{"id":64,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=64","title":{"rendered":"GOMBO\u0160, Stjepan"},"content":{"rendered":"

GOMBO\u0160, Stjepan,<\/span> arhitekt (Sombor, Srbija, 10. III. 1895 \u2013 Zagreb, 27. IV. 1975). Sin Ignjatov. Maturirao je 1912. u Somboru, a 1913. upisao Visoku tehni\u010dku \u0161kolu u Budimpe\u0161ti. U po\u010d. I. svj. rata bio je mobiliziran, a 1918. nastavio je studij na istom u\u010dili\u0161tu te 1921. diplomirao arhitekturu. U Zagreb dolazi 1920. i zapo\u0161ljava se kod \u2192 R. Lubynskoga, od 1921. radi u atelijeru \u2192 Huge Ehrlicha, a od 1931. do 1941. vodio zajedni\u010dki atelijer s Mladenom Kauzlari\u0107em (\u00bbGombo\u0161 & Kauzlari\u0107\u00ab), s kojim je sudjelovao kao gost na izlo\u017ebama umjetni\u010dke skupine \u00bbZemlja\u00ab (Zagreb 1930, 1932, 1934; Sofija 1934). Po uspostavi NDH za sebe, suprugu Suzanu ro\u0111. Gabor, k\u0107er \u2192 Klaru Du\u0161anovi\u0107 i sestru Mariju zatra\u017eio je arijska prava. Nakon preuzimanja \u017eid. znaka prebjegao je s obitelji u Kraljevicu, a potom u Italiju, gdje je bio interniran. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priklju\u010dio se partizanima; 1944\u201345. bio je zapovjednik tehni\u010dke \u010dete NOVJ u Bariju. Nakon II. svj. rata kratko je obna\u0161ao du\u017enost \u0161efa Povjereni\u0161tva za tehni\u010dke poslove ZAVNOH, potom radio u Ministarstvu gra\u0111evina NRH. Od 1946. vodio je projektantsku grupu u Arhitektonskom projektnom zavodu Hrvatske, a od 1951. do 1962. u arhitektonskom birou \u00bbPlan\u00ab u Zagrebu. Kao honorarni nastavnik na zagreba\u010dkom je Tehni\u010dkom fakultetu 1950\u201354. predavao industrijsko graditeljstvo. \u2013 Projektirao je stambene, obiteljske, javne i industrijske objekte. U ranoj fazi kod Ehrlicha sura\u0111uje na projektima Obrtne banke, sklopa Nadarbine Zagreba\u010dke nadbiskupije, zgrade Mirovinske zaklade Gradske \u0161tedionice u Zagrebu, Udru\u017eene banke u Beogradu, a samostalno je projektirao i izveo u Zagrebu zgradu Bratimske blagajne u Ulici kneza Mislava (1929), vilu u Nazorovoj ul., adaptaciju kavane \u00bbMeduli\u0107\u00ab u Ilici (1930) i dr. U plodnoj suradnji s Kauzlari\u0107em projektirao je gra\u0111evine visokih prostornih vrijednosti, poklanjaju\u0107i pozornost funkcionalnim i konstruktivnim elementima, jasnom volumenu i \u010distim plohama. Realizirali su, me\u0111u ostalim, stambene zgrade u Petrinjskoj ul. (1932), Maksimirskoj ul. (1933), Ulici kneza Borne (1934), Bo\u0161kovi\u0107evoj ul. (1935), Ulici Aleksandra Bre\u0161\u0107enskoga (1938), na Sva\u010di\u0107evu trgu (1940), stambeno-poslovnu zgradu Selja\u010dke sloge u Zvonimirovoj ul. (1938), vile u Novakovoj ul. (1932, 1936), Zamenhofovoj ul. (1936), Nazorovoj ul. (1937), na Pantov\u010daku i Gornjem Prekri\u017eju (1938), obiteljsku ku\u0107u u Baboni\u0107evoj ul. (1935) \u2013 sve u Zagrebu; dvije vile na Hvaru (1932), dvije na Kor\u010duli (1933), vilu Rusko na Kolo\u010depu (1938), zgradu Okru\u017enoga ureda u Dubrovniku (1936), kao i mnogobrojna unutarnja ure\u0111enja i adaptacije. Osobito su uspjele adaptacije starog arsenala za Gradsku kavanu (1932\u201333, II. nagrada na natje\u010daju 1931) i vile \u00bbArgentina\u00ab (1937) u Dubrovniku te zagreba\u010dke kavane \u00bbCorso\u00ab (1933, poslije ponovno preure\u0111ena). Sudjelovali su na arhitektonskim natje\u010dajima za \u017didovsku bolnicu (1931, III. nagrada), zgradu Gradskih poduze\u0107a (1932) i uredsku zgradu na Gri\u010du (1939) u Zagrebu, radni\u010dke ustanove (1932), obalni put (1932), trg Pile (1933) i hotel na Lapadu (1938) u Dubrovniku, sudsku pala\u010du u Splitu (1939) i dr. Za rata G. je u Italiji projektirao neke interijere i adaptacije te vilu u Valdobbiadeneu (pokrajina Treviso). U poslijeratnom se razdoblju ugl. bavio industrijskim graditeljstvom. Kao tehni\u010dki voditelj i gl. projektant uz mnogobrojne je suradnike izgradio niz tvorni\u010dkih cjelina: \u00bbRade Kon\u010dar\u00ab (s Kauzlari\u0107em, Vladimirom Juranovi\u0107em i Ottom Wernerom; I. nagrada vlade FNRJ 1949), \u00bbPrvomajska\u00ab, Tvornica parnih kotlova, \u00bbJedinstvo\u00ab, RIZ u Zagrebu, \u00bb\u0110uro \u0110akovi\u0107\u00ab (rekonstrukcija i pro\u0161irenje) u Slavonskom Brodu, \u00bbFlorijan Bobi\u0107\u00ab u Vara\u017edinu, tvornice poku\u0107stva u Novoj Gradi\u0161ki, tekstila u Zaboku, polivinilklorida u Ka\u0161tel-Su\u0107urcu, celuloze i papira u Beli\u0161\u0107u, Pla\u0161kom, Prijedoru (BiH), Ivangradu (Crna Gora) i dr. Sudjelovao je tako\u0111er u projektiranju velikih tvorni\u010dkih kompleksa u BiH i Makedoniji. Objavio je ve\u0107i broj \u010dlanaka u stru\u010dnim \u010dasopisima Arhitektura, \u010covjek i prostor<\/span> i Na\u0161e graditeljstvo.<\/span> Pripada nara\u0161taju hrv. graditelja koji su 1920-ih potpuno odbacili eklekticizam te stvarali u duhu novih arhitektonskih misli. Djelima ostvarenim zajedno s Kauzlari\u0107em dao je dragocjen prinos razvitku na\u0161e moderne arhitekture izme\u0111u dvaju svjetskih ratova. Za \u017eivotno djelo dobio je Nagradu \u00bbViktor Kova\u010di\u0107\u00ab (1967) i Nagradu \u00bbVladimir Nazor\u00ab (1971).<\/p>\n

IZV.:<\/span> HDA, RUR, \u017didovski odsjek, 27520. \u2013 K\u017dZ. <\/p>\n

LIT.:<\/span> S. Plani\u0107: Progres graditeljstva.<\/span> Gra\u0111evinski vjesnik, 1(1932) 1. \u2013 Problemi savremene arhitekture.<\/span> Zagreb 1932. \u2013 N. \u0160egvi\u0107: Stvarala\u010dke komponente arhitekture FNRJ.<\/span> Urbanizam i arhitektura, 4(1950) 5\/6. \u2013 A. Mutnjakovi\u0107: Arhitekti u \u00bbZemlji\u00ab.<\/span> \u010covjek i prostor, 6(1959) 90. \u2013 \u017d. \u010corak: Arhitektura. U: Kriti\u010dka retrospektiva \u00bbZemlja\u00ab<\/span> (katalog izlo\u017ebe). Zagreb 1971. \u2013 T. Premerl: Nagrade \u00bbVladimir Nazor\u00ab za \u017eivotno djelo.<\/span> Arhitekt Stjepan Gombo\u0161.<\/span> \u010covjek i prostor, 18(1971) 9. \u2013 Z. Kolacio: Arhitekt Stjepan Gombo\u0161.<\/span> Ibid., 22(1975) 12. \u2013 D. Venturini: Arhitektonski projektni zavod \u2013 APZ.<\/span> Zagreb 1982. \u2013 N. \u0160egvi\u0107: Stanje stvari, jedno vi\u0111enje 1945\u20131985. <\/span>Arhitektura, 39(1986) 196\/199. \u2013 Gombo\u0161, Stjepan. <\/span>Enciklopedija Jugoslavije, 4. Zagreb 1986. \u2013 T. Premerl: Hrvatska moderna arhitektura izme\u0111u dva rata \u2013 nova tradicija. <\/span>Zagreb 1989. \u2013 200 godina \u017didova u Zagrebu. Referati i govori sa proslave 180-godi\u0161njice Jevrejske op\u0107ine Zagreb (6\u20139. XI. 1987.).<\/span> Zagreb 1988. \u2013 Mladen Kauzlari\u0107.<\/span> Rad HAZU, 1991, 437. \u2013 Gombo\u0161, Stjepan. <\/span>Hrvatski leksikon, 1. Zagreb 1996. \u2013 Gombo\u0161, Stjepan. <\/span>Hrvatska enciklopedija, 4. Zagreb 2002. \u2013 S. Sekuli\u0107-Gvozdanovi\u0107: Gombo\u0161, Stjepan. <\/span>Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002. \u2013 D. Kahle: Stambene ku\u0107e novog gra\u0111enja u sjevernim dijelovima Zagreba u razdoblju od 1928. do 1945. godine<\/span> (doktorska disertacija). Zagreb 2007. <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

GOMBO\u0160, Stjepan, arhitekt (Sombor, Srbija, 10. III. 1895 \u2013 Zagreb, 27. IV. 1975). Sin Ignjatov. Maturirao je 1912. u Somboru, a 1913. upisao Visoku tehni\u010dku \u0161kolu u Budimpe\u0161ti. U po\u010d. I. svj. rata bio je mobiliziran, a 1918. nastavio je studij na istom u\u010dili\u0161tu te 1921. diplomirao arhitekturu. U Zagreb dolazi 1920. i zapo\u0161ljava se … Nastavi \u010ditati “GOMBO\u0160, Stjepan”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-64","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-7"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/64","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=64"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/64\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=64"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=64"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=64"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}