{"id":67,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2018-11-26T10:26:50","modified_gmt":"2018-11-26T09:26:50","slug":"gorencevic-iljko-grun-leon-lav","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=67","title":{"rendered":"GOREN\u010cEVI\u0106, Iljko (Gr\u00fcn; Leon, Lav)"},"content":{"rendered":"

GOREN\u010cEVI\u0106, Iljko (Gr\u00fcn; Leon, Lav),<\/span> umjetni\u010dki kriti\u010dar i teoreti\u010dar (Po\u017eega, 21. VII. 1896 \u2013 Slavonski Brod, 28. II. 1924). Sin Jakoba Gr\u00fcna i Sidonije ro\u0111. Kraus, brat \u2192 Egona Grina. Gimnaziju je zavr\u0161io u Po\u017eegi 1914, pravo studirao u Zagrebu, Pe\u0161ti i Be\u010du. Po svr\u0161etku studija bio odvjetni\u010dki pripravnik u Osijeku 1919\u201320. God. 1921. oti\u0161ao je u Be\u010d, gdje je studirao povijest umjetnosti i kulture u Josefa Strzygowskoga, pripremaju\u0107i disertaciju o graditeljstvu u Dalmaciji u XI. st., koju nije dovr\u0161io. Kretao se u komunisti\u010dkim emigrantskim klubovima i upoznao marksisti\u010dku literaturu. Prihvativ\u0161i polazi\u0161ta sociocentri\u010dne teorije u duhu njema\u010dkih i rus. autora (Franz Mehring, Georgij Valentinovi\u010d Plehanov), ipak nije napustio misao o posebnosti i samostalnosti umjetni\u010dkih oblika. U polit. pogledu, rano se odrekao iluzija o ravnopravnosti u Kraljevini SHS. Studij je prekinuo 1922, obavljao odvjetni\u010dku praksu u Slavonskom Brodu, polo\u017eio odvjetni\u010dki ispit, ali ga je iznenadna smrt sprije\u010dila u otvaranju vlastite odvjetni\u010dke pisarnice. \u2013 Kriti\u010dku misao oblikuje prate\u0107i najnovija kretanja u likovnim umjetnostima i knji\u017eevnosti te je me\u0111u prvima u Hrvatskoj tuma\u010dio i promicao modernu umjetnost. Bio je \u00bbjedan od najistaknutijih intermedijalnih kriti\u010dara u hrvatskoj kulturi\u00ab, a u likovnoj i intermedijalnoj kritici zastupao je formocentri\u010dka na\u010dela, oslonjen dijelom na prevrednovanje povijesti likovne umjetnosti, \u00bbdijelom na sociolo\u0161ki pristup stilskim pojavama na \u0161to ga je upu\u0107ivao marksizam\u00ab (Aleksandar Flaker). U knji\u017eevnosti se javio novelisti\u010dkim zapisom Velika lira<\/span> u \u0160i\u0161mi\u0161u <\/span>(1916). Pripadao je krugu Miroslava Krle\u017ee i Augusta Cesarca. Istra\u017euju\u0107i Krle\u017eino djelo pi\u0161e o njegovu pjesni\u0161tvu (Miroslav Krle\u017ea: Vom Wesen der modernen Dichtung. Die Drau,<\/span> 1917; prevedeno u Zborniku o Miroslavu Krle\u017ei, <\/span>Zagreb 1963) i funkciji njegova djela u suvremenosti, nalaze\u0107i da je drama Kristofor Kolumbo<\/span> poku\u0161aj ostvarenja totalne umjetnosti za koju se i sam zauzimao (Plamen,<\/span> 1919). Zaokupljen problemima moderne objavljuje likovne kritike i povijesnoumjetni\u010dke rasprave, poglavito u Die Drau<\/span> (1917\u201320). U raspravi Der Weltkrieg und die Renaissance der kroatischen Kunst<\/span> vrednuje Ivana Me\u0161trovi\u0107a, Maksimilijana Vanku i Jerolima Mi\u0161u, u \u010dlanku o izlo\u017ebi u Budimpe\u0161ti Petra Dobrovi\u0107a. Pisao je o golotinji u umjetnosti, Augustu Rodinu, Schneiderovoj knjizi o Miroslavu Kraljevi\u0107u, Strajni\u0107evim Studijama,<\/span> o mogu\u0107nostima razvoja hrv. umjetnosti, likovnim izlo\u017ebama (Josip Leovi\u0107, Vladimir Filakovac, Stojan Aralica). Znatne su njegove rasprave o Dobrovi\u0107u (Knji\u017eevni jug,<\/span> 1918; Jug,<\/span> 1919), Me\u0161trovi\u0107u (Jug,<\/span> 1919) i njegovu utjecaju na Marina Studina (Plamen,<\/span> 1919), o Kraljevi\u0107u (Knji\u017eevni jug,<\/span> 1919), izlo\u017ebi Proljetnoga salona (Jug,<\/span> 1920). U povodu osnutka Dru\u0161tva za unapre\u0111ivanje umjetnosti u Osijeku odr\u017eao je programatski govor u kojem je pokrenuo pitanja o modernoj umjetnosti (Smisao umjetni\u010dke obnove. Jug,<\/span> 1920). Za be\u010dkih studija je prihvatio materijalisti\u010dki pristup umjetnosti te umjetni\u010dke teme obra\u0111ivao dijalekti\u010dki (Na\u0161a sloga,<\/span> 1920; Savremenik,<\/span> 1921), a nakon njih bavio se poglavito problemima teorije umjetnosti i estetike. Posmrtno mu je tiskan odlomak iz studije O materijalisti\u010dkom posmatranju umjetnosti<\/span> (Knji\u017eevna republika,<\/span> 1924\/25). Pisao je glazb. kritike, a za boravka u Osijeku redovito je pratio i kazali\u0161ni \u017eivot. Razo\u010daranost jugoslav. dr\u017eavom i raskid s politi\u010dkim \u00bbjugo-iluzijama\u00ab iznio je u serijalu Nove orijentacije<\/span> (Radni\u010dka rije\u010d,<\/span> 1920). Osim pseudonimom Iljko Goren\u010devi\u0107,<\/span> potpisivao se i L. G., I. Gor., Ig.<\/span> i Iljko.<\/span> Sahranjen je na brodskom \u017eidovskom groblju, no grob mu se vi\u0161e ne zna.<\/p>\n

DJELA:<\/span> O umjetnosti Marina Studina<\/span> (predgovor mapi). Zagreb 1919. \u2013 VII. izlo\u017eba proljetnog salona<\/span> (predgovor katalogu izlo\u017ebe). Osijek 1920.<\/p>\n

IZV.:<\/span> DASB, Knjiga umrlih.<\/p>\n

LIT.:<\/span> A. B. \u0160imi\u0107: Na\u0161ao sam.<\/span> Vijavica, 1919, 4. \u2013 V. Popovi\u0107: Vihori. G\u0111ici M. G.<\/span> Jug, 3(1920) 100. \u2013 B. \u0160ram (B. \u0160-m.): Jedna umjetni\u010dka kritika. <\/span>Hrvatski list, 1(1920) 31. \u2013 (Nekrolozi): Die Drau, 57(1924), 1. III; Brodske novine, 6(1924), 6. III. \u2013 A. Cesarec, Borba (Beograd), 3(1924), 6. III. \u2013 M. Krle\u017ea, Knji\u017eevna republika, 2(1924\u20131925) I\/3. \u2013 J. Denegri: Umetni\u010dka kritika u Srbiji i Hrvatskoj. U: Tre\u0107a decenija \u2013 konstruktivno slikarstvo<\/span> (katalog izlo\u017ebe). Beograd 1967. \u2013 O. \u0160vajcer: Likovni \u017eivot Osijeka u razdoblju od 1920. do 1930. <\/span>Osje\u010dki zbornik, 1971, 13. \u2013 A. Flaker: Nomadi ljepote.<\/span> Zagreb 1988. \u2013 V. Kusik: Iljko Goren\u010devi\u0107 (1896\u20131924). Likovne kritike.<\/span> Revija, 28(1988) 8\/9. \u2013 Isti: Iljko Goren\u010devi\u0107. Prvi moderni kriti\u010dar moderne umjetnosti. <\/span>Peristil, 1988\u20131989, 31\/32. \u2013 S. Lasi\u0107: Krle\u017eologija ili povijest kriti\u010dke misli o Miroslavu Krle\u017ei, <\/span>1. Zagreb 1989. \u2013 J. Denegri: Ogled I. Goren\u010devi\u0107a o P. Dobrovi\u0107u.<\/span> Zbornik narodnog muzeja u Beogradu, 1990, XIV\/20. \u2013 O. \u0160vajcer: Likovna kronika Osijeka 1850\u20131969.<\/span> Osijek 1991. \u2013 A. Flaker: Iljko Goren\u010devi\u0107. Suradnik Krle\u017ee i Cesarca. <\/span>Novi Omanut, 1(1993) 1. \u2013 A. Flaker i M. Petri\u010devi\u0107: Goren\u010devi\u0107, Iljko. <\/span>Krle\u017eijana, 1. Zagreb 1993. \u2013 Isti: Rije\u010d, slika, grad.<\/span> Zagreb 1995. \u2013 V. Kusik: Duh i dah modernog vremena. Iljko Goren\u010devi\u0107, prvi moderni kriti\u010dar moderne umjetnosti.<\/span> Glas Slavonije, 54(1997), 8. III. \u2013 J. Galjer: Likovna kritika u Hrvatskoj 1868\u20131951<\/span>. Zagreb 2000. \u2013 B. Brleni\u0107-Vuji\u0107: Knji\u017eevno-dramski gesamtkunstwerk Iljka Goren\u010devi\u0107a.<\/span> Republika, 57(2001) 9\/10. \u2013 M. Kaminski i V. Flego: Goren\u010devi\u0107, Iljko. <\/span>Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002. \u2013 A. Budaj: Vallis Judaea. Povijest po\u017ee\u0161ke \u017eidovske zajednice<\/span>. Zagreb 2007. \u2013 S. Schwendemann: Dogodilo se jednom u Brodu.<\/span> Slavonski Brod 2008.\u00a0\u2013 Isti:\u00a0\u017didovski Brod<\/em>\/kulturno-povijesne krhotine<\/em>, Slavonski Brod 2011.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

GOREN\u010cEVI\u0106, Iljko (Gr\u00fcn; Leon, Lav), umjetni\u010dki kriti\u010dar i teoreti\u010dar (Po\u017eega, 21. VII. 1896 \u2013 Slavonski Brod, 28. II. 1924). Sin Jakoba Gr\u00fcna i Sidonije ro\u0111. Kraus, brat \u2192 Egona Grina. Gimnaziju je zavr\u0161io u Po\u017eegi 1914, pravo studirao u Zagrebu, Pe\u0161ti i Be\u010du. Po svr\u0161etku studija bio odvjetni\u010dki pripravnik u Osijeku 1919\u201320. God. 1921. oti\u0161ao … Nastavi \u010ditati “GOREN\u010cEVI\u0106, Iljko (Gr\u00fcn; Leon, Lav)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-67","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-7"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/67","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=67"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/67\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3737,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/67\/revisions\/3737"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=67"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=67"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=67"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}