{"id":527,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=527","title":{"rendered":"JOZEFOVI\u0106, Oskar (Josefovi\u0107)"},"content":{"rendered":"<p class=\"Normal\"><span class=\"Bold\">JOZEFOVI\u0106, Oskar (Josefovi\u0107),<\/span> skladatelj i dirigent (Karlovac, 22. IX. 1890 \u2013 Split, 6. XI. 1941). Sin Julija i Jelke ro\u0111. Fr\u00f6hlich, praunuk Simonov. U Karlovcu je u\u010dio glasovir i violinu u Gradskom glazbenom zavodu, a u Zagrebu je zavr\u0161io gimnaziju 1910. Studirao je na Sveu\u010dili\u0161tu u Be\u010du teoriju glazbe u Hermanna Gr\u00e4denera 1909\u201311, potom na Konzervatoriju u Pragu dirigiranje u Franti\u0161eka Spilke i kompoziciju u V\u00edt\u011bzslava Nov\u00e1ka, u \u010dijoj je klasi diplomirao 1913. Idu\u0107e god. studirao je orkestraciju u Charlesa Marie Widora na Konzervatoriju u Parizu, gdje je proveo i studijsku godinu 1919, potom odlazio na studijska putovanja u M\u00fcnchen (1921), Pariz (1922\u201338), Be\u010d (1924\u201325), Salzburg (1935) i Rim (1937). U zagreba\u010dkom HNK bio je korepetitor (1920\u201321), dirigent (1921\u201340) te tajnik (1935\u201336) i zamjenik ravnatelja Opere (1936). God. 1923\u201339. povremeno je dirigirao Zagreba\u010dkom filharmonijom, istaknuv\u0161i se izvedbama djela klasi\u010dnoga i romanti\u010dnoga repertoara; ravnao je i praizvedbama vlastitih skladba (<span class=\"Italic\">Jablanovi<\/span> za bariton i orkestar i <span class=\"Italic\">Dvije obrade pu\u010dkih popijevki<\/span> za zbor i orkestar, 1923; simfonijska pjesma <span class=\"Italic\">Osvit,<\/span> 1928). Tako\u0111er je dirigent pjeva\u010dkih dru\u0161tava \u00bbKolo\u00ab i \u00bbMladost\u00ab (od 1930. \u00bbMladost Balkan\u00ab), suradnik u emisijama Radio Zagreba 1934\u201335, i u programu privatne plesne \u0161kole Ane Maleti\u0107. God. 1925. supotpisnik je osniva\u010dke skup\u0161tine Jugoslavenske sekcije Me\u0111unarodnoga dru\u0161tva za suvremenu muziku. Od 1940\u201341. bio je dirigent HNK u Splitu. Iako je bio u mje\u0161ovitom braku s Hrvaticom Marcelom ro\u0111. pl. \u017digrovi\u0107 te u nepoznato doba pre\u0161ao na katoli\u010danstvo, zbog razli\u010ditih okolnosti u splitskom kazali\u0161tu (intendant Vojmil Rabadan navodno je ukazivao na njegovo rasno podrijetlo), \u017eelio se vratiti u Zagreb, o\u010digledno smatraju\u0107i da kao katolik mo\u017ee ra\u010dunati na anga\u017eman u Zagrebu. U pismu intendantu zagreba\u010dkoga HNK Du\u0161anu \u017danku od 11. X. 1941. \u017eelio je saznati \u0161to \u0107e s njim dalje biti nakon \u0161to je premje\u0161ten u Split, ho\u0107e li ostati u djelatnoj slu\u017ebi ili \u0107e biti umirovljen. Predao je Ministarstvu molbu da mu se prizna <span class=\"Italic\">\u00bb<\/span>po\u010dasno arijevstvo\u00ab, isti\u010du\u0107i svoju \u017eelju za povratkom u Zagreb i pozivaju\u0107i se na dugogodi\u0161nje iskustvo u zagreba\u010dkom i splitskom kazali\u0161tu, kao i na preporuke Jakova Gotovca i povjerenika kazali\u0161ta Zamberlina. Nakon \u0161to mu je \u017danko je 18. X. 1941. odgovorio kako njegovu molbu rje\u0161ava sam \u017didovski odsjek u Ministarstvu unutarnjih poslova na \u0161to ne mogu utjecati ni \u017danko niti Ministarstvo nastave, psihi\u010dki rastrojen izvr\u0161io je samoubojstvo baciv\u0161i se pod vlak u Splitu. \u2013 Jedan je od gl. predstavnika zagreba\u010dkoga glazb. \u017eivota izme\u0111u dvaju svjetskih ratova. Kao dirigent Opere ravnao je praizvedbama doma\u0107ih opera Luje \u0160afraneka Kavi\u0107a <span class=\"Italic\">Medvedgradska kraljica<\/span> (1927) i Antuna Dobroni\u0107a <span class=\"Italic\">Udovica Ro\u0161linka<\/span> (1934), mnogim doma\u0107im premijerama opera svjetskoga repertoara poput <span class=\"Italic\">Jonny svira<\/span> (Ernst K\u0159enek, 1928), <span class=\"Italic\">Simone Boccanegra<\/span> (Giuseppe Verdi, 1931), izvedbama Wagnerovih opera <span class=\"Italic\">Lohengrin, Parsifal<\/span> i <span class=\"Italic\">Ukleti Holandez<\/span> te bio posebno cijenjen kao interpret franc. glazbe. Njegov skladateljski opus sadr\u017eava 73 djela uklju\u010divo njihove varijante. Skladao je vokalnu (17 solo-popijevka i 16 zborova), instrumentalnu (solisti\u010dko, 4 komorna i 4 orkestralna djela), vokalno-instrumentalnu (8 popijevka za glas i orkestar, 2 zbora uz orkestar i kantatu) i scensku glazbu. U djelu mu se pro\u017eimaju kozmopolitska i novonacionalna stilska obilje\u017eja. Nakon <span class=\"Italic\">Sonate za violinu i klavir,<\/span> praizvedene u Pragu na diplomskom koncertu, jedan od svojih skladateljskih vrhunaca dostignuo je ve\u0107 kantatom <span class=\"Italic\">Na Nilu<\/span> (stihovi Vladimir Vidri\u0107), nastalom u Parizu 1919. Istaknutije skladbe u folklornom duhu su simfonijska pjesma <span class=\"Italic\">Osvit<\/span> (1928), <span class=\"Italic\">Guda\u010dki kvartet<\/span> (1929), solo-popijevka <span class=\"Italic\">Suza sirotinjska <\/span>(1932) i <span class=\"Italic\">Simfoni\u010dki scherzo<\/span> (1939\u201340) te solo-popijevke kozmopolitskoga prizvuka <span class=\"Italic\">Jablanovi<\/span> (1921\u201323), <span class=\"Italic\">Ve\u010deri<\/span> i <span class=\"Italic\">Prolje\u0107e<\/span> (obje 1926). Kritika je isticala njegovu vje\u0161tu orkestraciju te dobro poznavanje vokalnoga sloga. Istaknuo se i kao skladatelj scenske glazbe za 20 dramskih predstava (Miroslav Krle\u017ea, George Bernard Shaw, Wilham Shakespeare, Pedro Calder\u00f3n de la Barca, Ferenc Moln\u00e1r, Milan Begovi\u0107) izvedenih u zagreba\u010dkom HNK 1921\u201339, uglavnom nesa\u010duvanih partitura. U rukopisu i prijepisu sa\u010duvane su solo-popijevke <span class=\"Italic\">Mein Freund, Prolje\u0107e, No\u0107<\/span> (i verzija za bas i orkestar), <span class=\"Italic\">Suza sirotinjska,<\/span> ciklus <span class=\"Italic\">Ve\u010deri<\/span> (1926), mu\u0161ki zborovi <span class=\"Italic\">Kre\u0161imir I<\/span> i <span class=\"Italic\">Stjepan I<\/span> iz ciklusa <span class=\"Italic\">Hrvatski kraljevi, Branje<\/span> i <span class=\"Italic\">Sino\u0107 Ive, Jagoda<\/span> za tenor i orkestar i <span class=\"Italic\">Ko da\u0161ak<\/span> za sopran i orkestar. Nisu se sa\u010duvale skladbe <span class=\"Italic\">Iz Hrvatskog primorja<\/span> za violinu i glasovir i varijanta za violinu i orkestar (obje 1919), solo-popijevke <span class=\"Italic\">Serenada, Jablanovi, Ko da\u0161ak, Samac, Junak, Dijete i baka<\/span> i <span class=\"Italic\">Mali Radojica<\/span> te mje\u0161oviti zborovi <span class=\"Italic\">Svojoj sestri jedinici<\/span> i <span class=\"Italic\">Djevojka, udovica i baba.<\/span> Notni materijal nalazi se u ostav\u0161tini pohranjenoj u knji\u017enici HGZ, u arhivu Simfonijskoga orkestra HRT i u Zbirci muzikalija NSK u Zagrebu. Osvrte, naj\u010de\u0161\u0107e o opernim izvedbama u Zagrebu, pisao je u periodici <span class=\"Italic\">Kazali\u0161ni list<\/span> (1921), <span class=\"Italic\">Comoedia<\/span> (1924\u201325), <span class=\"Italic\">Pravda<\/span> (1924), <span class=\"Italic\">Godi\u0161njak Narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu za sezone 1914\/1915\u20131924\/1925<\/span>(1926), <span class=\"Italic\">Teater<\/span> (1929\u201330), <span class=\"Italic\">Komedija<\/span> (1934\u201336), <span class=\"Italic\">Nova Danica<\/span> (1934) i <span class=\"Italic\">Kazali\u0161te<\/span> (1941). \u2013 Otac <span class=\"Italic\">Julije<\/span> <span class=\"Italic\">(Julio),<\/span><span class=\"Bold\"> <\/span>kantor (U\u017egorod, Ukrajina, 1857 \u2013 Bochum, Njema\u010dka, 1924). Bio je kantor i nadkantor u Karlovcu na prijelazu XIX\/XX. st. Tako\u0111er i vrstan \u0161ahovski majstor, u\u010ditelj znamenitoga \u0161ahista \u2192 Izidora Grossa. God. 1907. napustio je Karlovac.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">DJELA<\/span> (praizvedbe i tisak): <span class=\"Italic\">Sonata za violinu i klavir.<\/span> Prag 1913. \u2013 <span class=\"Italic\">Na Nilu,<\/span> kantata (balada) za sole, zbor i veliki orkestar. Zagreb 1919. \u2013 <span class=\"Italic\">Uvertira veseloj igri<\/span> <span class=\"Italic\">za veliki orkestar.<\/span> Prag 1920. \u2013 <span class=\"Italic\">Jablanovi<\/span>za bariton i orkestar. Zagreb 1923. \u2013 <span class=\"Italic\">Kajkavske popevke (Kosci, Zdrava Marija, \u0160krlec),<\/span> ciklus za mu\u0161ki zbor. Tiskano Zagreb 1923. \u2013 <span class=\"Italic\">U \u017eenskom kolu (Oj devojko, Lepa Mara),<\/span> ciklus za \u017eenski zbor i orkestar. Zagreb 1923 (verzija za \u017eenski zbor uz glasovir. Tiskano Zagreb s. a.). \u2013 <span class=\"Italic\">Sonatina<\/span> za glasovir. Zagreb 1926. \u2013 <span class=\"Italic\">Ve\u010deri (Proljetna, Ljetna, Jesenja, Zimska),<\/span> ciklus za sopran i orkestar. Zagreb 1926. \u2013 <span class=\"Italic\">Osvit,<\/span> simfonijska pjesma za veliki orkestar. Zagreb 1928. \u2013 <span class=\"Italic\">Guda\u010dki kvartet.<\/span> Zagreb 1930. \u2013 <span class=\"Italic\">Jagoda. Die Erdbeere,<\/span> solo-popijevka. Tiskano Zagreb 1936. \u2013 <span class=\"Italic\">Simfoni\u010dki scherzo,<\/span> za veliki orkestar. Zagreb 1940. \u2013 <span class=\"Italic\">Hrastova\u010dki noturno,<\/span> solo-popijevka. Tiskano U: <span class=\"Italic\">Popijevke hrvatskih skladatelja, <\/span>4. Zagreb 1985. \u2013 <span class=\"Italic\">Hrvatski kraljevi (Neda I, Neda II),<\/span> ciklus za mu\u0161ki zbor. Tiskano Zagreb (s. a.). \u2013 <span class=\"Italic\">Jadri brode,<\/span> mu\u0161ki zbor. Tiskano Zagreb (s. a.). \u2013 <span class=\"Italic\">Star me je prosija,<\/span> mu\u0161ki zbor. Tiskano Zagreb (s. a.).<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">IZV.:<\/span> HAZU, Dokumenti HNK u Muzejsko kazali\u0161noj zbirci Odsjeka za povijest hrvatskoga kazali\u0161ta Zavoda za povijest hrvatske knji\u017eevnosti, kazali\u0161ta i glazbe. \u2013 HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 678. \u2013 Podaci o ulazniku B. Poli\u0107.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">LIT.:<\/span> M. Graf: <span class=\"Italic\">Tre\u0107i dru\u0161tveni koncerat Konzervatorija<\/span>. Novosti, 13(1919) 153. \u2013 B. \u0160irola: <span class=\"Italic\">Pregled povijesti hrvatske muzike<\/span>. Zagreb 1922. \u2013 \u017d. Hirschler (-\u017eh-): <span class=\"Italic\">Aus der Zagreber Komponistenwelt<\/span>. Der Morgen, 2(1924) 548. \u2013 Isti: <span class=\"Italic\">Intimne muzi\u010dke ve\u010deri<\/span>. Hrvatska metropola, 2(1926) 33. \u2013 L. \u0160afranek Kavi\u0107: <span class=\"Italic\">Prvi koncert Zagreba\u010dke filharmonije<\/span>. Obzor, 69(1928) 36. \u2013 Isti: <span class=\"Italic\">Koncert Zagreba\u010dkog kvarteta<\/span>. Ibid., 71(1930) 30. \u2013 K. Krenedi\u0107: <span class=\"Italic\">Dirigenti zagreba\u010dke opere i operete<\/span>. Narodne novine, 100(1934) 293. \u2013 B. Ivaki\u0107: <span class=\"Italic\">Ve\u010de talijanskih madrigala<\/span>. Obzor, 78(1938) 82. \u2013 Jevrejski pregled, 4(1962) 1\/2; 33(1982) 8. \u2013 S. Jari\u0107: <span class=\"Italic\">Oskar Jozefovi\u0107 (1890\u20131941). Lik skladatelja s posebnim osvrtom na instrumentalni opus <\/span>(diplomski rad). Muzi\u010dka akademija u Zagrebu 1988. \u2013 Ista: <span class=\"Italic\">Oskar Jozefovi\u0107 \u2013 lik skladatelja<\/span>. Arti musices, 1988, 19\/2. \u2013 <span class=\"Italic\">200 godina \u017didova u Zagrebu. Referati i govori sa proslave 180-godi\u0161njice Jevrejske op\u0107ine Zagreb (6\u20139. XI. 1987).<\/span> Zagreb 1988. \u2013 <span class=\"Italic\">Repertoar hrvatskih kazali\u0161ta 1840\u20131860\u20131980<\/span>, 1\u20132. Zagreb 1990. \u2013 S. Majer-Bobetko: <span class=\"Italic\">Glazbena kritika na hrvatskom jeziku izme\u0111u dvaju svjetskih ratova. <\/span>Zagreb 1994. \u2013 R. Radovinovi\u0107: <span class=\"Italic\">\u017didovi u Karlovcu. Od osnutka Zajednice do njezina uni\u0161tenja<\/span>. Svjetlo, 2001, 3\/4. \u2013 B. Poli\u0107: <span class=\"Italic\">Vjetrenjasta klepsidra<\/span>. Zagreb 2004. \u2013 M. Pintar: <span class=\"Italic\">Jozefovi\u0107, Oskar<\/span>. Hrvatski biografski leksikon, 6. Zagreb 2005.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>JOZEFOVI\u0106, Oskar (Josefovi\u0107), skladatelj i dirigent (Karlovac, 22. IX. 1890 \u2013 Split, 6. XI. 1941). Sin Julija i Jelke ro\u0111. Fr\u00f6hlich, praunuk Simonov. U Karlovcu je u\u010dio glasovir i violinu u Gradskom glazbenom zavodu, a u Zagrebu je zavr\u0161io gimnaziju 1910. Studirao je na Sveu\u010dili\u0161tu u Be\u010du teoriju glazbe u Hermanna Gr\u00e4denera 1909\u201311, potom na &hellip; <a href=\"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=527\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;JOZEFOVI\u0106, Oskar (Josefovi\u0107)&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-527","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-10"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/527","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=527"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/527\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=527"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=527"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=527"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}