{"id":605,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2017-11-28T12:56:41","modified_gmt":"2017-11-28T11:56:41","slug":"karpatsky-dusan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=605","title":{"rendered":"KARPATSK\u00dd, Du\u0161an"},"content":{"rendered":"

KARPATSK\u00dd, Du\u0161an,<\/span> knji\u017e. povjesni\u010dar, bohemist i kroatist (Trebi\u0161ov, Slova\u010dka, 28. II. 1935 \u2013 Prag, 1. II. 2017). Prvi od dvojice sinova \u010de\u0161. \u017didova Maximiliana Rosenzweiga i Slovakinje Ru\u017eene ro\u0111. Ma\u0165a\u0161ovske. Otac, sudionik borbi \u010dehoslova\u010dkih legija protiv Nijemaca i bolj\u0161evika na rus. boji\u0161nici 1915\u201321, postao je po povratku po\u0161tanski \u010dinovnik u ist. Slova\u010dkoj, no nakon raspada I. \u010dehoslova\u010dke republike 1939, zbog \u017eidovsko-\u010de\u0161koga podrijetla u \u00bbnezavisnoj\u00ab je Slova\u010dkoj ostao bez zaposlenja i prisilno se preselio u Sepekov u \u010ce\u0161ko-moravskom protektoratu, gdje je ubrzo umro (16. VIII. 1940). Majka je, nakon II. svj. rata, da bi za\u0161titila djecu od biljega njem. prezimena, uzela novo prezime, koje ju je podsje\u0107alo na zavi\u010dajnu Potkarpatsku Rusiju. \u2013 Gimnaziju je polazio u Rakovn\u00edku i zavr\u0161io u Pragu, gdje je 1953. upisao bohemistiku i srpsko-hrvatski na Filozofskom fakultetu. Diplomirav\u0161i 1958, radio je kao odgojitelj u \u0111a\u010dkom domu Strojarske industrijske \u0161kole za mehanizaciju gra\u0111evinarstva u T\u00e1boru, a potom u\u010diteljevao u osnovnoj \u0161koli u L\u00edbeznicama, a potom postao urednik \u2013 najprije u kulturnoj rubrici Zrcadlo kultury<\/span> \u010cehoslova\u010dkog radija, a onda u knji\u017eevnim \u010dasopisima Saveza \u010dehoslova\u010dkih knji\u017eevnika Plamen<\/span> (1962\u201367) i Se\u0161ity pro literaturu a diskusi<\/span> (1968\u201369). Pisao je prikaze, a kao urednik poezije nastojao je u knji\u017eevni \u017eivot vratiti pisce, koji su godinama bili na ledu, me\u0111u ostalim je tiskao poemu No\u0107 s Hamletom<\/span> Vladim\u00edra Holana (Plamen<\/span> 1964), koju je potom sa Slavkom Mihali\u0107em prepjevao na hrvatski. God. 1966\u201367. i 1969\u201370. bio je lektor \u010de\u0161koga jezika na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Zbog djelovanja za Pra\u0161koga prolje\u0107a 1968, dobio je otkaz u Pragu, isklju\u010den iz Partije bez mogu\u0107nosti objavljivanja i javnoga djelovanja. U svibnju 1972. po \u00bbkriterijima Ministarstva kulture\u00ab dospio je na listu nepo\u0107udnih, vra\u0107eno mu je sedam gotovih prijevoda i svi su ugovori raskinuti. Radio je razli\u010dite poslove, bio pomo\u0107ni radnik u pra\u0161koj Nacionalnoj knji\u017enici, a 1974. sudjelovao je u pripremama i snimanju filma Veljka Bulaji\u0107a Sarajevski atentat<\/span> u koprodukciji \u00bbJadran-filma\u00ab i Studija \u00bbBarrandov\u00ab iz Praga. Kao vrstan poznavatelj hrv. jezika radio je kao stru\u010dni prevoditelj u Konferencijskom servisu Me\u0111unarodne organizacije novinara, a 1978\u201389. honorarno je predavao srpsko-hrvatski jezik u pra\u0161koj dr\u017eavnoj Jezi\u010dnoj \u0161koli. \u2013 Prevoditeljstvom se po\u010deo baviti jo\u0161 za studentskih dana. Njegov prijevod Krle\u017eina eseja Knji\u017eevnost danas<\/span> iz 1945. za reviju Sv\u011btov\u00e1 literatura<\/span> (1958) odu\u0161evio je mnoge \u010de\u0161. pisce i kriti\u010dare i postao temeljni kamen njegova cjelo\u017eivotnoga bavljenja Krle\u017einim djelom. Napisao je predgovore novomu izdanju Povratka Filipa Latinovicza <\/span>(1959), Baladama Petrice Kerempuha<\/span> (u \u010de\u0161. prepjevu Josefa Hir\u0161ala i Irene Wenigove; 1963) te prijevodu Gospode Glembajevih<\/span> I. Wenigove (vi\u0161e od stotinu izvedbi u pra\u0161kom Komornom i Narodnom kazali\u0161tu). Njegov je prijevod Areteja<\/span> 1964. izveden u Brnu, 1965. u Pragu, a 1964. je objavljen i njegov prvi knji\u017e. prijevod Krle\u017eina djela Na rubu pameti,<\/span> koji je kao i prijevod desetak novela, dramskih Legendi<\/span> i triju knjiga eseja u\u0161ao u Spisy Miroslava Krle\u017ei,<\/span> \u010dijih je 9 knjiga izlazilo od 1965. do 2000. Do 1969. uz spomenuta Krle\u017eina djela i dr. (Davi\u010deva Pesma<\/span> i Selimovi\u0107ev Dervi\u0161 i smrt<\/span>) objavio je prijevode Ahilove ba\u0161tine<\/span> i Ranjene ptice <\/span>Marijana Matkovi\u0107a,<\/span> Glorije <\/span>Ranka Marinkovi\u0107a, izbor iz poezije Tina Ujevi\u0107a, izbor iz kratkih pri\u010da i radiodrama Vojislava Kuzmanovi\u0107a, a s Irenom Wenigovom Sn\u00edmky krajiny poezie<\/span> \u2013 mali izbor iz jugoslavenskoga pjesni\u0161tva XX. stolje\u0107a, za koji je obradio hrvatski dio od Krle\u017ee do Mihali\u0107a. U tom su razdoblju iza\u0161la i prva tri sveska Krle\u017einih izabranih djela:<\/span> Hrvatski bog Mars, Hiljadu i jedna smrt<\/span> i Glembajevi.<\/span> Uz to je napisao ili preradio natuknice o \u010de\u0161kim i slova\u010dkim piscima za 2. izdanje leksikona Strani pisci,<\/span> Davoru Kapetani\u0107u napravio je izbor i prijevod \u010de\u0161koga dijela Velike Epohine antologije aforizama,<\/span> Tomislavu Sabljaku je za njegov Teatar XX. stolje\u0107a<\/span> izabrao i preveo trojicu Rusa (Vsevolda Emiljevi\u010da Mejerholda, Nikolaja Pavlovi\u010da Ohlopkova, Aleksandra Jakovljevi\u010da Tairova) i trojicu \u010ceha (Jana C\u00edsa\u0159a, V\u00e1clava Havela, Jana Pato\u010dku) te sura\u0111ivao na antologiji 100 pjesnika svijeta.<\/span> Njegov prijevod poglavlja Ljubav na odru<\/span> iz Zastava<\/span> izi\u0161ao je 1969. u 17. broju tjednika Listy<\/span> u kojem je tada\u0161nji urednik Karol Sidon (dana\u0161nji vrhovni \u010de\u0161ki i pra\u0161ki rabin) cijelu duplericu<\/span> posvetio \u00bbMiroslavu Krle\u017ei \u2013 neprijatelju ljudske gluposti\u00ab, a u \u010dasopisu Orientace<\/span> objavio je Krle\u017ein govor Kako stoje stvari<\/span> iz 1952. Sura\u0111ivao je u Slovn\u00edku spisovatel\u016f Jugosl\u00e1vie<\/span> (Prag 1979) i Slovn\u00edku dramatik\u016f \u2013 Jugosl\u00e1v\u0161t\u00ed auto\u0159i<\/span> (Prag 1984). Prona\u0161ao je, preveo i objavio Pra\u0161ke zapise<\/span> Stjepana Radi\u0107a (Zagreb 1985) i tako\u0111er je prona\u0161ao \u010de\u0161. prijevode Bartola \u0110ur\u0111evi\u0107a. Me\u0111u zaboravljenim svescima na\u0161ao je i sedmojezi\u010dni rje\u010dnik \u010de\u0161koga benediktinca Petra Lodereckera iz 1605, koji se temelji na poznatom Vran\u010di\u0107evu petojezi\u010dnom rje\u010dniku iz 1595, i potaknuo njegov pretisak (Zagreb 2005). U Zagrebu je objavio Zlatnu knjigu \u010de\u0161koga pjesni\u0161tva <\/span>(2003), a u Pragu Kor\u00e1b kor\u00e1lov\u00fd. Tis\u00edc let charv\u00e1tsk\u00e9 poezie v d\u00edle stovky b\u00e1sn\u00edk\u016f <\/span>(2007). Dosad je na \u010de\u0161ki preveo vi\u0161e od 100 djela hrvatskih i drugih ju\u017enoslavenskih pisaca, me\u0111u kojima se nalaze Ivo Andri\u0107, Ivan Aralica, Branko Belan, Ivan Bodro\u017ei\u0107, Ivo Bre\u0161an, Ivana Brli\u0107 Ma\u017eurani\u0107, Dobrica \u0106osi\u0107, Oskar Davi\u010do, Slavko Grum, Fadil Had\u017ei\u0107, Jovan Hristi\u0107, Miroslav Jan\u010di\u0107, Vuk Stefanovi\u0107 Karad\u017ei\u0107, Danilo Ki\u0161, Miroslav Krle\u017ea, Vojislav Kuzmanovi\u0107, Ranko Marinkovi\u0107, Milivoj Matkovi\u0107, Predrag Matvejevi\u0107, Ivan Ma\u017eurani\u0107 (Smrt Smail-age \u010cengi\u0107a<\/span>), Slavko Mihali\u0107, Slobodan Novak, Neven Orhel, Josip Osti, Luko Paljetak, Pavao Pavli\u010di\u0107, Isak Samokovlija, Me\u0161a Selimovi\u0107, Andriana \u0160kunca, Slobodan \u0160najder, Antun \u0160oljan, Igor \u0160tiks, Dragutin Tadijanovi\u0107, Tin Ujevi\u0107, Marija Juri\u0107 Zagorka. O njegovu 50-godi\u0161njem dru\u017eenju s piscima biv\u0161e \u010cehoslova\u010dke i biv\u0161e Jugoslavije svjedo\u010di Epistolar,<\/span> izbor pisama 140-ak knji\u017eevnika upu\u0107enih mu kao prevoditelju, uredniku i prijatelju, \u010dije je pro\u0161ireno izdanje (176 pisaca) iza\u0161lo na \u010de\u0161kom kao List\u00e1\u0159<\/span>. O njegovu uvjerenju da je i gastronomija sastavni dio svake kulture svjedo\u010di njegova Jugosl\u00e1vsk\u00e1 kuchyn\u011b, <\/span>koja je, prera\u0111ena i dopunjena, izi\u0161la jo\u0161 dva puta pod naslovima Nostalgick\u00e1 kucha\u0159ka<\/span> i Lah\u016fdky od Jadranu. <\/span>Organizirao je izlo\u017ebe 500 godina hrvatske knji\u017eevnosti u \u010ce\u0161koj<\/span> u NSK u Zagrebu (2000) i P\u016fl tis\u00edcilet\u00ed \u010desko-charv\u00e1tsk\u00fdch liter\u00e1rn\u00edch vztah\u016f ve vz\u00e1jemn\u00fdch p\u0159ekladech<\/span> u pra\u0161koj Nacionalnoj knji\u017enici (2002). Od 1990. dopisni je \u010dlan HAZU. Te godine dobio je Nagradu \u00bbJulije Bene\u0161i\u0107\u00ab, 2001. je odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Marka Maruli\u0107a, a 2002. je dobio Nagradu INA za promicanje hrvatske kulture u svijetu, 2008. Nagradu Matice hrvatske \u00bbLjudevit Jonke\u00ab i 2015. plaketu \u00bbMarija i Stjepan Radi\u0107\u00ab Hrvatsko-\u010de\u0161koga dru\u0161tva. U \u010ce\u0161koj je dobio Dr\u017eavnu nagradu za prevoditeljstvo (2003) i nagradu ministra vanjskih poslova \u00bbGratias agit\u00ab (2008). Za vrijeme zabrane objavljivanja slu\u017eio se pseudonimima (zapravo alonimima) Milada Nedv\u011bdov\u00e1,<\/span> Irena Wenigov\u00e1, Viktor Kud\u011blka <\/span>i Ema Dohnalov\u00e1<\/span>.<\/p>\n

DJELA:<\/span> Sn\u00edmky krajiny poezie. Mal\u00fd v\u00fdbor z jugosl\u00e1vsk\u00fdch b\u00e1sn\u00edk\u016f XX. stolet\u00ed<\/span>. Praha 1966. \u2013 Mal\u00fd labyrint literatury.<\/span> Praha 1982. \u2013 Croatica na \u010de\u0161kom jeziku<\/span>. Zagreb 1983. \u2013 Nostalgick\u00e1 kucha\u0159ka<\/span>. Praha 1994. \u2013 M\u00e1 du\u0161e je mo\u0159e. Poezie charv\u00e1tsk\u00e9ho jadranu<\/span>. Praha 2001. \u2013 Lah\u016fdky od Jadranu. <\/span>Praha 2002. \u2013 Zlatna knjiga \u010de\u0161koga pjesni\u0161tva<\/span>. Zagreb 2003. \u2013 Kor\u00e1b kor\u00e1lov\u00fd. Tis\u00edc let charv\u00e1tsk\u00e9 poezie v d\u00edle stovky b\u00e1sn\u00edk\u016f.<\/span> Praha 2007. \u2013 Epistolar. <\/span>Zagreb\u2013Pula\u2013Sarajevo 2010. \u2013 Jugosl\u00e1vsk\u00e1 kuchyn\u011b<\/span>. Praha 1988. \u2013 List\u00e1\u0159. <\/span>Praha 2014.<\/p>\n

IZV.:<\/span> Osobni podaci ulaznika.<\/p>\n

LIT.:<\/span> Bilten \u017dOZ, 1990, 15. \u2013 D. Doroti\u0107 Sesar: Du\u0161an Karpatsky ili Sve \u0161to sam bio, volio sam biti<\/span>. Kolo, 18(2008) 3\/4.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

KARPATSK\u00dd, Du\u0161an, knji\u017e. povjesni\u010dar, bohemist i kroatist (Trebi\u0161ov, Slova\u010dka, 28. II. 1935 \u2013 Prag, 1. II. 2017). Prvi od dvojice sinova \u010de\u0161. \u017didova Maximiliana Rosenzweiga i Slovakinje Ru\u017eene ro\u0111. Ma\u0165a\u0161ovske. Otac, sudionik borbi \u010dehoslova\u010dkih legija protiv Nijemaca i bolj\u0161evika na rus. boji\u0161nici 1915\u201321, postao je po povratku po\u0161tanski \u010dinovnik u ist. Slova\u010dkoj, no nakon raspada … Nastavi \u010ditati “KARPATSK\u00dd, Du\u0161an”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-605","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-11"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/605","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=605"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/605\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3609,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/605\/revisions\/3609"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=605"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=605"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=605"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}