{"id":533,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=533","title":{"rendered":"JULIUS, Dezider"},"content":{"rendered":"<p class=\"Normal\"><span class=\"Bold\">JULIUS, Dezider,<\/span> psihijatar (Pan\u010devo, Srbija, 26. XI. 1895 \u2013 Zagreb, 24. XII. 1953). Gimnaziju je poha\u0111ao u Temi\u0161varu, medicinu je studirao u Budimpe\u0161ti, Be\u010du i Pragu do 1921, a psihijatriju specijalizirao 1921\u201324. u Be\u010du i slova\u010dkim Ko\u0161icama. Od 1924. bio je lije\u010dnik te 1924\u201328. i 1934\u201336. ravnatelj u novoosnovanoj Dr\u017eavnoj du\u0161evnoj bolnici u Kovinu, gdje je skromnim sredstvima, ali velikim trudom i ustrajno\u0161\u0107u uspio staru austroug. vojarnu preurediti u modernu du\u0161evnu bolnicu. God. 1936. premje\u0161ten je u Zagreb za voditelja odjela Dr\u017eavne du\u0161evne bolnice (danas Klinika za psihijatriju) Vrap\u010de. Po uspostavi NDH od sredine 1942. do jeseni 1943. na intervenciju knji\u017eevnika Slavka Kolara sklonio se s obitelji u Stan\u010di\u0107 kraj Bo\u017ejakovine, gdje je vodio improviziranu dje\u010dju psihijatrijsku bolnicu. S obitelji, suprugom Jelenom ro\u0111. Engel i sinovima \u2192 \u0110ukom i \u2192 Stevom, pod za\u0161titom Zagreba\u010dkoga odreda priklju\u010dio se u rujnu 1943. partizanima u Vrginmostu, ponijev\u0161i sa sobom i svu bolni\u010dku zalihu lijekova i ostaloga materijala. Bio je upravitelj bolnice voj. podru\u010dja u Oto\u010dcu (1943\u201344), a potom voditelj psihijatrijskih odjela vojne i civilne bolnice u \u0160ibeniku (1944\u201345) i zatim kra\u0107e vrijeme ravnatelj privremene Vojne bolnice na Rebru u Zagrebu. Nakon raspu\u0161tanja te bolnice demobiliziran je u \u010dinu sanitetskoga majora i postavljen za voditelja neuropsihijatrijskoga odjela Zakladne bolnice (danas KB \u00bbSveti Duh\u00ab), a 1946. za ravnatelja Psihijatrijske bolnice (danas Klinika za psihijatriju) Vrap\u010de. Ondje se suo\u010dio s pote\u0161ko\u0107ama poslijeratne obnove i organizacije u ratu o\u0161te\u0107ene bolnice te s lo\u0161im me\u0111uljudskim odnosima. Uza sve to nastojao je unaprijediti stru\u010dni i znanstveni rad, okupljao je mla\u0111e lije\u010dnike zainteresirane za psihijatriju, pro\u0161irio bolnicu novim medicinskim traktom, laboratorijem i ljekarnom, opremio rendgenski kabinet, pobolj\u0161ao bolesni\u010dku njegu i stvarao prostor za sustavnu terapiju radom. Za njegove je uprave bolnici Vrap\u010de pripojen Sanatorij u Podsusedu. Tako\u0111er djeluje u novoosnovanim psihijatrijskim dru\u0161tvima, zauzima za psihoanaliti\u010dke metode u psihoterapiji i prati svjetska dostignu\u0107a u psihofarmakologiji. Pozornost je obratio organizaciji psihijatrijske slu\u017ebe u Hrvatskoj, zauzimao se za raspored psihijatrijskih ustanova u skladu s populacijom, za otvaranje novih neuropsihijatrijskih odjela u op\u0107im bolnicama, za osnivanje ustanova za du\u0161evno oboljelu djecu, za nemo\u0107ne osobe i kroni\u010dne bolesnike te posebnih ustanova za kriminalne du\u0161evne bolesnike i psihopate. Od 1946. bio je naslovni docent i od 1949. izvanredni profesor zagreba\u010dkoga Medicinskoga fakulteta. Predavao je psihijatrijsku propedeutiku, medicinsku psihologiju i sudsku psihijatriju. Na Pravnom je fakultetu predavao forenzi\u010dnu psihijatriju te bio predava\u010d na Vi\u0161oj \u0161koli za socijalne radnike i \u0160koli za kriminalistiku. God. 1953. zbog polit. smicalica i moralnoga zlostavljanja po\u010dinio je samoubojstvo, \u010dini se zbog insinuacija da se nakon II. svj. rata uklju\u010dio u antikomunisti\u010dku djelatnost te da je favorizirao neke \u017eid. kolege. Taj je slu\u010daj izazvao polit. potres, njime se bavio i Vladimir Bakari\u0107, a ostao je dugo u sje\u0107anju mje\u0161tana Vrap\u010da. Novine <span class=\"Italic\">Borba<\/span> objavile su pismo, koje je im je J. uputio pred smrt, ali i pismo, koje je povodom njegove smrti uredni\u0161tvu poslalo 147 vode\u0107ih hrv. lije\u010dnika. \u2013 Radove o socijalnoj psihopatologiji, forenzi\u010dnoj psihijatriji, procjenama ubrojivosti, profilaksi du\u0161evnih bolesti, mentalnoj higijeni, epidemijskom encefalitisu i postencefaliti\u010dkim stanjima objavljivao je u \u010dasopisima <span class=\"Italic\">\u010casopis l\u00e9ka\u0159\u016f \u010desk\u00fdch <\/span>(1923), <span class=\"Italic\">Monatschrift f\u00fcr Psychiatrie und Neurologie<\/span> (1925, 1931), <span class=\"Italic\">Glasnik Lekarske komore za Beograd, Zemun i Pan\u010devo<\/span> (1929), <span class=\"Italic\">Lije\u010dni\u010dki vjesnik<\/span> (1933, 1937\u201338, 1946\u201347, 1951, 1953), <span class=\"Italic\">Narodno zdravlje<\/span> (1946, 1948\u201349), <span class=\"Italic\">Neuropsihijatrija<\/span> (1953, s Radoslavom Lopa\u0161i\u0107em pokreta\u010d). Uredio je <span class=\"Italic\">Spomenicu o desetogodi\u0161njici Dr\u017eavne bolnice za du\u0161evne bolesti u Kovinu, 1924\u20131934<\/span> (Kovin 1934), u kojoj je opisao razvoj bolnice. Bio je prvi predsj. Neuropsihijatrijske sekcije Zbora lije\u010dnika Hrvatske (od 1947), dopredsjednik Me\u0111unarodnoga kongresa psihijatara i Europske lige za mentalnu higijenu. \u2013 Supruga <span class=\"Italic\">Jelena <\/span>ro\u0111. <span class=\"Italic\">Engel, <\/span>medicinska sestra (Budimpe\u0161ta, 1902 \u2013 Zagreb, 10. IV. 1975). U Budimpe\u0161ti je zavr\u0161ila gimnaziju i po\u010dela studirati medicinu, no nakon udaje prekinula je studij i posvetila se obitelji. Sa suprugom odlazi u Kovin, a 1936. se s obitelji doselila u Vrap\u010de, gdje je suprug bio imenovan voditeljem odjela Dr\u017eavne du\u0161evne bolnice. Po uspostavi NDH s obitelji odlazi u selo Stan\u010di\u0107 kraj Bo\u017ejakovine, gdje joj suprug radi u improviziranoj dje\u010djoj psihijatrijskoj bolnici, a u rujnu 1943. cijela obitelj priklju\u010dila se partizanima. Radila je kao bolni\u010darka u partizanskoj bolnici u Oto\u010dcu u Lici, zatim kao gl. sestra partizanske bolnice na Baniji te u bolnici Grumo u Italiji. Nakon II. svj. rata deset je godina radila kao gl. medicinska sestra na Odjelu za ortopediju Sveu\u010dili\u0161ne klinike u Zagrebu.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">DJELA:<\/span> <span class=\"Italic\">Lije\u010dnici ratni zlo\u010dinci.<\/span> Beograd 1948.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">IZV.:<\/span> HDA, OZNA 30\/50.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">LIT.:<\/span> (Nekrolozi): Narodni list, 9(1953), 29. XII. \u2013 R. Lopa\u0161i\u0107, Neuropsihijatrija, 1(1953) 4. \u2013 S. \u017dupi\u0107, Vjesnik, 14(1953), 27. XII; Medicinski glasnik, 8(1954) 5. \u2013 S. Dogan, Pogledi, 1954, 2. \u2013 (U povodu smrti): Borba, 19(1954), 9. I. \u2013 Vjesnik, 15(1954), 8. I; 10. I. \u2013 V. Bakari\u0107, Vjesnik, 15(1954), 16. I; Borba, 19(1954), 16. I; Narodni list, 10(1954), 17. I. \u2013 F. Benko, Narodni list, 10(1954), 12. I; 15. I. \u2013 M. D., Ibid., 10. I. \u2013 \u017d. Vnuk, Naprijed, 11(1954) 3. \u2013 I. \u017dic, Ibid. \u2013 J. Romano: <span class=\"Italic\">Jevreji zdravstveni radnici Jugoslavije 1941\u20131945. \u017drtve fa\u0161isti\u010dkog terora i u\u010desnici u narodnooslobodila\u010dkom ratu. <\/span>Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja, 1973, 2. \u2013 <span class=\"Italic\">Psihijatrijska bolnica Vrap\u010de 1879\u20131979. <\/span>Zagreb 1979. \u2013 J. Romano: <span class=\"Italic\">Jevreji Jugoslavije 1941\u20131945. \u017drtve genocida i u\u010desnici narodnooslobodila\u010dkog rata<\/span>. Beograd 1980. \u2013 <span class=\"Italic\">100 godina \u0161ibenske bolnice<\/span>. \u0160ibenik 1983. \u2013 S. Sirovica: <span class=\"Italic\">Stolje\u0107e \u0161ibenske psihijatrije (1883\u20131982).<\/span> \u0160ibenik 1983. \u2013 Isti: <span class=\"Italic\">\u0160ibenski lije\u010dnici (\u017eivotopisi, bibliografije, prilozi) 1883.\u20131952<\/span>. \u0160ibenik 1995. \u2013 Isti: <span class=\"Italic\">Saslu\u0161ajmo i drugu stranu!<\/span> \u0160ibenik 1997, passim. \u2013 B. Matijaca: <span class=\"Italic\">Iz povijesti Psihijatrijske bolnice \u00bbVrap\u010de\u00ab.<\/span> Zapre\u0161i\u0107ki godi\u0161njak, 7(1997). \u2013 V. Juki\u0107 i B. Matijaca:<span class=\"Italic\">Psihijatrijska bolnica Vrap\u010de 1879.\u20131999<\/span>. Zagreb 1999. \u2013 A. Zimolo: <span class=\"Italic\">Dr. Desider Julius, \u017eivot i djelo.<\/span> Novi Omanut, 9(2001) 46. \u2013 I. i S. Goldstein: <span class=\"Italic\">Holokaust u Zagrebu<\/span>. Zagreb 2001. \u2013 S. Julius: <span class=\"Italic\">Neither Red nor Dead. Coming of Age in former Yugoslavia During and after World War II. <\/span>Ann Arbor 2004. \u2013 V. Duga\u010dki: <span class=\"Italic\">Julius, Dezider.<\/span> Hrvatski biografski leksikon, 6. Zagreb 2005. \u2013 B. Tu\u0111en: <span class=\"Italic\">S politi\u010darima u \u010detiri oka. Dnevni\u010dke bilje\u0161ke glavnog urednika<\/span>. Zagreb 2007.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>JULIUS, Dezider, psihijatar (Pan\u010devo, Srbija, 26. XI. 1895 \u2013 Zagreb, 24. XII. 1953). Gimnaziju je poha\u0111ao u Temi\u0161varu, medicinu je studirao u Budimpe\u0161ti, Be\u010du i Pragu do 1921, a psihijatriju specijalizirao 1921\u201324. u Be\u010du i slova\u010dkim Ko\u0161icama. Od 1924. bio je lije\u010dnik te 1924\u201328. i 1934\u201336. ravnatelj u novoosnovanoj Dr\u017eavnoj du\u0161evnoj bolnici u Kovinu, gdje &hellip; <a href=\"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=533\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;JULIUS, Dezider&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-533","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-10"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/533","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=533"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/533\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=533"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=533"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=533"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}