{"id":3351,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=3351","title":{"rendered":"FISCHER, Ignjat (Nathan)"},"content":{"rendered":"

FISCHER, Ignjat (Nathan),<\/span> arhitekt (Zagreb, 18. VI. 1870 \u2013 Zagreb, 19. I. 1948). Sin \u2192 Samuela i Anne (Hanne) ro\u0111. Guttmann. U mati\u010dnim knjigama i pri registraciji prvoga poduze\u0107a (1897) upisan je kao Nathan, poslije uvijek kao Ignjat. Poha\u0111ao je zagreba\u010dku realnu gimnaziju, a 1888\/89. na Tehnolo\u0161ko-obrtnom muzeju u Be\u010du te\u010daj za izradu papira. Arhitekturu je studirao u Be\u010du i Pragu, gdje je 1890. upisao Deutsche Technische Hochschule. Najvjerojatnije nikad nije diplomirao, pa zbog nedostatka formalne licencije nakon I. svj. rata uglavnom nije potpisivao nacrte, nego su to \u010dinili ovla\u0161teni graditelji i gra\u0111evinska poduze\u0107a (primjerice ovla\u0161teni arhitekt Bogdan Mili\u0107, voditelj Fischerova ateljea). On sam se, izme\u0111u dvaju svjetskih ratova, neko vrijeme potpisivao s \u00bbIgn. Fischer\u00ab (aludiraju\u0107i vjerojatno na \u00bbing. Fischer\u00ab). U Zagrebu je 1897\u201398. vodio gra\u0111evno-tehni\u010dki ured s Antunom Hrub\u00fdjem, a od 1899. intenzivno sura\u0111uje s Gra\u0111evnim odsjekom Zemaljske vlade. Potom je osnovao vlastiti projektni atelijer, koji se razvio u jedan od najve\u0107ih i najproduktivnijih u gradu; zapo\u0161ljavao je mnoge mla\u0111e suradnike zaslu\u017ene za afirmaciju modernisti\u010dkih ideja (primjerice Vladimir \u0160terk i Bela Auer). Jedan je od najintrigantnijih i vjerojatno najzna\u010dajnijih hrv. arhitekata prve pol. XX. st. Me\u0111u njegovim realizacijama do I. svj. rata isti\u010du se mnoge zdravstvene i obrazovne gra\u0111evine poput zgrada dekanata i instituta za patologiju i sudsku medicinu Medicinskoga fakulteta (1911\u201312) te zgrade Zemaljskoga rodili\u0161ta i primaljskoga u\u010dili\u0161ta u Petrovoj ul. (1913\u201314). Me\u0111u njima posebno je zna\u010dajan sanatorij u Klai\u0107evoj ul. (1908\u201309, danas dio Klinike za dje\u010dje bolesti). Me\u0111u va\u017enim zgradama su stambena pala\u010da \u00bbRado\u00ab na Strossmayerovu trgu (1897), Hram lo\u017ee \u00bbLjubav bli\u017enjega\u00ab u Nazorovoj ul. (1910\u201311), kino \u00bbApollo\u00ab u Ilici (1912\u201313, danas kazali\u0161te \u00bbKerempuh\u00ab) i pregradnju robne ku\u0107e \u00bbKastner&\u00d6hler\u00ab u Ilici (danas \u00bbNama\u00ab). Nakon I. svj. rata gradio je isprva u oblicima monumentalnoga neohistoricizma, poput zgrade Narodne \u0161umske industrije na Ma\u017eurani\u0107evu trgu (1920) i pala\u010de Gradske \u0161tedionice na Trgu bana Josipa Jela\u010di\u0107a (1922\u201325, dogradnja i ure\u0111enje kavane 1931. s Milovanom Kova\u010devi\u0107em), kojoj je unutra\u0161njost uredio u duhu ekspresionizma. Potkraj 1920-ih napustio je tradicijske sheme i pod utjecajem modernisti\u010dki usmjerenih mla\u0111ih arhitekata iz svoga atelijera projektirao zgrade pojednostavnjenih pro\u010delja. Bio je \u010dlan Skup\u0161tine grada Zagreba (od 1910) i mnogih zagreba\u010dkih dru\u0161tava te vatrogasni starosta. Premda je 1897. pre\u0161ao na katoli\u010danstvo, nakon uspostave NDH preuzeo je \u017eid. znak, a od daljnjih progona bio je spa\u0161en zahvaljuju\u0107i tomu \u0161to mu je supruga bila \u00bbarijevka\u00ab. Rat je pre\u017eivio u Zagrebu. \u2013 Od prosinca 1897. bio je u braku s Helenom (Jelkom) ro\u0111. Egersdorfer, k\u0107eri sudca sedmorice Kolomana i Pauline ro\u0111. pl. Vakanovi\u0107, s kojom je \u017eivio u Demetrovoj ul. Dva dana prije stupanja u brak pre\u0161ao je na katoli\u010danstvo i na kr\u0161tenju uzeo ime Ignjat, kojim \u0107e se otada isklju\u010divo slu\u017eiti. U braku su imali k\u0107eri \u2192 Ivanu i Mariju Magdalenu,<\/span> zvanu Becika (Zagreb, 7. I. 1899 \u2013 Hanau, Njema\u010dka, 27. XI. 1981), koja se 1923. udala za Ivana pl. De Dominisa, glumca i \u010dlana drame HNK, koji je djelovao pod umjetni\u010dkim prezimenom Mirjev, s kojim je imala tri sina i dvije k\u0107eri. Od 1943. s obitelji je \u017eivjela u Italiji i Njema\u010dkoj.<\/p>\n

IZV.:<\/span> K\u017dZ. \u2013 Podaci o ulazniku M. Bagari\u0107.<\/p>\n

LIT.:<\/span> A. Laslo: Croquis za urotu sje\u0107anja.<\/span> Bilten \u017dOZ, 1989, 12. \u2013 T. Premerl: Fischer, Ignjat. <\/span>Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 1. Zagreb 1995. \u2013 F. Vuki\u0107: Fischer, Ignjat.<\/span>Hrvatski biografski leksikon, 4. Zagreb 1998. \u2013 Fischer, Ignjat.<\/span> Hrvatska enciklopedija, 3. Zagreb 2001. \u2013 A. Laslo: Lica moderniteta 1898.\u20131918., zagreba\u010dka arhitektura secesijske epohe. U: Secesija u Hrvatskoj<\/span> (katalog izlo\u017ebe). Zagreb 2003. \u2013 M. Bagari\u0107: Arhitekt Ignjat Fischer, zdravstveni i \u0161kolski objekti<\/span> (magistarski rad). Zagreb 2006. \u2013 Ista: Sanatorij u Klai\u0107evoj ulici u Zagrebu, djelo arhitekta Ignjata Fishera.<\/span> Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 30(2006). \u2013 D. Kahle: Stambene ku\u0107e novog gra\u0111enja u sjevernim dijelovima Zagreba u razdoblju od 1928. do 1945. godine <\/span>(doktorska disertacija). Zagreb 2007. \u2013 M. Bagari\u0107: Arhitekt Ignjat Fischer i njegov atelier <\/span>(doktorska disertacija). Zagreb 2010. \u2013 Ista: Arhitekt Ignjat Fischer<\/span>. Zagreb 2011.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

FISCHER, Ignjat (Nathan), arhitekt (Zagreb, 18. VI. 1870 \u2013 Zagreb, 19. I. 1948). Sin \u2192 Samuela i Anne (Hanne) ro\u0111. Guttmann. U mati\u010dnim knjigama i pri registraciji prvoga poduze\u0107a (1897) upisan je kao Nathan, poslije uvijek kao Ignjat. Poha\u0111ao je zagreba\u010dku realnu gimnaziju, a 1888\/89. na Tehnolo\u0161ko-obrtnom muzeju u Be\u010du te\u010daj za izradu papira. Arhitekturu … Nastavi \u010ditati “FISCHER, Ignjat (Nathan)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-3351","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-6"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3351"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3351"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3351\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3351"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3351"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3351"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}