{"id":3431,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=3431","title":{"rendered":"FREIBERGER, Miroslav \u0160alom"},"content":{"rendered":"

FREIBERGER, Miroslav \u0160alom, <\/span>nadrabin (Zagreb, 9. I. 1903 \u2013 Auschwitz, V. 1943). Sin Antuna i Anke ro\u0111. Kaufmann (Karlovac, 1878 \u2013 Auschwitz, 1943). Zavi\u010dajnu pripadnost imao je u Samoboru, a pradjed mu je u Hrvatsku do\u0161ao 1858. Nakon osnovne \u017eid. \u0161kole i gimnazije u Zagrebu, za rabina se \u0161kolovao u Berlinu na Visokoj \u0161koli za \u017eidovske nauke. Po povratku u Zagreb, isticao se \u010dlancima, ponajvi\u0161e u \u017didovu,<\/span> o ustrojstvu i djelovanju \u017eid. op\u0107ine u eur. dijaspori. Svoje je ideje o tom kako valja ustrojiti \u017eid. \u017eivot izvodio iz temeljita razumijevanja \u017eid. teologije i povijesti. Njegovi tekstovi, objavljivani u razli\u010ditim \u010dasopisima, antologijske su vrijednosti u \u017eid. publicistici. Zagovarao je \u00bbjudaizaciju\u00ab te nudio spoj borbenog cionizma i renesanse vjerskih i tradicionalnih obi\u010daja kao mogu\u0107nost oporavka \u017eid. zajednica. Bio je predsj. \u017didovskoga narodnog akademskog dru\u0161tva \u00bbJudeja\u00ab od 1923, kad ono do\u017eivljava procvat, a broj mu \u010dlanova raste do oko stotinu. Za rabina je bio imenovan 1929. Iste je godine prihvatio slu\u017ebu u Osijeku kao zamjenik nadrabina. Po\u0161to je 1936. postao zagreba\u010dki rabin, a 1942. nadrabin, \u017eid. zajednica ponovno je do\u017eivjela zlatne trenutke \u2013 bio je prvi zagreba\u010dki rabin ili nadrabin koji je ro\u0111en u Zagrebu, odnosno uop\u0107e u Hrvatskoj. U kratkoj karijeri obogatio je i hrvatsku i \u017eid. kulturu. U najboljoj tradiciji rabinske mnogostranosti, bio je vjerou\u010ditelj, hebreist, prevoditelj, diplomirani pravnik, doktor teolo\u0161kih znanosti, plodan pisac i duhovni vo\u0111a zajednice. Bio je cionisti\u010dke orijentacije, vrlo smjelih, \u010dak radikalnih stavova, ali je istodobno nastojao o\u010duvati \u017eid. vrijednosti i obi\u010daje. Njegovo najva\u017enije djelo Molitvenik<\/span> standardan je i prakti\u010dan izbor molitava za cijelu godinu kojima je pridodano veliko poglavlje odlomaka iz Mi\u0161ne i Talmuda, \u0161to je bilo vrlo zna\u010dajno predstavljanje \u017eid. misaone i moralisti\u010dke tradicije u hrv. kulturi. Njegovo potpisivanje je bilo karakteristi\u010dno: na Molitveniku<\/span> istaknutije je ime \u0160alom, na tekstovima \u0161irega svjetovnoga karaktera na prvom je mjestu Miroslav, ali uvijek su oba imena nazna\u010dena, jer kao \u0161to je po\u0161tovao obje svoje pripadnosti, tako je njegovao i obje kulture. Nadahnjivao je mla\u0111e nara\u0161taje u op\u0107ini judaisti\u010dkim vrijednostima, a posljednjih godina pred rat sve je vi\u0161e izra\u017eavao cionisti\u010dke ideje. Nakon razlaza u cionisti\u010dkom pokretu sredinom 1930-ih priklonio se op\u0107im cionistima. Bio je jedan od istaknutih \u010dlanova Udru\u017eenja op\u0107ih cionista u Jugoslaviji, osnovanog 1935. (zajedno s \u2192 A. Lichtom). Vi\u0161e se nije javljao u \u017didovu<\/span> (koji je naginjao lijevim opcijama), nego je pisao o problemima cionizma i kulturnim tradicijama \u017didova te drugim \u017eid. temama u periodicima Gideon<\/span> (1922\u201326), Haaviv\u2013Prolje\u0107e<\/span> (1924), Narodna \u017eidovska svijest<\/span> (1924\u201326), Omanut<\/span> (1936, 1939) i Jevrejski narodni kalendar<\/span> (1939\u201340). Pisao je tako\u0111er o \u017eid. rije\u010dima u hrvatskom jeziku (Gideon<\/span> 1926, 1) te se bavio prevo\u0111enjem molitava i obrednika s hebrejskoga na hrv. jezik. Iako je zagovarao odlazak u tada\u0161nju Palestinu, sam nije oti\u0161ao, jer je smatrao da kao nadrabin mora ostati sa svojom kehilom (pastvom). U ratnim naporima da se spasi \u017eid. zajednica u Zagrebu i NDH bio je, zajedno s predsjednikom \u017dO \u2192 Hugom Konom, klju\u010dna osoba. Isticao se prakti\u010dnom dosjetljivo\u0161\u0107u, \u010desto i diplomatskom vje\u0161tinom. Posje\u0107ivao je zato\u010denike u sabirali\u0161tima, brinuo se za one u logorima, intervenirao kod nadle\u017enih, korespondirao s mnogim pojedincima i ustanovama u dr\u017eavi i u inozemstvu (osobito s nadbiskupom Alojzijem Stepincem), organizirao je \u017eid. \u0161kolu i stara\u010dke domove (dok su jo\u0161 postojali), vodio mati\u010dne knjige, prikupljao novac, organizirao nabavu macesa, sudjelovao u oda\u0161iljanju djece u Palestinu itd. Njegove aktivnosti bile su jo\u0161 intenzivnije od kolovoza 1942, kad su obavljene pretposljednje deportacije, a u Zagrebu preostali, po njegovim rije\u010dima, samo ostaci ostataka zagreba\u010dkih \u017didova. Unato\u010d tomu \u0161to je tjednima unaprijed znao da se spremaju uhi\u0107enja i deportacije, ba\u0161 kao i predsj. Kon, do posljednjeg je trenutka radio u op\u0107ini te je, \u010dini se u no\u0107i 2\/3. V. 1943, \u00bbponosno kod ku\u0107e do\u010dekao zlikovce, koji su ih do\u0161li hapsiti\u00ab. Nadbiskup Stepinac mu je nudio spas, ali se on nije \u017eelio spa\u0161avati, a da \u010dlanovi njegove op\u0107ine budu deportirani. Supruga Irena ro\u0111. Steiner (iz obitelji vukovarskih Steinera) tako\u0111er je bila deportirana. Prema izjavama nekih svjedoka, na ulazu u logor Auschwitz protestirao je protiv neljudskog postupka prema pripadnicima njegove zajednice i odmah je, pred svima, ubijen. \u2013 Otac Antun<\/span> (Ante, Toni),<\/span> <\/span>slu\u017ebenik (Pinkafeld, Austrija, 5. VI. 1868 \u2013 Auschwitz, 1943). Sin Hinkov. Imao je zavi\u010dajnost u Samoboru. Po uspostavi NDH, bio je umirovljeni namje\u0161tenik \u017dOZ sa stanom u Amru\u0161evoj ul. Uz mirovinu od 1000 din. primao je i mjese\u010dnu potporu od 2000 din. od Hevre Kadi\u0161e. Sa suprugom je bio vlasnik jednokatnice na Zavrtnici u Zagrebu. Odboru za podavanja \u017didova predao je zlatnine vrijedne 4800 din. Odveden je iz Zagreba sa suprugom, sinom i snahom u posljednjim masovnim deportacijama iz Zagreba i Hrvatske u svibnju 1943.<\/p>\n

DJELA:<\/span> Die Fasten im alten Israel. Eine bedeutungsgeschichtliche Studie.<\/span> Zagreb 1927. \u2013 Teodor Herzel.<\/span> Zagreb 1928. \u2013 Molitvenik.<\/span> Zagreb 1938 (pretisak Zagreb 1994).<\/p>\n

IZV.:<\/span> HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 669. \u2013 K\u017dZ.<\/p>\n

LIT.:<\/span> \u017didov, 8(1924) 45; 9(1925) 26; 11(1927) 38\/39; 13(1929) 10; 14(1930) 13; 21(1937) 6; 23(1939) 16. \u2013 H. Urbach: Molitvenik u srpsko-hrvatskom prevodu od dr \u0160aloma Frajbergera<\/span>. Jevrejski glas, 11(1938) 37(543). \u2013 Omanut, 4(1939) 1. \u2013 Bilten \u017dOZ, 1988, 9\/10; 1989, 12. \u2013 Predgovor S. Goldsteina u Molitveniku. U: 200 godina \u017didova u Zagrebu.<\/span> Referati i govori sa proslave 180-godi\u0161njice Jevrejske op\u0107ine Zagreb<\/span> (6\u20139. XI. 1987.). Zagreb 1988. \u2013 V. Kova\u010d: Intervju s Amielom Shomronijem, Freibergerovim tajnikom 1942\/43. <\/span>Bilten \u017dOZ, 1992. \u2013 S. Goldstein: Uz reprint Freibergerova molitvenika iz 1938. godine. <\/span>U: M. S. Freiberger, Molitvenik<\/span>. Zagreb 1994. \u2013 M. \u0160vab: Freiberger, Miroslav Schalom (\u0160alom).<\/span> Hrvatski biografski leksikon, 4. Zagreb 1998. \u2013 S. Goldstein: \u0160alom (Miroslav Fritz) Freiberger.<\/span> Novi Omanut, 7(1999). \u2013 I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. <\/span>Zagreb 2001. \u2013 <\/span>S. Goldstein: 1903\u20131943. Dvije obljetnice \u0160aloma (Miroslava) Freiberga.<\/span> Novi Omanut, 11(2003). \u2013 I. Goldstein: \u017didovi u Zagrebu 1918\u20131941. <\/span>Zagreb 2004. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

FREIBERGER, Miroslav \u0160alom, nadrabin (Zagreb, 9. I. 1903 \u2013 Auschwitz, V. 1943). Sin Antuna i Anke ro\u0111. Kaufmann (Karlovac, 1878 \u2013 Auschwitz, 1943). Zavi\u010dajnu pripadnost imao je u Samoboru, a pradjed mu je u Hrvatsku do\u0161ao 1858. Nakon osnovne \u017eid. \u0161kole i gimnazije u Zagrebu, za rabina se \u0161kolovao u Berlinu na Visokoj \u0161koli za … Nastavi \u010ditati “FREIBERGER, Miroslav \u0160alom”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-3431","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-6"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3431"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3431"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3431\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3431"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3431"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3431"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}