{"id":3239,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=3239","title":{"rendered":"ENGEL, Ludovika (Engel-Mo\u0161insky, Engel-Mo\u0161inski; Vika, Viktorija)"},"content":{"rendered":"

ENGEL, Ludovika (Engel-Mo\u0161insky, Engel-Mo\u0161inski; Vika, Viktorija),<\/span> pjeva\u010dica (Selnica ili Sisak, 12. XI. 1885 \u2013 Zagreb, 14. X. 1943). K\u0107i \u2192 Josipa i Josipe (Jozefine) ro\u0111. Deutsch i sestra Marijane ud. Febo, Danice, Bertolda, Milana, Carla i Slavka. Gra\u0111ansku \u0161kolu poha\u0111ala je u rodnom gradu, a pjevanje u glazb. \u0161koli HGZ u Zagrebu u klasi Leonije Br\u00fcckl, a zatim na Konzervatoriju u Be\u010du u klasi Jacquesa Forstina. Prvi je nastup imala u Zagrebu 23. III. 1905. na purimskoj zabavi Kluba hrvatskih sveu\u010dili\u0161nih gra\u0111ana \u017didova. Diplomirala je 1908, a iste je godine na natjecanju mladih pjeva\u010da u Theateru an der Wien pjevala ulogu grofice u Figarovu piru<\/span> te osvojila prvu Mozartovu nagradu, \u0161to joj je odmah pribavilo anga\u017eman u Komi\u010dnoj operi u Berlinu, gdje je postignula velik uspjeh ulogom Marthe u d\u2019Albertovoj operi U dolini.<\/span> God. 1910\u201311. djelovala je u Kraljevskoj operi u Hannoveru, a 1911\u201314. u Pu\u010dkoj operi u Be\u010du, gdje je 12. XI. 1912. pjevala ulogu Sadike na svjetskoj praizvedbi opere Liebesketten<\/span> (Eugen d\u2019Albert); idu\u0107e je godine s tom ulogom gostovala na zagreba\u010dkoj izvedbi te opere, naslovljene K\u0107i mora.<\/span> Istodobno je polu\u010dila osobit uspjeh kreacijom gl. junakinje u Wolf-Ferrarijevoj operi Bogorodi\u010din nakit.<\/span> Tada je kriti\u010dari ve\u0107 svrstavaju u red prvih be\u010dkih pjeva\u010dica po gluma\u010dkim i pjeva\u010dkim sposobnostima. Na be\u010dkim je pozornicama nastupala s vode\u0107im pjeva\u010dima onoga doba, s Leom Slezakom u Trubaduru<\/span> (Giuseppe Verdi), s Mattijom Battistinijem u Krabuljnom plesu<\/span> (G. Verdi) i Pagliaccima<\/span> (Ruggero Leoncavallo), a najve\u0107i je uspjeh postignula izvedbom Salome,<\/span> za koju je sam skladatelj Richard Strauss izjavio da je kao stvorena za nju ne samo po svojim umjetni\u010dkim kvalitetama ve\u0107 i pojavom. Premda ju je R. Strauss pozvao da sudjeluje na M\u00fcnchenskim sve\u010danim igrama, ona je 1914. prihvatila ponudu Zagreba\u010dkoga kazali\u0161ta odreknuv\u0161i se me\u0111unarodne slave. U Zagrebu je ve\u0107 prije gostovala nekoliko puta u operi i na koncertu (u Haydnovu oratoriju Stvaranje svijeta<\/span>). God. 1914\u201327. bila je prvakinja Zagreba\u010dke opere (djelomice kao stalan gost); na zagreba\u010dkoj je pozornici ostvarila mnoge glazbeno-scenski jedinstvene kreacije, poglavito u Wagnerovim muzi\u010dkim dramama. Prva je u Hrvatskoj pjevala Izoldu (Tristan i Izolda) <\/span>1917. i Kundry (Parsifal)<\/span> 1922, a istaknula se i kao Ortrud (Lohengrin),<\/span> Senta (Ukleti Holandez)<\/span> i Br\u00fcnnhilda (Walk\u00fcre).<\/span> Tuma\u010dila je prvi put u Hrvatskoj i likove R. Straussa \u2013 Salomu<\/span> 1915. i Oktavijana (Kavalir s ru\u017eom)<\/span> 1916, zatim Minnie (Giacomo Puccini, \u010cedo zapada<\/span>) 1916, Louise (Gustave Charpentier, Louise<\/span>) 1919. i Crkvenjarku (Leo\u0161 Jan\u00e1\u010dek, Jenufa<\/span>) 1920. Proslavila se i ulogama Carmen (Georges Bizet, Carmen<\/span>), Amneris i Leonore (Giuseppe Verdi, Aida<\/span> i Trubadur<\/span>), Tosce (G. Puccini, Tosca<\/span>), Marthe (Eugen d\u2019Albert, U dolini<\/span>), Santuzze (Pietro Mascagni, Cavalleria rusticana<\/span>), Charlotte i Manon (Jules Massenet, Werther<\/span> i Manon<\/span>) te Antonije (Jacques Offenbach, Hoffmannove pri\u010de<\/span>). Posljednji put je na zagreba\u010dkoj sceni nastupila u ulozi Sente, zatim je umirovljena. Budu\u0107i da je bila udana za Ivu pl. Mo\u0161inskoga te pokr\u0161tena 1915, po uspostavi NDH bila je po\u0161te\u0111ena drasti\u010dnih oblika progona. Premda je uvr\u0161tena u Kartoteku \u017eidovskoga znaka, \u010dini se da znak nije preuzela. \u2013 Obdarena glasom koji je prema\u0161ivao granice izme\u0111u soprana i mezzosoprana, ostvarila je neobi\u010dno velik i raznolik repertoar te stekla me\u0111unarodni ugled i priznanja. Be\u010dki su kriti\u010dari hvalili njezin velik i topao glas, glazbenost, izra\u017eajnost i atraktivnu pojavu, uspore\u0111uju\u0107i njezine kreacije, primjerice Carmen, s najboljim interpretacijama onoga doba. U Hrvatskoj je predstavila prvi put mnoge operne junakinje tada\u0161njega svjetskog repertoara potvr\u0111uju\u0107i svoje posebne glasovne mogu\u0107nosti te mo\u0107 sugestivna pjeva\u010dkog i gluma\u010dkog o\u017eivljavanja najrazli\u010ditijih likova, pa se mo\u017ee svrstati me\u0111u najve\u0107e osobnosti u povijesti hrv. operne scene.<\/p>\n

IZV.:<\/span> K\u017dZ.<\/p>\n

LIT.:<\/span> Erfolge des Frl. Vika Engel in Deutschland.<\/span> Agramer Tagblatt, 25(1910) 238. \u2013 Eine kroatische Operns\u00e4ngerin in der Fremde<\/span>. Agramer Zeitung, 86(1911) 105. \u2013 Uspjeh Hrvatice u Be\u010du<\/span>. Hrvatska pozornica, 1912\u201313, 8. \u2013 W. Siess (S-s.): [O gostovanju Vike Engel u operi K\u0107i mora E. d\u2019Alberta<\/span>]. Agramer Tagblatt, 28(1913) 1248. \u2013 Isti: [Gostovanje Vike Engel u operi Tosca<\/span>]. Ibid., 129. \u2013 Br. K.: Vika Engel-Mo\u0161insky<\/span>. Primorske novine, 1(1916) 47; 1(1916) 48. \u2013 A. Vidak (Vd.): Koncerat Glazbenog zavoda<\/span>. Hrvat, 1(1919) 15. \u2013 V. Novak (V. N.): Gostovanje gdje Vike Engel-Mo\u0161insky<\/span>. Jutarnji list, 9(1920) 2994. \u2013 K. Krenedi\u0107 (Kd.): Richard Strauss, Kavalir s ru\u017eom<\/span>. Rije\u010d, 3(1921) 34. \u2013 M. Graf (M. G.): Saloma<\/span>. Novosti, 16(1922) 334. \u2013 N. Poli\u0107: Verdi, Aida. Gostovanje g\u0111e Engel i g. Jurenjeva<\/span>. Pokret, 2(1922) 119. \u2013 L. \u0160afranek-Kavi\u0107: Opera \u00bbParsifal\u00ab u Zagrebu<\/span>. Dom i svijet, 35(1922) 10. \u2013 A. Vidak (A. V.): G. Bizet, Carmen. Gostovanje g\u0111e Krausz i g\u0111e Engel<\/span>. Pokret, 2(1922) 59. \u2013 L. \u0160afranek-Kavi\u0107 (\u0160. K.): Tosca<\/span>. Obzor, 67(1926) 115. \u2013 Jedna 25-godi\u0161njica umjetni\u010dkog rada. Tihi jubilej Vike Engel-Mo\u0161insky<\/span>. Jutarnji list, 21(1932) 7489. \u2013 V. Ciprin: Vika Engel-Mo\u0161insky 25 godina umjetni\u010dkog rada<\/span>. 15 dana, 3(1933) 1. \u2013 (Nekrolog). Hrvatska pozornica, 1943\u20131944. \u2013 K. Kova\u010devi\u0107: Engel-Mo\u0161inski, Vika. <\/span>Enciklopedija Jugoslavije, 3. Zagreb 1958. \u2013 Engel, Vika. <\/span>Enciklopedija leksikografskog zavoda, 2. Zagreb 1967. \u2013 K. Kova\u010devi\u0107: Engel, Vika. <\/span>Muzi\u010dka enciklopedija, 1. Zagreb 1971. \u2013 Engel, Vika. <\/span>Op\u0107a enciklopedija, 2. Zagreb 1977. \u2013 Engel-Mo\u0161insky, Vika. <\/span>Leksikon jugoslavenske muzike, 1. Zagreb 1984. \u2013 K. Kova\u010devi\u0107: Engel-Mo\u0161inski, Vika. <\/span>Enciklopedija Jugoslavije, 4. Zagreb 1986. \u2013 Engel-Mo\u0161insky, Vika. <\/span>Hrvatski leksikon, 1. Zagreb 1996. \u2013 M. Barbieri: Engel, Vika. <\/span>Hrvatski biografski leksikon, 4. Zagreb 1998. \u2013 M. Barbieri: Vika Engel-Mo\u0161insky.<\/span> Novi Omanut, 9(2001) 25. \u2013 \u0110. Zorko i J. Jaga\u010di\u0107-Bori\u0107: Engel, Ludovika (Vika, Viktorija). <\/span>Sisa\u010dki biografski leksikon. Sisak 2006.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

ENGEL, Ludovika (Engel-Mo\u0161insky, Engel-Mo\u0161inski; Vika, Viktorija), pjeva\u010dica (Selnica ili Sisak, 12. XI. 1885 \u2013 Zagreb, 14. X. 1943). K\u0107i \u2192 Josipa i Josipe (Jozefine) ro\u0111. Deutsch i sestra Marijane ud. Febo, Danice, Bertolda, Milana, Carla i Slavka. Gra\u0111ansku \u0161kolu poha\u0111ala je u rodnom gradu, a pjevanje u glazb. \u0161koli HGZ u Zagrebu u klasi Leonije … Nastavi \u010ditati “ENGEL, Ludovika (Engel-Mo\u0161insky, Engel-Mo\u0161inski; Vika, Viktorija)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-3239","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-5"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3239","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3239"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3239\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3239"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3239"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3239"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}