{"id":3301,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=3301","title":{"rendered":"FELDMAN, Miroslav"},"content":{"rendered":"<p class=\"Normal\"><span class=\"Bold\">FELDMAN, Miroslav,<\/span> knji\u017eevnik i internist (Virovitica, 28. XII. 1899 \u2013 Zagreb, 29. V. 1976). Sin Mavra i Cecilije ro\u0111. Kohn, brat Milana i Bo\u017eidara. Osnovnu \u0161kolu poha\u0111ao je u Virovitici, a gimnaziju u Osijeku i Zagrebu. Sudjelovao je u I. svj. ratu, te se 1917\u201318. borio u austroug. vojsci u 6. domobranskoj poljsko-topni\u010dkoj pukovniji na boji\u0161nicama u Bukovini, Galiciji te na tal. boji\u0161nici. Na Medicinski fakultet u Zagrebu upisao se 1919, a 1921. nastavio je studij u Be\u010du, gdje se pribli\u017eio ljevi\u010darima. Diplomirao je u Be\u010du 1924. te se vratio u Hrvatsku, gdje je radio kao lije\u010dnik sve do umirovljenja 1961 (u Virovitici, Osijeku, Pakracu, Karlovcu, Sarajevu i Zagrebu). Internu medicinu specijalizirao je u Sarajevu, potom je 1930-ih bio asistent i primarijus u zagreba\u010dkoj Zakladnoj bolnici (danas KB \u00bbSveti Duh\u00ab). Po uspostavi NDH upisan je u Kartoteku \u017eidovskoga znaka, ali je odlukom Ministarstva unutra\u0161njih poslova od 24. V. 1941. oslobo\u0111en od njegova no\u0161enja. Nakon nekoliko uhi\u0107enja i pu\u0161tanja, preko Karlovca je prebjegao u Crikvenicu, odakle se u kolovozu 1943. priklju\u010dio partizanima. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, s Paulom Zon i Ernom Ger\u0161kovi\u0107 pratio je kao lije\u010dnik zbjeg 122 \u017eid. djece, \u017eena i staraca u Italiju, a potom u egipatski El Shatt, s njim je bila supruga Ru\u017ea. Bio je referent Saniteta ratne mornarice za Istru i Hrvatsko primorje, lije\u010dnik u bazi NOVJ u Bariju i u jugoslav. zbjegu u El Shattu, potom upravitelj pokretne bolnice 3. korpusa, pokretne poljske bolnice 4. armije. Nakon rata bio je voditelj Internoga odjela karlova\u010dke bolnice (1947\u201352) i naposljetku na razli\u010ditim du\u017enostima u Zagrebu. Ostaju\u0107i trajno odan medicini, nije pomi\u0161ljao na to da pisanje pretvori u zanimanje. No kako je u ve\u0107ini djela zreo pisac, u svijesti kulturne javnosti on je ponajprije knji\u017eevnik. Iako je prije svega bio dramati\u010dar, po\u010deo je kao lirski pjesnik. U zbirci <span class=\"Italic\">Iza sunca<\/span> (Zagreb 1920) ima pjesama antologijske vrijednosti, pa je uvr\u0161ten u glasovitu <span class=\"Italic\">Antologiju novije hrvatske lirike<\/span> Mihovila Kombola (Zagreb 1934). Takvih pjesama ima i u osebujnoj zbirci <span class=\"Italic\">Ratna lirika<\/span> (Zagreb 1936), u kojoj se reflektira autorovo iskustvo s tal. boji\u0161nice. Rat i poratne godine pru\u017eili su mu gra\u0111u za njegovo najplodnije razdoblje i kao dramati\u010daru (od 1930. do po\u010d. rata). Kritika je isticala utjecaj psihoanalize, koju je upoznao u Be\u010du, te Pirandellova teatra obmana i iluzija (npr. u dramama <span class=\"Italic\">Vo\u017enja,<\/span> 1927. i <span class=\"Italic\">Profesor \u017di\u010d,<\/span> 1934). No u svojim najboljim scenskim djelima (<span class=\"Italic\">Zec,<\/span> 1932, i <span class=\"Italic\">U pozadini,<\/span> 1939), bli\u017ei je Karlu Krausu i Miroslavu Krle\u017ei. Njegove su drame izvo\u0111ene u HNK i nagra\u0111ene Demetrovom nagradom. Osobito ratna groteska <span class=\"Italic\">Zec<\/span> po vrijednosti je usporediva s mnogim prizorima iz Krausove dramske monta\u017ee <span class=\"Italic\">Die letzten Tage der Menschheit<\/span>. Uz Krle\u017einu dramu <span class=\"Italic\">U logoru,<\/span> oba su nagra\u0111ena djela reprezentativna za hrv. dramsko stvarala\u0161tvo s antiratnom tematikom. Sudjelovao je na pov. konferenciji PEN u Dubrovniku 1933. Bio je predsj. Dru\u0161tva knji\u017eevnika Hrvatske 1955\u201356, a 1962\u201373. bio je na \u010delu hrv. centra PEN. Za svoju je knji\u017eevnu djelatnost primio niz nagrada i priznanja (Nagrada \u00bbVladimir Nazor\u00ab za \u017eivotno djelo, 1972. i Nagrada AVNOJ, 1975). \u2013 U prvom braku bio je s lije\u010dnicom Vandom Hahamovi\u0107, koja se iselila u Izrael, gdje je umrla, a u drugom s profesoricom knji\u017eevnosti Ru\u017eom ro\u0111. Stazi\u0107, ravnateljicom zagreba\u010dke Klasi\u010dne gimnazije; k\u0107i im je Dunja. \u2013 Brat <span class=\"Italic\">Bo\u017eidar, <\/span>slu\u017ebenik (Virovitica, 3. I. 1902 \u2013 Zagreb, 18. IV. 1976). Prije II. svj. rata u Zagrebu je bio zaposlen u tvornicama \u00bbUnion\u00ab i \u00bbKromos\u00ab. Po uspostavi NDH preuzeo je \u017eid. znak i pre\u0161ao na katoli\u010danstvo. Za\u0161ti\u0107en zahvaljuju\u0107i mje\u0161ovitom braku sa Zlatom ro\u0111. \u0160ilhard. \u2013 Brat <span class=\"Italic\">Milan<\/span> bio je cionist, navodno je \u017eelio izvr\u0161iti atentat na Benita Mussolinija u \u010demu je bio sprije\u010den, nakon \u010dega je po\u010dinio samoubojstvo (? \u2013 ?, 9. VI. 1928). \u2013 Otac <span class=\"Italic\">Mavro,<\/span> slu\u017ebenik (Gunja kraj \u017dupanje, 1875 \u2013 Virovitica, 1908). Sin Julijane. Radio je kao Kraljevski porezni pristav u Virovitici. U braku s Cecilijom ro\u0111. Kohn (Virovitica, o. 1887 \u2013 Zagreb, 3. I. 1941). <\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">DJELA:<\/span> <span class=\"Italic\">Slutnja.<\/span> Virovitica 1916. \u2013 <span class=\"Italic\">Arhipelag snova. <\/span>Sarajevo 1927. \u2013 <span class=\"Italic\">Ratna lirika. <\/span>Zagreb 1936. \u2013<span class=\"Italic\"> Iz mraka. <\/span>Zagreb 1940. \u2013 <span class=\"Italic\">Do\u0107i \u0107e dan. <\/span>Karlovac 1947. \u2013 <span class=\"Italic\">Dvije pjesme. <\/span>Karlovac 1947. \u2013 <span class=\"Italic\">U pozadini.<\/span> Zagreb 1951. \u2013 <span class=\"Italic\">Pjesme.<\/span> Zagreb 1954. \u2013 <span class=\"Italic\">Tri drame. <\/span>Zagreb 1955. \u2013 <span class=\"Italic\">Pitat \u0107e kako je bilo. <\/span>Zagreb 1959. \u2013 <span class=\"Italic\">Drame. <\/span>Zagreb 1964. \u2013 <span class=\"Italic\">Izabrane pjesme. <\/span>Zagreb 1964. \u2013 <span class=\"Italic\">Drame. <\/span>Vinkovci 1994.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">IZV.:<\/span> HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 668. \u2013 HDA, RUR, \u017didovski odsjek, 27275. \u2013 K\u017dZ. \u2013 Podaci o ulazniku A. Feldman.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">LIT.:<\/span> J. Bogner: <span class=\"Italic\">Teatar Miroslava Feldmana.<\/span> Hrvatska revija, 3(1936). \u2013 A. Stip\u010devi\u0107: <span class=\"Italic\">Miroslav Feldman. <\/span>Pet stolje\u0107a hrvatske knji\u017eevnosti, knj. 104, Zagreb 1965. \u2013 B. He\u0107imovi\u0107: <span class=\"Italic\">13 hrvatskih dramati\u010dara.<\/span> Zagreb 1976. \u2013 Jevrejski pregled, 27(1976) 5\/6; 40(1989) 5\/8. \u2013 J. Romano: <span class=\"Italic\">Jevreji Jugoslavije 1941\u20131945. \u017drtve genocida i u\u010desnici narodnooslobodila\u010dkog rata.<\/span> Beograd 1980. \u2013 M. Vrbeti\u0107: <span class=\"Italic\">Lirika, tragika i komika u Feldmanovu opusu.<\/span> Dubrovnik, 30(1984) 3\/4. \u2013 Bilten \u017dOZ, 1990, 13. \u2013 <span class=\"Italic\">Feldman, Miroslav. <\/span>Krle\u017eijana, 1. Zagreb 1993. \u2013 K. Mila\u010di\u0107 i S. Vere\u0161: <span class=\"Italic\">Feldman, Miroslav. <\/span>Hrvatski biografski leksikon, 4. Zagreb 1998. \u2013 A. Feldman: <span class=\"Italic\">U povodu stote godi\u0161njice ro\u0111enja Miroslava Feldmana. <\/span>Novi Omanut, 8(2000) 39\/40. \u2013 I. Goldstein i A. Szabo: <span class=\"Italic\">Povijest zagreba\u010dke klasi\u010dne gimnazije (1607\u20132007).<\/span> Zagreb 2007.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>FELDMAN, Miroslav, knji\u017eevnik i internist (Virovitica, 28. XII. 1899 \u2013 Zagreb, 29. V. 1976). Sin Mavra i Cecilije ro\u0111. Kohn, brat Milana i Bo\u017eidara. Osnovnu \u0161kolu poha\u0111ao je u Virovitici, a gimnaziju u Osijeku i Zagrebu. Sudjelovao je u I. svj. ratu, te se 1917\u201318. borio u austroug. vojsci u 6. domobranskoj poljsko-topni\u010dkoj pukovniji na &hellip; <a href=\"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=3301\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;FELDMAN, Miroslav&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-3301","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-6"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3301","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3301"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3301\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3301"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3301"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3301"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}