{"id":396,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=396","title":{"rendered":"HIRSCHLER, \u017diga (Hir\u0161ler)"},"content":{"rendered":"<p class=\"Normal\"><span class=\"Bold\">HIRSCHLER, \u017diga (Hir\u0161ler),<\/span> skladatelj i glazb. kriti\u010dar (Trnovitica kraj Bjelovara, 21. III. 1894 \u2013 logor Jasenovac, 1941). Od 1910. poha\u0111ao je glazbenu \u0161kolu HGZ u Zagrebu (od 1916. Konzervatorij), gdje je od 1914. studirao kompoziciju u Vjekoslava Rosenberga-Ru\u017ei\u0107a i diplomirao 1917. U glazb. \u017eivotu me\u0111uratnoga Zagreba bio je cijenjen kao glazb. kriti\u010dar i skladatelj. Bavio se i pou\u010davanjem glasovira. Skladao je orkestralna, komorna i glasovirska djela, solo-popijevke te opere, operete i scensku glazbu, u svemu 44 djela koja nisu sva sa\u010duvana. U njegovu skladanju razlu\u010duju se dva stilska smjera \u0161to se vremenski preple\u0107u. U prvom je pod utjecajima stranih uzora i kasnoromanti\u010dkih stilskih odrednica, pa ne izlazi iz granica tonalnosti, dok je u drugom tragao za nacionalnim izrazom. Skladateljski se predstavio javnosti na diplomskom koncertu 1917. dirigiraju\u0107i izvedbom <span class=\"Italic\">Uvertire u e-molu<\/span> i triju stavaka iz <span class=\"Italic\">Prve suite u G-duru. Uvertiru broj 2 u D-duru<\/span> za veliki orkestar (1917) praizvela je Zagreba\u010dka filharmonija 1920. Njegovim najboljim orkestralnim djelom ocijenjena je <span class=\"Italic\">Druga suita<\/span> (1940), skladana prema motivima hrvatskih i bosanskih narodnih napjeva. Me\u0111u komornim skladbama izdvajaju se <span class=\"Italic\">Pet impresija za guda\u010dki kvartet,<\/span> zasnovanih na narodnim temama, koje su 1937. praizvedene na beogradskoj radijskoj postaji i nagra\u0111ene kao najbolje komorno djelo. <span class=\"Italic\">Lirski intermezzi<\/span> za glasovirski trio, tako\u0111er prema motivima narodnih napjeva, uvr\u0161teni su me\u0111u reprezentativna djela jugoslav. skladatelja i izvedeni na me\u0111unarodnom muzi\u010dkom festivalu u Bruxellesu 1938. Glasovirske skladbe, posebice <span class=\"Italic\">Tri bizareske, Erotikon (L\u2019\u00e9rotique), Cinq caprices<\/span> i <span class=\"Italic\">Kobold,<\/span> odlikuju se vje\u0161to pisanim pijanisti\u010dkim slogom, pro\u0161irenim harmonijskim koloriranjem i smislom za karakterizaciju stavaka. Ostale su skladbe ve\u0107inom instruktivne. <span class=\"Italic\">Miniatures,<\/span> koje se mogu svrstati me\u0111u prve doma\u0107e priru\u010dnike za glasovir, do danas se nalaze na programu za osnovne glazb. \u0161kole; <span class=\"Italic\">Mladi umjetnik<\/span> zbirka je od 50 obradba narodnih napjeva, a <span class=\"Italic\">Bisernica<\/span> sadr\u017eava 10 \u010detveroru\u010dnih obradba narodnih napjeva. Od triju ciklusa solo-popijevki, najopse\u017enija je zbirka <span class=\"Italic\">\u017didovske narodne pjesme,<\/span> u kojoj je H. obradio 60 napjeva s hebrejskim i jidi\u0161 tekstovima. Glazb. sceni posvetio je 3 opere i 5 opereta. Operni prvijenac <span class=\"Italic\">Mara<\/span> nije izveden, ni jedno\u010dinka <span class=\"Italic\">Bolonjska no\u0107,<\/span> \u00bbkomi\u010dki scherzo\u00ab iz opernoga diptiha <span class=\"Italic\">Dvije renesansne no\u0107i.<\/span> U operetnim djelima \u017eelio je stvoriti tip \u00bbautohtone doma\u0107e operete\u00ab, sadr\u017eajno i stilski zasnovane na nacionalnom izri\u010daju. Pri tom se obi\u010dno slu\u017eio poznatim narodnim napjevima koje je unosio u glazbeno tkivo operete, mjestimice ih pretvaraju\u0107i u \u00bb\u0161lagere\u00ab. Nakon opereta <span class=\"Italic\">Pobjednica oceana<\/span> i <span class=\"Italic\">Svadbena no\u0107<\/span> univerzalna glazb. izri\u010daja, operetom <span class=\"Italic\">Kaj nam pak moreju<\/span> stvorio je prvu tipi\u010dno zagreba\u010dku operetnu reviju, u kojoj su od 28 glazb. brojeva izvorna samo tri, a svi ostali skladani su prema narodnim i gradskim motivima. U opereti <span class=\"Italic\">Napred na\u0161i<\/span> obradio je motive 60 hrv. narodnih napjeva. U opereti <span class=\"Italic\">Iz Zagreba u Zagreb<\/span> upotrijebio je veliki broj narodnih motiva iz Bosne, Konavala i Zagorja, pa je ona nazvana prototipom \u00bbfolkloristi\u010dke operete\u00ab. Operete su za njegova \u017eivota s uspjehom izvo\u0111ene u kazali\u0161tima u Zagrebu, Ljubljani, Osijeku i Plze\u0148u, ali se nisu dulje odr\u017eale na repertoarima. Izvo\u0111eni su dulje jedino pojedini operetni \u0161lageri, tiskani separatno, posebice <span class=\"Italic\">Slatke zagreba\u010dke pucice, Ljubavni valcer<\/span> i <span class=\"Italic\">Pjesma Zagrebu<\/span> iz operete <span class=\"Italic\">Kaj nam pak moreju, \u017deli\u0161 na Cmrok, Ljubav to je tajna, Po\u0107i na daleki, Svatko ima svoj<\/span> i <span class=\"Italic\">Nogometna kora\u010dnica<\/span> iz operete <span class=\"Italic\">Napred na\u0161i.<\/span> Ve\u0107ina njegovih skladbi, koje su u me\u0111uratnom razdoblju izvo\u0111ene i objavljivane u nas i u inozemstvu te nagra\u0111ivane, nisu ga nad\u017eivjele, osim nekoliko glasovirskih skladba i priru\u010dnika. Sa\u010duvane rukopisne partiture i tiskane skladbe pohranjene su u Arhivu HNK, u Knji\u017enici HGZ i u Zbirci muzikalija NSK. Tako\u0111er je bio jedan od najistaknutijih onda\u0161njih glazb. kriti\u010dara u Zagrebu, a s obzirom na to da je 1921\u201341. neprekidno bilje\u017eio sve znamenitije doga\u0111aje, postao je nezaobilazni kroni\u010dar zagreba\u010dkoga glazb. \u017eivota. Pisao je prete\u017eito kritike i osvrte, zatim rasprave, biografske napise, feljtone, eseje. Objavljivao ih je u \u010dasopisima i novinama: <span class=\"Italic\">Novosti<\/span> (1918, 1922\u201324), <span class=\"Italic\">Agramer Tagblatt<\/span> (1921\u201322), <span class=\"Italic\">Dva sata<\/span> (1922), <span class=\"Italic\">Nova Evropa<\/span> (1922), <span class=\"Italic\">Der Morgen <\/span>(1923\u201326), <span class=\"Italic\">Slobodna tribuna<\/span> (1923\u201324), <span class=\"Italic\">Die Drau<\/span> (1924, 1926), <span class=\"Italic\">\u017denski list<\/span> (1925\u201327), <span class=\"Italic\">Hrvatska metropola<\/span> (1926), <span class=\"Italic\">Jutarnji list<\/span> (1927\u201336, 1938\u201341), <span class=\"Italic\">Obzor<\/span> (1927, 1933\u201335), <span class=\"Italic\">Omladina<\/span> (1928), <span class=\"Italic\">Ve\u010der<\/span> (1928\u201338, 1940\u201341), <span class=\"Italic\">Hrvatski list<\/span> (1930, 1934\u201340), <span class=\"Italic\">Jutro<\/span> (1930\u201336), <span class=\"Italic\">Muzi\u010dar <\/span>(1930), <span class=\"Italic\">Teater<\/span> (1931), <span class=\"Italic\">\u017divljenje in svet<\/span> (1931), <span class=\"Italic\">\u017didov<\/span> (1933), <span class=\"Italic\">15 dana<\/span> (1934), <span class=\"Italic\">Jadranski dnevnik<\/span> (1936), <span class=\"Italic\">Primorske novine<\/span> (1936), <span class=\"Italic\">Hrvatska stra\u017ea<\/span> (1940). Objavio je vi\u0161e od 850 napisa koje je, prema navodima Milana Kati\u0107a, skupio u 8 knjiga, po svemu sude\u0107i izgubljenih za rata. Pisao je suzdr\u017eano, nastoje\u0107i promicati doma\u0107e skladatelje nacionalnoga smjera i napose mlade glazbenike te djelovati odgojno na \u0161iru glazb. javnost. Nije se upu\u0161tao u estetska vrednovanja, nego je iznosio vlastita zapa\u017eanja te\u017ee\u0107i za uzdizanjem glazb. stvarala\u0161tva i izvodila\u0161tva u nas na \u0161to vi\u0161u, umjetni\u010dku razinu. Slu\u017eio se pseudonimima <span class=\"Italic\">Hirski <\/span>i<span class=\"Italic\"> Jeleni\u0107<\/span>. Po osnutku NDH u prijavi imovine naveo je kako je zaposlen u propagandnom odjelu Hrvatskoga autorskog dru\u0161tva u Zagrebu. Ubrzo je izgubio namje\u0161tenje. Iako mu je bilo ponu\u0111eno da ga se skloni iz Zagreba, ostao je uz bolesnoga oca te je ubrzo bio uhi\u0107en i deportiran u logor Jasenovac. Iako su mnogi istaknuti glazbenici tada\u0161njega Zagreba i drugi uglednici intervenirali da ga se pusti iz logora, stradao je do kraja godine. \u2013 Otac <span class=\"Italic\">Mavro,<\/span> posebnik (Koprivnica, 10. IX. 1855 \u2013 Zagreb, XI. 1941). Stanovao je u Bo\u0161kovi\u0107evoj ul. u Zagrebu i \u017eivio od potpore sinova. Umro je prirodnom smr\u0107u.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">DJELA<\/span> (praizvedbe i tisak): <span class=\"Italic\">Prva suita u G-duru<\/span> za veliki orkestar. Zagreb 1917. \u2013 <span class=\"Italic\">Uvertira u e-molu<\/span> za veliki orkestar. Zagreb 1917. \u2013 <span class=\"Italic\">Vjen\u010di\u0107 hrvatskih narodnih popjevki<\/span> za \u017eenski zbor i glasovir. Zagreb 1918. \u2013 <span class=\"Italic\">Tri bizareske<\/span> za glasovir. Zagreb 1919. Tiskano Zagreb (s. a.). \u2013 <span class=\"Italic\">Erotikon<\/span> za glasovir. Zagreb 1920. Tiskano Be\u010d 1921. \u2013 <span class=\"Italic\">Hrvatski plesovi,<\/span> 1\u20132, za glasovir. Tiskano Zagreb 1920. \u2013 <span class=\"Italic\">Japansko prolje\u0107e,<\/span> pet stavaka za glas i glasovir. Tiskano Zagreb 1920. \u2013 <span class=\"Italic\">Kobold<\/span> za glasovir. Zagreb 1920. \u2013 <span class=\"Italic\">Miniatures<\/span> za glasovir. Tiskano Zagreb 1920. \u2013<span class=\"Italic\">Uvertira br. 2 u D-duru<\/span> za veliki orkestar. Zagreb 1920. \u2013 <span class=\"Italic\">Pjesme za jedan glas uz pratnju glasovira.<\/span> Tiskano Be\u010d (s. a.). \u2013 <span class=\"Italic\">Bisernica<\/span> za glasovir \u010detveroru\u010dno. Tiskano Zagreb 1921. \u2013 <span class=\"Italic\">Cinq caprices<\/span> za glasovir. Zagreb 1921. Tiskano Zagreb 1920. \u2013 <span class=\"Italic\">Mladi umjetnik<\/span> za glasovir. Tiskano Zagreb 1921. \u2013 <span class=\"Italic\">Skladbe za klavir.<\/span> Zagreb 1921. \u2013 <span class=\"Italic\">\u017didovske narodne pjesme,<\/span> zbirka za glas i glasovir. Tiskano Zagreb 1921. \u2013 <span class=\"Italic\">Lotos,<\/span> suita za glasovir \u010detveroru\u010dno. Tiskano Zagreb 1922. \u2013 <span class=\"Italic\">Dvije renesansne no\u0107i: I. Fiorentinska no\u0107,<\/span> opera (libreto E. Jurkas). Osijek 1926. \u2013 <span class=\"Italic\">Ranjeno srce<\/span> za sopran i glasovir. Tiskano Zagreb 1926. \u2013 <span class=\"Italic\">Hrvatska rapsodija<\/span> za veliki orkestar. Zagreb 1928. \u2013 <span class=\"Italic\">Orkestralna suita iz scenske glazbe za dramu \u00bbDybuk\u00ab<\/span> za mali orkestar. Osijek 1928 (drama izvedena u Zagrebu 1927). \u2013 <span class=\"Italic\">Pobjednica oceana,<\/span> opereta. Ljubljana 1928. \u2013 <span class=\"Italic\">Als die M\u00e4rchen auswanderten,<\/span> scenska glazba za dje\u010dji igrokaz. Radio stanica Hamburg 1929. \u2013 <span class=\"Italic\">Prestolonasljednik Ivan,<\/span> opereta. Radio stanica Hamburg 1929. \u2013 <span class=\"Italic\">Svadbena no\u0107,<\/span> opereta. Zagreb 1931. \u2013 <span class=\"Italic\">Musik f\u00fcr Kinder (Muzika za djecu),<\/span> \u0161est lakih stavaka za violinu i glasovir. Tiskano Leipzig 1934. \u2013 <span class=\"Italic\">Kaj nam pak moreju,<\/span> opereta. Zagreb 1935. \u2013 <span class=\"Italic\">Sonatina<\/span> za glasovir. Tiskao u Jugoslawisches album. Be\u010d 1935. \u2013 <span class=\"Italic\">Napred na\u0161i,<\/span> opereta. Zagreb 1936. \u2013 <span class=\"Italic\">Iz Zagreba u Zagreb,<\/span> opereta. Zagreb 1937. \u2013 <span class=\"Italic\">Pet impresija za guda\u010dki kvartet.<\/span> Radio stanica Beograd 1937. \u2013 <span class=\"Italic\">Lirski intermezzi,<\/span> glasovirski trio. Bruxelles 1938. \u2013 <span class=\"Italic\">Druga suita<\/span> za orkestar. Zagreb 1941.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">IZV.:<\/span> HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 677. \u2013 Telefonski imenik 1941.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">LIT.:<\/span> \u017didov, 5(1921) 27. \u2013 Jevrejski glas, 4(1931), 23. I. \u2013 Jevrejski pregled, 33(1982) 8. \u2013 <span class=\"Italic\">Hirschler, \u017diga<\/span>. Leksikon jugoslavenske muzike, 1. Zagreb 1984. \u2013 <span class=\"Italic\">200 godina \u017didova u Zagrebu<\/span>. <span class=\"Italic\">Referati i govori sa proslave 180-godi\u0161njice Jevrejske op\u0107ine Zagreb<\/span> (6\u20139. XI. 1987). Zagreb 1988. \u2013 Novi Omanut, 3(1995) 15. \u2013 A. Vujnovi\u0107-Tonkovi\u0107: <span class=\"Italic\">Pisana rije\u010d \u017dige Hirschlera<\/span>. Ibid., 12. \u2013 M. Pintar: <span class=\"Italic\">Hirschler, \u017diga<\/span>. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>HIRSCHLER, \u017diga (Hir\u0161ler), skladatelj i glazb. kriti\u010dar (Trnovitica kraj Bjelovara, 21. III. 1894 \u2013 logor Jasenovac, 1941). Od 1910. poha\u0111ao je glazbenu \u0161kolu HGZ u Zagrebu (od 1916. Konzervatorij), gdje je od 1914. studirao kompoziciju u Vjekoslava Rosenberga-Ru\u017ei\u0107a i diplomirao 1917. U glazb. \u017eivotu me\u0111uratnoga Zagreba bio je cijenjen kao glazb. kriti\u010dar i skladatelj. Bavio &hellip; <a href=\"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=396\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;HIRSCHLER, \u017diga (Hir\u0161ler)&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-396","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-8"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/396"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=396"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/396\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=396"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=396"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=396"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}