{"id":454,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=454","title":{"rendered":"H\u00d6NIGSBERG, Lavoslav (Lav, Leo)"},"content":{"rendered":"<p class=\"Normal\"><span class=\"Bold\">H\u00d6NIGSBERG, Lavoslav (Lav, Leo),<\/span> arhitekt i \u017eid. aktivist (Zagreb, 1861 \u2013 Zagreb, 2. V. 1911). Sin Maura i Matilde ro\u0111. Kohn (?, o. 1836 \u2013 Zagreb, 24. VII. 1912). U Zagrebu je 1879. zavr\u0161io realku, a u Be\u010du 1883. diplomirao arhitekturu na Visokoj tehni\u010dkoj \u0161koli u Henricha von Ferstela, predstavnika be\u010dkoga historicizma. Tu se usavr\u0161avao u atelijeru Ludwiga Tischlera do 1888. kad se vratio u Zagreb. Ve\u0107 od 1886. projektirao je i podigao u Zagrebu zgrade koje su u ono doba zna\u010dile arhitektonske novine: 1886\u201387. stambenu pala\u010du s kupolom na uglu Strossmayerova trga i Mati\u010dine ul.; 1887\u201388. stambene pala\u010de u Meduli\u0107evoj ul. i Ilici; 1888\u201389. Hrvatski u\u010diteljski dom, monumentalnu samostoje\u0107u pala\u010du s kupolom na Trgu mar\u0161ala Tita. Njima se u Zagrebu pro\u0161irio be\u010dki tip neorenesanse, tada dominantni stil srednje Europe. U Tu\u0161kancu i Ul. Ivana Gorana Kova\u010di\u0107a sagradio je u duhu romantizma ljetnikovce asimetri\u010dna tlocrta, sa zabatima i tornjem \u0161iljasta zavr\u0161etka. God. 1889. o\u017eenio se s Idom Kohn iz Be\u010da, a s kolegom sa studija \u2192 Julijem Deutschem osnovao je u Zagrebu projektno-gra\u0111evnu tvrtku \u00bbH\u00f6nigsberg i Deutsch\u00ab. Oni su u posljednjem desetlje\u0107u XIX. st. bili najplodniji zagreba\u010dki graditelji, no danas je u njihovu zajedni\u010dkom opusu nemogu\u0107e odrediti koji je od njih autor kojega objekta. U stilu neorenesanse, neobaroka i neorokokoa podignuli su brojne stambene i javne zgrade, koje su dale ton zagreba\u010dkomu Donjemu gradu, me\u0111u ostalim pala\u010du Schlesinger (1891\u201392, od 1907. hotel \u00bbPalace\u00ab) i ku\u0107u Priester (1892\u201393) na Trgu Josipa Jurja Strossmayera, ku\u0107u Vlahe Bukovca na Trgu kralja Tomislava (1896\u201397) te Star\u010devi\u0107ev dom (1894\u201395) na istoimenom trgu. Razvili su tip stambene pala\u010de, a kao novinu unijeli kupolu (osobito za nagla\u0161avanje uglova) i zapo\u010deli podizanje vila u zelenilu (ljetnikovci na Tu\u0161kancu). Projektirali su i izgradili fotografski atelijer \u00bbMosinger\u00ab u Ilici (1894) te velike industrijske objekte (tvornica papira na Zavrtnici, 1894\u201395; novi zagreba\u010dki paromlin, 1907). Zasluga im je da je preko njihova projektnoga biroa be\u010dka secesija prodrla vrlo rano u Zagreb. Od 1899. u njihovoj je tvrtki secesijske zgrade projektirao Vjekoslav Bastl, me\u0111u ostalim Trgova\u010dko-obrtni (danas Etnografski) muzej (1902\u201303) i zgradu \u00bbElsa-fluid\u00ab na uglu Jela\u010di\u0107eva trga i Juri\u0161i\u0107eve ul. (1905\u201306, pro\u010delja modernizirana 1927). Izvan Zagreba su podigli sinagoge u Kri\u017eevcima (1895, pregra\u0111ena 1956) i Slavonskom Brodu (1896, sru\u0161ena krajem II. svj. rata) te izradili projekt rekonstrukcije zagreba\u010dke sinagoge (1901\u201304), kao i zgrade biv\u0161e \u017dupanije i financijskog ravnateljstva u Po\u017eegi te tzv. ku\u0161aonicu na Milenijskoj izlo\u017ebi u Budimpe\u0161ti 1896. Projekte su izlagali u Zagrebu na Jubilarnoj gospodarsko-\u0161umarskoj izlo\u017ebi (1891), na izlo\u017ebi Celestina Mate Medovi\u0107a, Otona Ivekovi\u0107a i drugova (1901), na izlo\u017ebi Hrvatskoga dru\u0161tva umjetnosti (1913), na Milenijskoj izlo\u017ebi u Budimpe\u0161ti (1896) i na IV. jugoslovenskoj umetni\u010dkoj izlo\u017ebi u Beogradu (1912), a svoje su radove objavljivali u stru\u010dnim \u010dasopisima <span class=\"Italic\">Wiener Bauindustrie Zeitung <\/span>i <span class=\"Italic\">Der Architekt <\/span>(1900, 1904) te u albumima fotografija <span class=\"Italic\">Album Agramer Neubauten, entworfen und ausgef\u00fchrt von H\u00f6nigsberg &#038; Deutsch, Architekten u. k.u.k. Hofbaumeister <\/span>(1896\u201397) i <span class=\"Italic\">Neue Folge <\/span>(1907). Posljednje tri godine \u017eivota bio je predsj. \u017dOZ i \u010dlan Vije\u0107a Hrvatsko-slavonske centralne \u0161tedionice. \u2013 Otac <span class=\"Italic\">Mauro (Mordehaj),<\/span><span class=\"Bold\"> <\/span>bankar i \u017eid. aktivist (?, 1830 \u2013 Zagreb, 24. III. 1892). Jedan je od prvih zagreba\u010dkih \u017didova, koji se odmaknuo od trg. djelatnosti. Bio je jedan od supotpisnika prvih pravila zagreba\u010dke Hevre Kadi\u0161e<span class=\"Italic\"> <\/span>1854. Podr\u017eavao je nakon izgradnje hrama 1867. posebnu bogomolju po starom obredu, ali nije bio prista\u0161a autonomne ortodoksne op\u0107ine koju su osnovali \u2192 J. Hochst\u00e4dter i \u2192 Josip Engelsrath.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">IZV.:<\/span> DAZ, Mati\u010dne knjige \u017didova, Mati\u010dna knjiga ro\u0111enih 1858\u20131878, 102. \u2013 Gradska groblja Zagreb. \u2013 JIM. \u2013 Zapisnik sjednice Vije\u0107a Hevre Kadi\u0161e u Zagrebu, 25. XI. 1928.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">LIT.:<\/span> G. Schwarz: <span class=\"Italic\">Povijest zagreba\u010dke \u017eidovske op\u0107ine od osnutka do 50-tih godina 19. vijeka.<\/span> Zagreb 1939. \u2013 V. Luna\u010dek: <span class=\"Italic\">Das neue Handels-Kammer- und Museal Palais<\/span>. Agramer Zeitung, 78(1903) 3. \u2013 Isti: <span class=\"Italic\">Moderne Bauten in Agram<\/span>. Ibid., 79(1904) 116. \u2013 I. Kr\u0161njavi: <span class=\"Italic\">Pogled na razvoj hrvatske umjetnosti u moje doba<\/span>. Hrvatsko kolo, 1(1905). \u2013 M. Filipovi\u0107 (Ph.): <span class=\"Italic\">Arh. Lavoslav H\u00f6nigsberg<\/span>. Vijesti Hrvatskoga dru\u0161tva in\u017einira i arhitekta, 32(1911) 6. \u2013 L. Dobroni\u0107: <span class=\"Italic\">Zagreba\u010dki arhitekti H\u00f6nigsberg i Deutsch<\/span>. Zagreb 1965. \u2013 N. Mikac i A. Laslo:<span class=\"Italic\">Arhitektonski vodi\u010d<\/span>. \u010covjek i prostor, 29(1982) 9(354). \u2013 L. Dobroni\u0107: <span class=\"Italic\">Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova<\/span>. Zagreb 1983. \u2013 A. Laslo i Z. Juri\u0107: <span class=\"Italic\">Hoenigsberg i Deutsch. <\/span>Novi Omanut,<span class=\"Italic\"> <\/span>1(1993) 1. \u2013 L. Dobroni\u0107: <span class=\"Italic\">H\u00f6nigsberg i Deutsch.<\/span> Enciklopedija hrvatskih umjetnosti, 1. Zagreb 1995. \u2013 S. Kne\u017eevi\u0107: <span class=\"Italic\">Zagreba\u010dka zelena potkova<\/span>. Zagreb 1996.<span class=\"Italic\"> \u2013 <\/span>Z. Kara\u010d:<span class=\"Italic\"> Arhitektura sinagoga u Hrvatskoj u doba historicizma.<\/span> Zagreb 2000. \u2013 <span class=\"Italic\">Historicizam u Hrvatskoj<\/span> (katalog izlo\u017ebe). Zagreb 2000. \u2013 L. Dobroni\u0107: <span class=\"Italic\">H\u00f6nigsberg, Lavoslav.<\/span> Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002. \u2013 <span class=\"Italic\">Secesija u Hrvatskoj<\/span> (katalog izlo\u017ebe). Zagreb 2003.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>H\u00d6NIGSBERG, Lavoslav (Lav, Leo), arhitekt i \u017eid. aktivist (Zagreb, 1861 \u2013 Zagreb, 2. V. 1911). Sin Maura i Matilde ro\u0111. Kohn (?, o. 1836 \u2013 Zagreb, 24. VII. 1912). U Zagrebu je 1879. zavr\u0161io realku, a u Be\u010du 1883. diplomirao arhitekturu na Visokoj tehni\u010dkoj \u0161koli u Henricha von Ferstela, predstavnika be\u010dkoga historicizma. Tu se usavr\u0161avao &hellip; <a href=\"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=454\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;H\u00d6NIGSBERG, Lavoslav (Lav, Leo)&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-454","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-8"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/454"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=454"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/454\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=454"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=454"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=454"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}