{"id":3212,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=3212","title":{"rendered":"EISNER, Bertold"},"content":{"rendered":"

EISNER, Bertold,<\/span> pravnik (Korol\u00f3wka, Ukrajina, 20. VIII. 1875 \u2013 Zagreb, 28. VII. 1956). Gimnaziju i Pravni fakultet zavr\u0161io je u \u010cernovcima, gdje je 1899. promoviran u doktora pravnih znanosti. Kao sudski vje\u017ebenik radio u be\u010dkom Kotarskom sudu, a 1900\u201305. slu\u017ebovao u sudovima u Travniku, Jajcu, Prijedoru i Klju\u010du. God. 1905. dodijeljen je kao referent pravosudnomu odjelu Zemaljske vlade BiH, gdje je poslije bio vladin podtajnik, tajnik, savjetnik i zamjenik \u0161efa pravosu\u0111a do 1924. kad je Pravosudni odjel ukinut. Nakon toga oti\u0161ao na rad u Ministarstvo pravde u Beograd, ali se ve\u0107 idu\u0107e god. vratio u Sarajevo, gdje je postao predsj. Gra\u0111anskoga vije\u0107a Vrhovnoga suda. Od 1928. je bio na\u010delnik zakonodavnog odjela Ministarstva pravde u Beogradu. Istodobno je 1924\u201329. stru\u010dnjak Privatnopravnoga odsjeka Stalnoga zakonodavnoga vije\u0107a. Od 1933. u Zagrebu je na poziv Pravnoga fakulteta u Zagrebu kao redoviti profesor predavao pandektarno i me\u0111unarodno privatno pravo, a nakon ukinu\u0107a pandektarnoga prava kao posebnoga kolegija, od 1938. predavao je \u017eenidbeno pravo i od 1939. me\u0111unarodno privatno pravo. Od 1937. do 1938. bio je dekan Pravnog fakulteta. Po uspostavi NDH zatra\u017eio je arijska prava. Nije poznato je li ih dobio, ali je po nalogu iz Ureda poglavnika, upu\u0107enoga na ruke Eugena Kvaternika u RUR, bio 31. XII. 1941. izuzet od mjera protiv \u017didova te nije bio upisan u Kartoteku \u017eidovskoga znaka. Dana 4. I. 1943. prisilno je umirovljen u posljednjem valu umirovljenja \u017eid. profesora. Nakon zavr\u0161etka II. svj. rata ponovno je vra\u0107en na Pravni fakultet kao redoviti profesor obiteljskoga prava do 1949. i me\u0111unarodnoga privatnog prava do kona\u010dnoga umirovljenja 1955. Nakon umirovljenja radio je honorarno na fakultetu. Veliki doprinos dao je u zakonodavnom radu, a sudjelovao je i na Me\u0111unarodnoj konferenciji za izjedna\u010denje mjeni\u010dnoga prava 1930, Me\u0111unarodnoj konferenciji za izjedna\u010denje \u010dekovnoga prava 1931. te na Diplomatskoj konferenciji o autorskom pravu 1952, sve u \u017denevi. Napisao je mnogobrojne knjige, monografije, rasprave i \u010dlanke, poglavito s podru\u010dja pozitivnoga gra\u0111anskog prava, me\u0111unarodnoga privatnog prava te obiteljskoga i rimskoga prava. Pisao je i o pitanjima posebnih pravnih grana: patentnom, trgova\u010dkom, mjeni\u010dnom, \u010dekovnom, ste\u010dajnom, autorskom i \u0161erijatskom pravu kao i o nelojalnoj konkurenciji te op\u0107im uzancama za promet robom. Sura\u0111ivao je u stru\u010dnim \u010dasopisima, zbornicima, prigodnim spomenicama i publikacijama: Zeitschrift f\u00fcr das Privat-und \u00f6ffentliche Recht der Gegenwart<\/span> (1912), Arhiv za pravne i dru\u0161tvene nauke<\/span> (1920, 1922, 1924, 1930\u201331, 1938\u201339, 1948, 1952\u201353), Mjese\u010dnik Pravni\u010dkoga dru\u017etva u Zagrebu<\/span> (1923\u201324, 1926, 1928, 1932\u201339, 1944), Spomenica Kongresa pravnika<\/span> (Ljubljana, 1927), Zeitschrift f\u00fcr Ostrecht<\/span> (1927), Pravosu\u0111e<\/span> (1932, 1936), Spomenica Maurovi\u0107u<\/span> (Zagreb, 1934), Spomenica Dolencu, Kreku, Ku\u0161eju in \u0160kerlju <\/span>(1937), Annuario di diritto comparato e di studi legislativi<\/span> (Rim 1939), M\u00e9langes Streit<\/span> (1939), Godi\u0161njak Pravnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/span> (1941), Giurisprudenza comparata di diritto internazionale privato<\/span> (Ljubljana, 1942), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu<\/span> (1948, 1951, 1954\u201355), Na\u0161a zakonitost<\/span> (1949, 1953\u201355), Zeitschrift f\u00fcr ausl\u00e4ndisches und internationales Privatrecht<\/span> (1952, 1954\u201356), Divorce et s\u00e9paration de corps dans le monde contemporain<\/span> (1954) i Jugoslavenska revija za me\u0111unarodno pravo<\/span> (1954\u201355). Pratio je pravosu\u0111e i sudovanje na\u0161ih sudova s podru\u010dja gra\u0111anskoga prava daju\u0107i kriti\u010dke ocjene njihovih objavljenih rje\u0161enja. Autor je skripta Me\u0111unarodno privatno pravo<\/span> (Zagreb 1937), Pandekta<\/span> (1. Zagreb 19372, 19383; 2. 19383) i Me\u0111unarodno obvezno pravo s nekim partijama iz me\u0111unarodnog procesnog prava<\/span> (Zagreb 1954). Oporu\u010dno je ostavio svu svoju imovinu kao zakladu za pomaganje studenata Pravnoga fakulteta u Zagrebu.<\/p>\n

DJELA:<\/span> Medjunarodno, medjupokrajinsko (interlokalno) i medjuvjersko bra\u010dno pravo Kraljevine Jugoslavije.<\/span> Zagreb 1935. \u2013 Mi\u0161ljenja o predosnovi Gradjanskog zakonika za Kraljevinu Jugoslaviju<\/span> (suautor M. Pliveri\u0107). Zagreb 1937. \u2013 Il progetto preliminare del Codice civile jugoslavo.<\/span> Roma 1938. \u2013 Die Rechtsstellung der ausl\u00e4ndischen Handelsgesellschaften in Jugoslawien nach dem neuen jugoslawischen Handelsgesetz.<\/span> Athen 1939. \u2013 Rimsko pravo<\/span> (suautor M. Horvat). Zagreb 1948. \u2013 Porodi\u010dno pravo.<\/span> Zagreb 1950. \u2013 Me\u0111unarodno privatno pravo,<\/span> 1\u20132. Zagreb 1953\u20131956.<\/p>\n

IZV.:<\/span> HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 667. \u2013 HDA, RUR, \u017didovski odsjek, 28642. \u2013 Telefonski imenik 1941.<\/p>\n

LIT.:<\/span> M. Barto\u0161: Me\u0111unarodno, me\u0111upokrajinsko (interlokalno) i me\u0111uvjersko bra\u010dno pravo Kraljevine Jugoslavije. <\/span>Arhiv za pravne i dru\u0161tvene nauke, 25(1935) 1\/2. \u2013 F. \u010culinovi\u0107: Mi\u0161ljenja o predosnovi Gra\u0111anskog zakonika za Kraljevinu Jugoslaviju. <\/span>Pravosu\u0111e, 6(1937) 5\/6. \u2013 R. Sajovic: Das Eherecht im jugoslawischen Vorentwurf und im tschechoslowakischen Entwurf eines b\u00fcrgerlichen Gesetzbuches. <\/span>Slovenski pravnik, 51(1937) 1\/2. \u2013 \u0110. Mirkovi\u0107: Pravni polo\u017eaj inozemnih trgova\u010dkih dru\u0161tava u na\u0161oj dr\u017eavi po dana\u0161njem pravu i po novom trgova\u010dkom zakonu. <\/span>Arhiv za pravne i dru\u0161tvene nauke, 29(1939) 1. \u2013 P. Rastov\u010dan: \u017divot i rad profesora Bertolda Eisnera (20. VIII. 1875 \u2013 28. VII. 1956; s bibliografijom radova). <\/span>Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (Spomenica prof. Bertoldu Eisneru), 6(1956) 3\/4. \u2013 Spomenica u povodu proslave 300-godi\u0161njice Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu,<\/span> 1\u20132. Zagreb 1969. \u2013 M. Apostolova-Mar\u0161avelski: Znanstvena obrada i nastava Rimskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu. <\/span>Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 27(1977) 1. \u2013 J. Gara\u0161i\u0107: Juridi\u010dki fakultet Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu od 1776. do 1850. Pravni fakultet u Zagrebu. Prilozi za povijest katedri i biblioteke Fakulteta,<\/span> II\/1. Zagreb 1996. \u2013 M. Apostolova-Mar\u0161avelski: Rimsko i pandektno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu.<\/span> Ibid. \u2013 M. Alin\u010di\u0107: Pola stolje\u0107a Katedre obiteljskog prava. <\/span>Ibid. <\/span>\u2013 T. Deliba\u0161i\u0107: Eisner, Bertold. <\/span>Hrvatski biografski leksikon, 4. Zagreb 1998. \u2013 Nastavnici fakulteta. U: Pravni fakultet u Zagrebu, <\/span>3. Zagreb 1998. \u2013 Eisner, Bertold. <\/span>Hrvatska enciklopedija, 3. Zagreb 2001. \u2013 I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. <\/span>Zagreb 2001.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

EISNER, Bertold, pravnik (Korol\u00f3wka, Ukrajina, 20. VIII. 1875 \u2013 Zagreb, 28. VII. 1956). Gimnaziju i Pravni fakultet zavr\u0161io je u \u010cernovcima, gdje je 1899. promoviran u doktora pravnih znanosti. Kao sudski vje\u017ebenik radio u be\u010dkom Kotarskom sudu, a 1900\u201305. slu\u017ebovao u sudovima u Travniku, Jajcu, Prijedoru i Klju\u010du. God. 1905. dodijeljen je kao referent pravosudnomu … Nastavi \u010ditati “EISNER, Bertold”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-3212","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-5"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3212","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3212"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3212\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3212"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3212"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3212"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}