{"id":333,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=333","title":{"rendered":"HERZOG, Ivan (Hercog)"},"content":{"rendered":"

HERZOG, Ivan (Hercog),<\/span> neuropsihijatar (\u0110akovo, 30. I. 1883 \u2013 Zagreb, 31. VIII. 1954). Sin \u2192 Leopolda i Nanette ro\u0111. Mautner, brat \u2192 Mavrov. S Marijom ro\u0111. Granec otac je \u2192 Mire Vlatkovi\u0107. Klasi\u010dnu gimnaziju zavr\u0161io 1901. u Zagrebu, medicinu studirao u Be\u010du i Pragu, gdje je i promoviran 1907. Potom je specijalizirao neuropsihijatriju 1908\u201309. u du\u0161evnoj bolnici u Hildburghausenu te u internoj i psihijatrijskoj klinici u Pragu. Potkraj 1909. postao je sekundarni lije\u010dnik Internoga odjela zagreba\u010dke Bolnice milosrdne bra\u0107e (poslije Zakladna bolnica, danas KB \u00bbSveti Duh\u00ab), u kojem su se lije\u010dili i neuropsihijatrijski bolesnici. U toj bolnici od 1912. vodi i rendgenski laboratorij (od 1918. Rendgenski odjel). Za I. balkanskoga rata, kao dragovoljac u kragujeva\u010dkoj voj. bolnici, zapa\u017ea pojavu psihi\u010dkoga \u0161oka u ranjenih vojnika. Nastavlja se usavr\u0161avati u neuropsihijatriji 1918\u201319. u Pragu, 1924. u M\u00fcnchenu te 1928. u Parizu. Po povratku iz Praga 1919. osniva u Zakladnoj bolnici Odjel za \u017eiv\u010dane i du\u0161evne bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj. God. 1935. pri tom je odjelu osnovao na\u0161u prvu mentalnohigijensku ustanovu \u2013 Stanicu za psihohigijenu. Po uspostavi NDH upisan je u Kartoteku \u017eidovskoga znaka, ali iako je znak preuzeo, \u010dini se da ga nije nosio jer mu je supruga bila \u00bbarijevka\u00ab. Ipak je otpu\u0161ten i u tri navrata interniran te je morao u lipnju 1941. Ministarstvu narodnoga gospodarstva, Uredu za obnovu privrede NDH podnijeti prijavu o imovini, u kojoj je naveo da radi bez pla\u0107e. Rat je pre\u017eivio u Zagrebu. God. 1945. opet je preuzeo vodstvo svojeg odjela sve do 1949, kad je taj odjel ukinut. Tada je premje\u0161ten u Op\u0107u bolnicu \u00bbDr. Mladen Stojanovi\u0107\u00ab (danas KBC \u00bbSestre milosrdnice\u00ab) te 1950. obnovio rad Stanice za psihohigijenu, no iste je godine umirovljen. Jo\u0161 je neko vrijeme radio honorarno u toj stanici, kao konzilijarni neurolog u Op\u0107oj bolnici \u00bbDr. Josip Kajfe\u0161\u00ab (danas KB \u00bbSv. Duh\u00ab) te kao sudski vje\u0161tak. \u2013 Prihvativ\u0161i moderne te\u010devine tada\u0161nje psihijatrije, uveo je humani pristup du\u0161evnim bolesnicima i medicinske metode u lije\u010denju psihoza. Prou\u010davao je progresivnu paralizu i shizofreniju, halucinacije i prisilne predod\u017ebe, bolesti ekstrapiramidnoga motornoga sustava. Dao je nova i originalna zapa\u017eanja kod tzv. reumatske kljenuti li\u010dnog \u017eivca. U Stanici za psihohigijenu provodio je lije\u010denje alkoholizma, bavio se terapeutskom primjenom hipnoze, a napose forenzi\u010dnom psihijatrijom. Pisao je o prilikama u na\u0161im du\u0161evnim bolnicama, podvrgnuo je kritici projekte zakona o umobolnicama i kaznenoga zakona. Radove je objavljivao u \u010dasopisima Lije\u010dni\u010dki vjesnik<\/span> (1912, 1916\u201317, 1919\u201322, 1924\u201325, 1927\u201330, 1932\u201333, 1935\u201336), Revue v neurologii a psychiatrii<\/span> (1920), Mjese\u010dnik pravni\u010dkog dru\u0161tva <\/span>(1924), Medizinische Klinik<\/span> (1926), Deutsche Zeitschrift f\u00fcr Nervenheilkunde<\/span> (1927), Prakti\u010dni lije\u010dnik<\/span> (1927), Zeitschrift f\u00fcr die gesammte Neurologie und Psychiatrie<\/span> (1928), Kriminal<\/span> (1934), Neuropsihijatrija<\/span> (1953). Bio je predsjednik Neuropsihijatrijske sekcije Zbora lije\u010dnika Hrvatske. \u2013 Tako\u0111er je bio \u0161kolovani violinist; u njegovu se zagreba\u010dkom domu njegovala komorna glazba. U triju su s njim svirali njegova sestra Tereza, glazb. pedagoginja i pijanistica, i Rudolf Matz, violon\u010delist, a u guda\u010dkom kvartetu izmjenjivali su se uglavnom lije\u010dnici glazbenici izvode\u0107i klasi\u010dni koncertni repertoar. God. 1927\u201334. bio je \u010dlan ravnateljstva HGZ. Dobitnik je vi\u0161e odlikovanja. <\/p>\n

DJELA:<\/span> Lije\u010denje alkoholizma.<\/span> Zagreb 1952.<\/p>\n

IZV.:<\/span> HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 676. \u2013 K\u017dZ. \u2013 Podaci o ulazniku M. Vlatkovi\u0107.<\/p>\n

LIT.:<\/span> J. Mrazovi\u0107: Adresar grada Zagreba 1931. <\/span>Zagreb 1931. \u2013 L. Glesinger: (Nekrolog). Lije\u010dni\u010dki vjesnik, 76(1954) 11\/12. \u2013 S. \u017dupi\u0107: Dr. Ivan Herzog.<\/span> Neuropsihijatrija, 3(1955) 1. \u2013 V. Boi\u0107: Zagreba\u010dki lije\u010dnici i glazba<\/span>. Saop\u0107enja \u00bbPliva\u00ab, 6(1963) 1. \u2013 L. Glesinger: \u010ce\u0161koslova\u010dko-ju\u017enoslavenske medicinske veze u pro\u0161losti<\/span>. Beograd 1965. \u2013 A. Nick: Lije\u010dnici iz Hrvatske u balkanskim ratovima 1912\u20131913. U: Zbornik radova \u010detrnaestog nau\u010dnog sastanka Nau\u010dnog dru\u0161tva za istoriju zdravstvene kulture Jugoslavije<\/span>. Beograd 1965. \u2013 V. Boi\u0107: Prilog<\/span> komornoj glazbi u zagreba\u010dkim domovima<\/span>. Sv. Cecilija, 47(1977) 2. \u2013 V. Hudolin: Klinika za neurologiju, psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti. U: Klini\u010dka bolnica \u00bbDr. Mladen Stojanovi\u0107\u00ab Zagreb 1845\u20131985<\/span>. Zagreb 1985. \u2013 N. Hamel-Pu\u0161kari\u0107: Prim. dr. Ivan Herzog. <\/span>U: Neurolo\u0161ka klinika i Zavod za neuropatologiju Medicinskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 1921\u20131986<\/span>. Zagreb 1986. \u2013 V. Duga\u010dki i I. Ajanovi\u0107-Malinar: Herzog, Ivan<\/span>. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002. \u2013 M. \u0160vob: \u017didovi u Hrvatskoj,<\/span> 2. Zagreb 2004.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

HERZOG, Ivan (Hercog), neuropsihijatar (\u0110akovo, 30. I. 1883 \u2013 Zagreb, 31. VIII. 1954). Sin \u2192 Leopolda i Nanette ro\u0111. Mautner, brat \u2192 Mavrov. S Marijom ro\u0111. Granec otac je \u2192 Mire Vlatkovi\u0107. Klasi\u010dnu gimnaziju zavr\u0161io 1901. u Zagrebu, medicinu studirao u Be\u010du i Pragu, gdje je i promoviran 1907. Potom je specijalizirao neuropsihijatriju 1908\u201309. u … Nastavi \u010ditati “HERZOG, Ivan (Hercog)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-333","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-8"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/333"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=333"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/333\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=333"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=333"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=333"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}