{"id":3197,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=3197","title":{"rendered":"EHRMANN, Aleksandar"},"content":{"rendered":"<p class=\"Normal\"><span class=\"Bold\">EHRMANN, Aleksandar, <\/span>gospodarstvenik, mecena i diplomat (Podbuz, Ukrajina, 14. IX. 1879 \u2013 Zagreb, 13. IV. 1965). Sin Ignaca i Adele ro\u0111. Liebermann. Brat Leona, Leopolda i Oskara. Odrastao je u obitelji veleindustrijalaca koji su se bavili drvnom industrijom. God. 1899\u20131908. pripremao se za vode\u0107e polo\u017eaje u drvnoj industriji kao zaposlenik nekoliko uglednih srednjoeuropskih drvoprera\u0111iva\u010dkih ku\u0107a i to u parnoj pilani u Agnethelnu m\u00fcnchenske tvornice \u00bbBra\u0107a Freundlich\u00ab (1899\u20131901), zatim u dvorskoj tvornici parketa \u00bbBra\u0107a Engel\u00ab u Be\u010du (1901\u201303) te u budimpe\u0161tanskoj drvnoj industriji \u00bbMundus\u00ab (u vlasni\u0161tvu obitelji Ehrmann), i to u postrojenjima u Ungvaru u Ugarskoj (danas U\u017egorod u Ukrajini), zatim u tvornici u Vratima u Gorskom kotaru kao voditelj opskrbe, i na kraju kao voditelj tvornice poku\u0107stva u Vara\u017edinu. God. 1907. u Vara\u017edinu se o\u017eenio Dorom ro\u0111. Wilczek (Vara\u017edin, 5. XI. 1890 \u2013 Zagreb, 29. XII. 1971), k\u0107eri imu\u0107noga poduzetnika \u2192 A. Wilczeka i Elizabete ro\u0111. Deutsch, s kojom je imao troje djece: Adu (?, 24. II. 1909 \u2013 ?), Hedi (?Zagreb, 11. X. 1913 \u2013 ?) i Leona (?Zagreb, 28. III. 1916 \u2013 ?). Iz Vara\u017edina se preselio u Slavonski Brod, gdje je vodio postrojenje obiteljske drvoprera\u0111iva\u010dke tvornice \u00bbSlavonija\u00ab d. d., koju je 1903. utemeljio njegov stariji brat Leon. Nakon bratove smrti, preuzeo je polo\u017eaj gl. ravnatelja trg. dru\u0161tva \u00bbSlavonija\u00ab d. d. God. 1917\u201319. obna\u0161ao je i du\u017enost gradskoga zastupnika Slavonskoga Broda. Od travnja 1918. do o\u017eujka 1919. \u017eivio je u Budimpe\u0161ti, a potom se trajno nastanio u Zagrebu. U me\u0111uratnom razdoblju bio je nadravnatelj tvornice \u00bbSlavonija\u00ab d. d., generalni direktor Jugoslavenske \u0161ume d. d. iz Zagreba i \u00bbUna\u00ab d. d. iz Bosanske Dubice. God. 1921. utemeljio je Prvu jugoslavensku tvornicu vagona, strojeva i mostova d. d., Slavonski Brod (dana\u0161nji \u00bb\u0110uro \u0110akovi\u0107 Holding\u00ab d. d.), a bio je i ravnatelj dru\u0161tva \u00bbSilvex\u00ab d. d. Uz to je bio i aktivan \u010dlan zagreba\u010dke Trgova\u010dko-obrtni\u010dke komore i Zemaljskog saveza industrijalaca. U Zagrebu je \u017eivio na adresama: Ma\u017eurani\u0107ev trg, \u0106irilometodska, Dra\u0161kovi\u0107eva i Marti\u0107eva ul. God. 1922. od arhitekta Viktora Kova\u010di\u0107a naru\u010dio je Projekt vile Ehrmann koja se nalazila u Jurjevskoj ul. Od obitelji Erd\u0151dy kupio je 1926. dvorac u Jastrebarskom zajedno s cijelim imanjem i lovi\u0161tem te srednjovjekovne utvrde Oki\u0107 i Lipovac koje su bile u sastavu jaskanskog vlastelinstva. Na imanju je pokrenuo proizvodnju vina \u00bbMladina\u00ab (nekada\u0161nje \u00bbJaska vino\u00ab d. d., danas u sastavu \u00bbAgrokora\u00ab), uzgoj pili\u0107a, kasa\u010dkih konja i njem. doga. Ru\u0161evine utvrda Lipovac i Oki\u0107 poklonio je Hrvatskomu planinarskomu dru\u0161tvu, a dvorac u Jastrebarskom preuredio u reprezentativni objekt u kojem je povremeno boravio 1926\u201339. U jugozap. krilu dvorca osnovao je prirodoslovni muzej koji je otvorio za javnost, a postav je uredio zoolog Miroslav Hirtz. God. 1936. tvornica \u00bbSlavonija\u00ab d. d. oti\u0161la je u ste\u010daj, dok je<span class=\"Italic\"> <\/span>Jugoslavenska \u0161uma d. d. nastavila poslovati nakon saniranja sredstvima od prodaje jaskanskoga dvorca (1939). U nepoznato vrijeme Republika Portugal imenovala ga je po\u010dasnim konzulom, a tu je du\u017enost obna\u0161ao sve do 1945. Nakon uspostave NDH morao je prijaviti imovinu Uredu za obnovu privrede Ministarstva narodnoga gospodarstva NDH te davati kontribucije. Istodobno mu je bila zaplijenjena imovina. Sin Leon odveden je 1941. u njem. zarobljeni\u0161tvo kao \u010dasnik vojske Kraljevine Jugoslavije, k\u0107i Ada je sa suprugom \u2192 J. Weinrebeom preuzela \u017eid. znak, pre\u0161la na katoli\u010danstvo i prebjegla u Split, dok je suprug k\u0107eri Hedi, ginekolog Mladen Bival, izgubio mjesto lije\u010dnika u bolnici \u00bbMerkur\u00ab u Zaj\u010devoj ul. Unato\u010d tomu poglavnik Ante Paveli\u0107 odredio je da se s Ehrmannom postupa kao s predstavnikom Portugala (poslije i Brazila) u NDH. U tom svojstvu izdavao je \u017didovima na svoju ruku vize za odlazak u Portugal (bogatim \u017didovima port. vlasti dozvoljavale su privremeni boravak do odlaska u druge zemlje). Premda je tijekom 1941. i 1942. nov\u010dano pomagao partizane, dolaskom komunista na vlast nakon II. svj. rata bila mu je zaplijenjena sva imovina, izgubio je pravo na mirovinu i preseljen je iz stana u Dra\u0161kovi\u0107evoj ul. u manji u Marti\u0107evoj ul. Pokopan je u obiteljskoj grobnici u arkadama na Mirogoju. Njegova udovica Dora potom je preseljena u jo\u0161 manji stan, u Heinzelovoj ul., gdje je \u017eivjela do smrti. \u2013 U me\u0111uratnom razdoblju istaknuo se na kulturno-prosvjetnom planu, prije svega kao mecena. Bio je suosniva\u010d Zagreba\u010dke sekcije Automobilskoga kluba Kraljevine SHS (1924), Aerokluba \u00bbZagreb\u00ab (1926), Udru\u017eenja za promicanje umjetni\u010dkog obrta \u00bbDjelo\u00ab (1926). Zoolo\u0161ku zbirku i arhiv obitelji Erd\u0151dy predao je 1937. gradu Jastrebarskom (ve\u0107i dio zbirke danas se nalazi u Prirodoslovnom muzeju i Hrvatskom lova\u010dkom muzeju u Zagrebu), a zbirku knjiga Hrvatskoj \u010ditaonici u Jastrebarskom. Tako\u0111er je vrijednim predmetima i povijesnim ispravama darivao Dru\u017ebu \u00bbBra\u0107a hrvatskoga zmaja\u00ab za njihov muzej u Ozlju. Za II. svj. rata poklonio je Gipsoteci grada Zagreba deset vrijednih isprava, a nakon rata darovao je Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu \u0161est folija Glagolskog misala iz XIV. st. Pomagao je i dru\u0161tvo \u00bbHrvatski radi\u0161a\u00ab. Za zasluge u obnovi gospodarstva nakon I. svj. rata odlikovan je Ordenom Sv. Save III. reda i Ordenom Belog orla IV. reda. \u2013 Brat <span class=\"Italic\">Leon,<\/span> veleindustrijalac i trg. savjetnik (?, 1870 \u2013 Budimpe\u0161ta, 27. IV. 1913). Godine 1903. utemeljio je drvno-prera\u0111iva\u010dku industriju \u00bbSlavonija\u00ab d. d. u Slavonskom Brodu. Bio je predsj. uprave trg. dru\u0161tva \u00bbSlavonija\u00ab d. d. (1903\u201313), dru\u0161tva \u00bbUna\u00ab d. d. iz Budimpe\u0161te, dru\u0161tva \u00bbFaginae\u00ab d. d. iz Rijeke, \u010dlan ravnateljstva Hrvatske eskomptne i mjenja\u010dke banke d. d., \u010dlan uprave \u00bbMundusa\u00ab d. d., \u010dlan uprave Compagnie foresti\u00e8re de l\u2019 Afrique fran\u00e7aise. Na mjestu predsjednika uprave dru\u0161tva \u00bbSlavonija\u00ab d. d. naslijedio ga je brat Aleksandar. \u2013 Brat <span class=\"Italic\">Oskar<\/span> (?, 28. I. 1877 \u2013 Be\u010d, 26. VIII. 1957) vodio je podru\u017enicu tvornice \u00bbSlavonija\u00ab d. d. u Be\u010du, koju je osamostalio nakon propasti maj\u010dine tvrtke 1936. \u2013 Ro\u0111ak <span class=\"Italic\">Samuel<\/span> osnovao je 1895. u Zagrebu s trgovcem Eugenom Ferdinandom Botheom tvornicu namje\u0161taja \u00bbBothe i Ehrmann\u00ab d. d. na Savskoj cesti, koja je opskrbljivala Carski i kraljevski dvor u Be\u010du. Poduze\u0107e je 1910. pretvoreno u dioni\u010dko dru\u0161tvo te uspe\u0161no poslovalo do pripojenja Austrije Tre\u0107em Reichu 1938 (i danas samostalno posluje u Be\u010du).<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">IZV.:<\/span> Adresar trgova\u010dkih i industrijskih poduze\u0107a u Bosni i Hercegovini. \u2013 Arhiv \u017dOZ, Knjiga kontribucije. \u2013 HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 666. \u2013 HDA, RUR, \u017didovski odsjek, 28885. \u2013 Privatni arhiv obitelji Bival. \u2013 Telefonski imenik 1941.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">LIT.:<\/span> E. Laszowski: <span class=\"Italic\">Jastrebarsko.<\/span> Narodna starina, 14(1935) 35. \u2013 L. Dobroni\u0107: <span class=\"Italic\">Dvor Jastrebarsko. <\/span>Kaj, 8(1975) 1\/2. \u2013 J. Horvat: <span class=\"Italic\">Pre\u017eivjeti u Zagrebu. Dnevnik 1943\u20131945. <\/span>Zagreb 1989. \u2013 M. Ristovi\u0107: <span class=\"Italic\">U potrazi za uto\u010di\u0161tem. Jugoslovenski Jevreji u bekstvu od holokausta 1941\u201345. <\/span>Beograd 1998. \u2013 J. Galjer: <span class=\"Italic\">Likovna kritika u Hrvatskoj (1868. \u2013 1951.). <\/span>Zagreb 2000. \u2013 I. i S. Goldstein: <span class=\"Italic\">Holokaust u Zagrebu. <\/span>Zagreb 2001. \u2013 Z. \u0160imon\u010di\u0107 Bobetko: <span class=\"Italic\">Industrija Hrvatske od 1918. do 1941. godine. <\/span>Zagreb 2005. \u2013 J. Hr\u017eenjak: <span class=\"Italic\">Sto godina Hrvatskog autokluba. <\/span>Zagreb 2006. \u2013 Z. Laki\u0107: <span class=\"Italic\">Gospodarstvo Broda na Savi od 17. st. do 1945. godine, arhivski i drugi izvori <\/span>(katalog izlo\u017ebe). Slavonski Brod 2006. \u2013 M. Fak: <span class=\"Italic\">Aleksandar Ehrmann (1879\u20131965), veleindustrijalac i mecena (skica za portret).<\/span> Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 41(2009).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>EHRMANN, Aleksandar, gospodarstvenik, mecena i diplomat (Podbuz, Ukrajina, 14. IX. 1879 \u2013 Zagreb, 13. IV. 1965). Sin Ignaca i Adele ro\u0111. Liebermann. Brat Leona, Leopolda i Oskara. Odrastao je u obitelji veleindustrijalaca koji su se bavili drvnom industrijom. God. 1899\u20131908. pripremao se za vode\u0107e polo\u017eaje u drvnoj industriji kao zaposlenik nekoliko uglednih srednjoeuropskih drvoprera\u0111iva\u010dkih ku\u0107a &hellip; <a href=\"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=3197\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;EHRMANN, Aleksandar&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-3197","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-5"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3197","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3197"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3197\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3197"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3197"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3197"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}