{"id":531,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=531","title":{"rendered":"JUHN, Miroslav (Jun)"},"content":{"rendered":"

JUHN, Miroslav (Jun),<\/span> publicist i politi\u010dar (Podgora\u010d, 15. VII. 1897 \u2013 logor Jadovno ili Jasenovac, 1941). Sin Mavra, brat Gustava, \u2192 Hinka i Sre\u0107ka, suprug \u2192 Ine Broda. Klasi\u010dnu gimnaziju zavr\u0161io je 1915. u Osijeku. Za I. svj. rata bio je mobiliziran i zarobljen na ist. boji\u0161nici, gdje je sudjelovao u Oktobarskoj revoluciji. Bio je \u010dlan Jugoslavenske sekcije agitacije i propagande pri Ruskoj komunisti\u010dkoj partiji u Moskvi, a vrativ\u0161i se 1921. u Kraljevinu SHS pristupio je KPJ. Nepouzdani su podaci o njegovu studiju. Bio je \u010dlan Hrvatskoga novinarskog dru\u0161tva 1922\u201340; u tom je razdoblju vjerojatno tek dio tekstova objavio pod vlastitim imenom. Prete\u017eno o gospodarskim temama \u2013 napose o uzrocima i odjecima svjetske krize te razvoju kapitalisti\u010dkoga sustava \u2013 pisao je u periodici Zagreber Tagblatt <\/span>(1923), Morgenblatt\u2013Jahrbuch<\/span> (1928), Trgova\u010dke novine<\/span> (1929), Almanah savremenih problema <\/span>(1933), Jugoslovenska privreda<\/span> (1933), Jugoslovenski Lloyd<\/span> (1933\u201335; odgovorni urednik 1935\u201336), Knji\u017eevnik<\/span> (1933\u201337) i Hrvatska privreda<\/span> (1938). Objavio je rasprave o individualnoj psihologiji Alfreda Adlera (Almanah savremenih problema,<\/span> 1932; Vidik,<\/span> 1932, 2) u kojima je, polaze\u0107i od stajali\u0161ta Manesa Sperbera, upozorio na njezinu dru\u0161tvenu i povijesnu uvjetovanost, tako\u0111er o problemu otu\u0111enja i \u010dovjeku kao proizvodu vlastita rada u Marxovim ranim djelima (Knji\u017eevnik,<\/span> 1934, 12) pa ga Bo\u017eo Kova\u010devi\u0107 i Predrag Matvejevi\u0107 dr\u017ee prethodnikom \u00bbpraxis-filozofije\u00ab. Pod zajedni\u010dkim pseudonimom R. P. Junovski,<\/span> s Rikardom Podhorskym preveo je Lenjinovo Agrarno pitanje<\/span> (Zagreb 1935). Potkraj \u017eivota radio je kao slu\u017ebenik u zagreba\u010dkoj podru\u017enici filmske tvrtke \u00bbMetro-Goldwyn-Mayer\u00ab. Osim \u0161to se spominje kao suradnik ilegalne \u00bbCentralne tehnike\u00ab, od 1935. bio je \u010dlan Glavnoga inicijativnoga odbora Jedinstvene radni\u010dke partije (poslije Stranka radnog naroda), a od 1937. razvijao je nakladni\u010dku djelatnost pri Agitpropu CK KPH. God. 1939\u201340. sudjelovao je u organizaciji povratka \u0161panj. dobrovoljaca. Bio je pritvaran 1936. i 1941, a po uspostavi NDH preuzeo je \u017eid. znak. Iako je pre\u0161ao na katoli\u010danstvo, ubrzo je bio uhi\u0107en. Prema jednomu izvoru stradao je u logoru Jasenovac, a prema drugomu u Jadovnu u kolovozu 1941. \u2013 Brat Sre\u0107ko,<\/span> in\u017eenjer (Podgora\u010d, 30. V. 1881 \u2013 Zagreb, 20. VIII. 1953). Osnovnu \u0161kolu zavr\u0161io je u Podgora\u010du, srednju u Osijeku, a Visoku tehni\u010dku \u0161kolu u Budimpe\u0161ti. U I. svj. ratu kao austroug. vojnik bio je ranjen na boji\u0161nici na So\u010di. Kao in\u017eenjer radio je u Ogulinu, Delnicama, Osijeku, Po\u017eegi, Dubrovniku, Cetinju i Zagrebu, gdje je bio vi\u0161i tehni\u010dki savjetnik Kraljevske banske uprave, a od 1935. do umirovljenja 1939. voditelj arhitektonskoga odsjeka i zamjenik na\u010delnika. Vodio je i nadzirao gradnju cesta (Zdihovo\u2013Ponikve u kotaru Vrbovsko, Rakovica\u2013Dre\u017enik u kotaru Slunj) i mostova (Fu\u017eine, Brodu na Kupi, \u010cabar, Po\u017eega, Nova Gradi\u0161ka), vodovoda, \u0161kola (gimnazija u Ku\u0161lanovoj ul. i Tehni\u010dki fakultet u Zagrebu), bolnica (kirur\u0161ki paviljon bolnice u Sisku, bolnica na Su\u0161aku, infektivni paviljon bolnice u Osijeku). Po uspostavi NDH zatra\u017eio je priznanje arijskih prava i oslobo\u0111enje od no\u0161enja \u017eid. znaka, no molba je bila odbijena. Preuzeo je \u017eid. znak i pre\u0161ao na katoli\u010danstvo. Pre\u017eivio je II. svj. rat zahvaljuju\u0107i mje\u0161ovitomu braku.<\/p>\n

IZV.:<\/span> <\/span>HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 678. \u2013 HDA, RUR, \u017didovski odsjek, 27355, 28821. \u2013 HDA, Zagrep\u010dani\u2013revolucionari, antifa\u0161isti i \u017ertve fa\u0161isti\u010dkog terora 1941.\u20131945<\/span>. (rukopis). \u2013 K\u017dZ. \u2013 Popis \u017ertava. \u2013 \u017dOZ, Knjiga umrlih.<\/p>\n

LIT.:<\/span> \u2013 P. Gregori\u0107: Narodnooslobodila\u010dki pokret u zapadnoj Slavoniji, Moslavini i Bjelovarskom okrugu 1941. godine. Sje\u0107anja<\/span>. Slavonski Brod 1969. \u2013 M. Ivekovi\u0107: Hrvatska lijeva inteligencija 1918\u20131945,<\/span> 1\u20132. Zagreb 1970. \u2013 I. Jeli\u0107: Komunisti\u010dka partija Hrvatske 1937\u20131941<\/span>. Zagreb 1972. \u2013 P. Matvejevi\u0107: Za suputnike<\/span>. Knji\u017eevna re\u010d, 8(1979) 131. \u2013 Z. Stipeti\u0107: Argumenti za revoluciju \u2013 August Cesarec<\/span>. Zagreb 1982. \u2013 K. Milanovi\u0107-Pauli\u0107: Podgora\u010d u Slavoniji. Sje\u0107anja i zapisi<\/span>. Zagreb 1986. \u2013 B. Kova\u010devi\u0107: Psihoanaliza i ljevica<\/span>. Zagreb 1989. \u2013 Isti: Slu\u010daj zagreba\u010dkih revizionista<\/span>. Zagreb 1989. \u2013 M. \u0160vob: \u017didovi u Hrvatskoj,<\/span> 2. Zagreb 2004. \u2013 V. J. Opa\u010di\u0107: Juhn, Miroslav<\/span>. Hrvatski biografski leksikon, 6. Zagreb 2005.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

JUHN, Miroslav (Jun), publicist i politi\u010dar (Podgora\u010d, 15. VII. 1897 \u2013 logor Jadovno ili Jasenovac, 1941). Sin Mavra, brat Gustava, \u2192 Hinka i Sre\u0107ka, suprug \u2192 Ine Broda. Klasi\u010dnu gimnaziju zavr\u0161io je 1915. u Osijeku. Za I. svj. rata bio je mobiliziran i zarobljen na ist. boji\u0161nici, gdje je sudjelovao u Oktobarskoj revoluciji. Bio je … Nastavi \u010ditati “JUHN, Miroslav (Jun)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-531","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-10"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/531"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=531"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/531\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=531"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=531"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=531"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}