{"id":72,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=72","title":{"rendered":"GORJAN, Zlatko"},"content":{"rendered":"

GORJAN, Zlatko,<\/span> pjesnik i prevoditelj (Srijemska Mitrovica, Srbija, 15. VII. 1901 \u2013 Zagreb, 21. VI. 1976). Prezime predaka bilo je Berger. Gimnaziju je polazio u Banjoj Luci, gdje je maturirao 1919. Studirao je germanistiku i romanistiku u Be\u010du i Zagrebu. Za boravka u Be\u010du, u politi\u010dki i kulturno burno doba oko 1920, upoznao je modernisti\u010dke knji\u017e. pokrete, koji su trajno utjecali na njegova umjetni\u010dka shva\u0107anja. Nakon povratka u domovinu radio je kao novinar, izdava\u010d, kazali\u0161ni i filmski radnik i prevoditelj. Kao izvrstan poznavalac njem. jezika bio je urednik dnevnik\u00e2 Morgenblatt, Zagreber Tagblatt, Belgrader Zeitung, Der Morgen<\/span> i Novosti<\/span> te istodobno dopisnik novina Prager Presse, Z\u00fcricher Zeitung<\/span> i Frankfurter Zeitung.<\/span> God. 1928. ure\u0111ivao je kazali\u0161ni list Hrvatska pozornica<\/span> i nekoliko je godina bio pomo\u0107ni re\u017eiser Ive Rai\u0107a i Branka Gavelle. Bio je jedan od osniva\u010da naklade \u00bbKosmos\u00ab (1932), a 1936. pomo\u0107ni urednik Leksikona Minerva.<\/span> Od 1936. do 1940. radio je kao dramaturg pri ameri\u010dkoj filmskoj kompaniji \u00bbWarner Bros First National\u00ab. Za rata se povezao s partizanima. S Mirkom Lukavcem organizirao je 1945. Filmsku direkciju Hrvatske i do 1948. radio kao dramaturg i voditelj propagande. God. 1948\u201350. urednik je u \u00bbProsvjeti\u00ab, Matici hrvatskoj i \u00bbZnanju\u00ab. Kao erudit, prevoditelj i kazali\u0161ni i filmski stru\u010dnjak razvijao je u poslijeratnom razdoblju \u017eivu dru\u0161tvenu i publicisti\u010dku djelatnost. Bio je 1952. me\u0111u osniva\u010dima Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnih prevodilaca, a 1963. izabran je za predsjednika me\u0111unarodne udruge prevodilaca F\u00e9d\u00e9ration internationale des traducteurs <\/span>(FIT). \u010clan je uredni\u0161tva me\u0111unarodnoga prevoditeljskog \u010dasopisa Babel,<\/span> urednik eur. izdanja amer. revije za suvremenu poeziju Rune<\/span> (od 1973), \u010dlan odbora za me\u0111unarodnu prevoditeljsku nagradu \u00bbNatthorst\u00ab FIT i tajnik Hrvatskoga centra PEN. God. 1966. dobio je Herderovu nagradu za knji\u017eevnost. \u2013 U knji\u017eevnosti se javio pjesmom Notturno<\/span> (Lu\u010d,<\/span> 1919, 4\/5). U poeziji eksperimentira izrazom i oblikom, tematski se uklapaju\u0107i u hrv. me\u0111uratne umj. tijekove. Prva mu je va\u017ena publikacija antologija suvremene (mahom ekspresionisti\u010dke) njem. lirike u hrv. prijevodu Goru\u0107i grm <\/span>(Be\u010d 1921). To je temelj njegove primarne \u017eivotne djelatnosti: biti posrednik izme\u0111u razli\u010ditih knji\u017eevnosti i kultura. Ta je antologija prvi pothvat te vrste na hrv. jeziku. Uz nju, sastavio je jo\u0161 pet antologija: Lirika \u017eutog Istoka<\/span> (Zagreb 1932), Kineska lirika<\/span> (Zagreb 1957, 1960, 1962. i 1965), Antologija moderne japanske lirike<\/span> (Zagreb 1961), Da sva \u010dudesa budu svima znana<\/span> (Zagreb 1971) i 3 Poems \u00bbFrom st. Peter to Buddha\u2026\u00ab<\/span> (Los Angeles 1973). Obratnim je putem po\u0161ao u knjizi Kroatische Dichtung <\/span>(Zagreb 1933), pru\u017eiv\u0161i njem. javnosti dobar uvid u suvremenu hrv. liriku (Miroslav Krle\u017ea, Tin Ujevi\u0107 i dr.). Drame s tragikomi\u010dnim elementima zapo\u010dinje pisati krajem 1920-ih: Egoizam d. d.<\/span> (1925), Fortunatove afere<\/span> (izvedena u Zagrebu 1932) i Ana tra\u017ei pravdu<\/span> (zabranjena 1935). Sve ih nudi HNK\u2013u, no bez uspjeha. Kona\u010dno, 1932. u Malom kazali\u0161tu u Frankopanskoj ul. izvedena je i samo tri puta odigrana \u00bbsatiri\u010dna reporta\u017ea u osam slika\u00ab Fortunatove afere ili skandal u afri\u010dkoj koloniji<\/span> (redatelj Alfons Verli). Bavio se i slikarstvom te je priredio i nekoliko samostalnih izlo\u017ebi u Zagrebu (1928, 1935, 1937) i Kaliforniji (Chico). Manje odjeka imale su njegove pjesme i drame. Pjesme je objavljivao ve\u0107 rano na njema\u010dkom i hrv. jeziku (Fragmenti,<\/span> Nova Gradi\u0161ka 1921; Pjesme,<\/span> Zagreb l932). Najosebujnija mu je zbirka Ogigija. \u010cuda i \u010darolije na za\u010daranom otoku <\/span>(Zagreb 1960), pjesni\u010dka evokacija otoka Mljeta, primjer dojmljive lirike mediteranskoga ugo\u0111aja. U posljednjim desetlje\u0107ima \u017eivota on je za javnost ponajprije plodan prevodilac, s vi\u0161e od stotinu prijevoda zahtjevnih djela. Preveo je oko 150 knjiga proze i poezije. Najpoznatiji su mu prijevodi Moby Dick ili Bijeli kit <\/span>Hermana Melvillea (s Josipom Tabakom, Rijeka 1953), Uliks<\/span> Jamesa Joycea (Rijeka 1957), Ljudi s Juvika<\/span> Olava Duuna (s J. Tabakom, Rijeka 1959) i \u010covjek bez svojstava<\/span> Roberta Musila (Rijeka 1967). Prijevod Uliksa<\/span> kritika je ocijenila vrlo uspje\u0161nim iako mu zamjera \u0161to zahtjevna Joyceova jezi\u010dna naslojavanja i kalambure nije prevodio s ve\u0107im osloncem na hrv. knji\u017eevnu ba\u0161tinu te njezine dijalekatske i stilske idiome. Isti\u010du se njema\u010dki prijevodi Jame<\/span> Ivana Gorana Kova\u010di\u0107a (Das Massengrab.<\/span> Zagreb 1962) i zbirka hrv. lirike (Kroatische Dichtung.<\/span> Zagreb 1933). Za prevoditeljski opus i me\u0111unarodnu djelatnost nagraden je 1966. Herderovom nagradom Sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du. Pisao je pod pseudonimima i \u0161iframa Zlatko \u0160umi\u0107, Z. Gorian<\/span> i Z. G.<\/span><\/p>\n

DJELA:<\/span> Fragmente.<\/span> Nova Gradi\u0161ka 1921. \u2013 Pjesme.<\/span> Zagreb 1932. \u2013 Kronika bez glavnog lica.<\/span> Zagreb 1955. \u2013 Putovanja i proplanci.<\/span> Zagreb 1957. \u2013 Ogigija. \u010cuda i \u010darolije na za\u010daranom otoku.<\/span> Zagreb 1960. \u2013 Gedichte.<\/span> Bonn 1965. \u2013 Poems.<\/span> Rijeka 1967. \u2013 Splendeur de la conscience.<\/span> Paris 1969. \u2013 Zlatko Gorjan.<\/span> Pet stolje\u0107a hrvatske knji\u017eevnosti, 115. Zagreb 1985.<\/p>\n

LIT.:<\/span> M. Begovi\u0107: Lirika.<\/span> Kritika, 3(1922) 3. \u2013 K. Milutinovi\u0107: Na\u0161i pisci na nema\u010dkom. <\/span>Volja, 1(1926) 3. \u2013 S. Batu\u0161i\u0107: O akvarelima Zlatka Gorjana. <\/span>Kulisa, 2(1928) 7. \u2013 B. Borko (-o-): Kitajska in japonska lirika. <\/span>Jutro, 13(1932) 152. \u2013 O. Delorko (O. D.): Zlatko Gorjan, Lirika \u017eutog Istoka. <\/span>Knji\u017eevni \u017eivot, 1(1932) 3. \u2013 I. Herge\u0161i\u0107 (H.): Lirika \u017eutog Istoka. <\/span>Obzor, 73(1932) 107. \u2013 S. \u0160imi\u0107: Lirika \u017eutog Istoka. <\/span>Hrvatska revija, 5(1932) 11. \u2013 J. Dayre: Nova izdanja Matice hrvatske <\/span>(Kroatische Dichtung Z. G.). Hrvatski list, 14(1933) 168. \u2013 S. Dev\u010di\u0107 (Stj. D.): Zlatko Gorjan, Pjesme. <\/span>Obzor, 74(1933) 35. \u2013 M. Han\u017eekovi\u0107 (M. Gabrijel): Pjesme Zlatka Gorjana. <\/span>Danica, 3(1933) 72. \u2013 V. Ku\u0161an: Slikarske izlo\u017ebe. <\/span>Hrvatska prosvjeta, 22(1935) 5\/6. \u2013 I. Ladika: Mlada hrvatska lirika. <\/span>Knji\u017eevna revija, 1(1936); 2(1936). \u2013 Z. Munk (Zem): Marginalije uz izlo\u017ebu Zlatka Gorjana. <\/span>Novosti, 31(1937) 319. \u2013 S. Batu\u0161i\u0107: Pogovor u Gorjanovoj zbirci pjesama Kronika bez glavnog lica<\/span>. Zagreb 1955. \u2013 D. Cvitan: Povodom jedne bezli\u010dne kronike.<\/span> Krugovi, 1(1956) 4\/5. \u2013 I. Foht: Zlatko Gorjan, Kineska lirika.<\/span> Izraz, 2(1957) 12. \u2013 Z. Tomi\u010di\u0107: Zlatko Gorjan, Kineska lirika.<\/span> Rije\u010dka revija, 7(1958) 3\/4. \u2013 S. Je\u017ei\u0107: Gorjan, Zlatko.<\/span> Enciklopedija Jugoslavije, 3. Zagreb 1958. \u2013 B. Luki\u0107: Putovanja i proplanci.<\/span> Rije\u010dka revija, 8(1959) 1. \u2013 I. Vidan: Pristupi Joyceovom Uliksu.<\/span> Rijeka 1959. \u2013 T. \u010colak: Poezija nedo\u017eivljenog sveta.<\/span> Knji\u017eevne novine, 11(1960) 132. \u2013 G. Krklec: Smanjivanje razdaljina me\u0111u jezicima.<\/span> Vjesnik, 22(1961), 24. XII. \u2013 M. Jurkovi\u0107: Jedan prevodila\u010dki podvig.<\/span> Knji\u017eevne novine, 13(1962) 169. \u2013 I. Herge\u0161i\u0107: Knji\u017eevni portreti.<\/span> Zagreb 1967. \u2013 B. He\u0107imovi\u0107: Hrvatska dramska knji\u017eevnost izme\u0111u dva rata.<\/span> Rad JAZU, 1968, 353. \u2013 I. Vidan: Prevodilac kao pjesnik.<\/span> Zlatko Gorjan, Pjesme.<\/span> Telegram, 9(1968) 409. \u2013 S. Vere\u0161: Pjesnik Zlatko Gorjan.<\/span> Oko, 4(1976) 112. \u2013 \u0160. Vu\u010deti\u0107: Zlatko Gorjan.<\/span> Pet stolje\u0107a hrvatske knji\u017eevnosti, 115. Zagreb 1985. \u2013 A. Bogner-\u0160aban: Gorjan, Zlatko<\/span>. Enciklopedija Jugoslavije, 4. Zagreb 1986. \u2013 N. Dragojevi\u0107<\/span> i F. Cacan:<\/span> Svjetska knji\u017eevnost u hrvatskim prijevodima. Zagreb 1988. \u2013 Gorjan, Zlatko<\/span>. Hrvatski leksikon, 1. Zagreb 1996. \u2013 K. Mila\u010di\u0107: Gorjan, Zlatko<\/span>. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002. \u2013 Gorjan, Zlatko<\/span>. Hrvatska enciklopedija, 4. Zagreb 2002.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

GORJAN, Zlatko, pjesnik i prevoditelj (Srijemska Mitrovica, Srbija, 15. VII. 1901 \u2013 Zagreb, 21. VI. 1976). Prezime predaka bilo je Berger. Gimnaziju je polazio u Banjoj Luci, gdje je maturirao 1919. Studirao je germanistiku i romanistiku u Be\u010du i Zagrebu. Za boravka u Be\u010du, u politi\u010dki i kulturno burno doba oko 1920, upoznao je modernisti\u010dke … Nastavi \u010ditati “GORJAN, Zlatko”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-72","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-7"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/72","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=72"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/72\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=72"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=72"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=72"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}