span> (1973), Musicotherapia<\/span> (1980). Njezini va\u017eniji radovi poznati su i u inozemstvu: Brojalice \u2013 melografski problem dje\u010djeg poetskog stvarala\u0161tva<\/span> (III. kongres folklorista Jugoslavije,<\/span> zbornik, Cetinje 1958), Dispozicije i razvojne mogu\u0107nosti dje\u010dje ma\u0161te kroz muziku<\/span> (Igra ma\u0161ta zbilja,<\/span> zbornik, \u0160ibenik 1975), Improvisation als sch\u00f6pferische Mitteilung<\/span> (u knjizi W. Stumme: \u00dcber Improvisation,<\/span> Mainz 1975, to donosi i A. L. Ostrovskij u svojoj knjizi Muzykal\u2019noe vospitanie v stranah socializma,<\/span> Lenjingrad 1975), Pokret na glazbu \u2013 glazba pokre\u0107e<\/span> (Anali Klini\u010dke bolnice \u00bbDr Mladen Stojanovi\u0107\u00ab,<\/span> 1979, XVIII\/2), Igra ma\u0161te \u2013 djetetova je potreba<\/span> (Na\u0161a \u0161kola,<\/span> 1980, 7\/8), Psiholo\u0161ka uvjetovanost funkcije brojalica i kreativni proboj metrike i forme standardne lirike<\/span> (Umjetnost i dijete,<\/span> 1981, 75).<\/p>\n

DJELA:<\/span> \u010citanka za po\u010detni\u010dki solfeggio.<\/span> Zagreb 1947. \u2013 Groteskna suita.<\/span> Zagreb 1948. \u2013 Sedam nota sto divota.<\/span> Zagreb 1959.<\/p>\n

LIT.:<\/span> R. Supek: Muzika i crte\u017e u dje\u010djem izrazu<\/span>. Savremeni akordi, 1954, 12. \u2013 M. Turel: Otrok in glasba<\/span>. Na\u0161i razgledi, 3(1954) 10. \u2013 O. Neumann: Prakti\u010dni rezultati rada po Funkcionalnoj metodi prof. Elly Ba\u0161i\u0107 u Muzi\u010dkoj \u0161koli u Sisku.<\/span> Savremeni akordi, 1955, 1. \u2013 S. Vrinjanin: Povodom izlo\u017ebe \u00bbMuzi\u010dki izraz djeteta\u00ab. <\/span>Na\u0161a djeca, 2(1955) 27. \u2013 D. Plav\u0161a: Elly Ba\u0161i\u0107,<\/span> Sedam nota sto divota<\/span>. Savremeni akordi, 1958, 5\/6. \u2013 S. Ribarovi\u010d: Zakaj edina v Jugoslaviji<\/span>. Bilten Zavoda za prosvetno pedago\u0161ko slu\u017ebo, 1(1966\u20131967) 4. \u2013 A. Elschekov\u00e1: Nov\u00e9 cesty hudobnej v\u00fdchovy v Jugoslavii<\/span>. Slovensk\u00e1 hudba, 1968, 3. \u2013 R. Supek: Neke psiholo\u0161ke dispozicije dje\u010dje kreativnosti.<\/span>Umjetnost i dijete, 1970, 6. \u2013 K. Reissenberger: Zum Stand der Musiktherapie in europ\u00e4ischen L\u00e4ndern. <\/span>Musik und Bildung, 1972, 9. \u2013 R. Supek: Ma\u0161ta<\/span>. Zagreb 1979. \u2013 J. Bezi\u0107: Ba\u0161i\u0107, Elly<\/span>. Enciklopedija Jugoslavije, 1. Zagreb 1980. \u2013 B. Rakija\u0161: Ba\u0161i\u0107, Elly<\/span>. Hrvatski biografski leksikon, 1. Zagreb 1983. \u2013 Ba\u0161i\u0107, Elly<\/span>. Leksikon Jugoslavenske muzike, 1. Zagreb 1984. \u2013 Ba\u0161i\u0107, Elly<\/span>. Hrvatska enciklopedija, 1. Zagreb 1999. \u2013 (Nekrolozi): Novi list, 52(1998) 16030; Vijenac, 6(1998) 109. \u2013 Z. Berkovi\u0107, Vijenac, 6(1998) 109. \u2013 M. Letica, Ba\u0161\u0107inski glasi, 7(1998). \u2013 B. Prei\u0107-Kempf: Plemenito umije\u0107e kreativnog osloba\u0111anja glazbom<\/span>. Novi list, 58(2005) 18516. \u2013 Glazbeno u\u010dili\u0161te Elly Ba\u0161i\u0107 1965.\u20132005<\/span>. Zagreb 2005. \u2013 P. Rojko: Postoji li funkcionalna muzi\u010dka pedagogija? <\/span>Tonovi, 20(2005) 1\/2(45\/46). \u2013 I. Dev\u010di\u0107 i R. Su\u0107eska-Liguti\u0107: Funkcionalna muzi\u010dka pedagogija. \u0160kola u funkciji razvoja djeteta<\/span>. Ibid.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

BA\u0160I\u0106, Elly (ro\u0111. Lerch), glazb. pedagoginja, etnomuzikologinja i glazb. terapeutkinja (Zagreb, 3. IX. 1908 \u2013 Zagreb, 25. II. 1998). Majka glumca Relje. Na Muzi\u010dkoj akademiji u Zagrebu diplomirala je 1929. klavir u klasi \u2192 Antonije Geiger-Eichorn te apsolvirala kompoziciju i dirigiranje kod Frana Lhotke, Franje Dugana i \u2192 Milana Sachsa. God. 1929\u201345. osnovala je i … Nastavi \u010ditati “BA\u0160I\u0106, Elly”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-781","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-2"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/781"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=781"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/781\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=781"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=781"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=781"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}