{"id":3193,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=3193","title":{"rendered":"EHRLICH, Hugo"},"content":{"rendered":"

EHRLICH, Hugo,<\/span> arhitekt (Zagreb, 31. I. 1879 \u2013 Zagreb, 21. IX. 1936). Sin \u2192 Hermana i Marije ro\u0111. Eisner, brat \u2192 Adolfa, Ernesta i polubrat \u2192 \u0110ure. Zavr\u0161iv\u0161i gimnaziju u Zagrebu, 1897. u Be\u010du se upisao na Visoku tehni\u010dku \u0161kolu i studirao do 1903 (s prekidom 1899\u20131900) u klasi Karla K\u00f6niga, jednoga od gl. nositelja be\u010dkoga historicizma. Nakon diplome radio je u atelijeru H. Walchera u Be\u010du (1904\u201306), samostalno projektirao interijere, a 1908. povjereno mu je dovr\u0161enje vile \u00bbKarma\u00ab kraj Montreuxa na \u017denevskom jezeru. Vratio se 1909. u Zagreb, gdje 1910\u201315. vodio zajedni\u010dki atelijer s Viktorom Kova\u010di\u0107em, a nakon I. svj. rata otvorio je vlastiti arhitektonski atelijer. Od 1925. bio je ugovorni, a od 1927. redoviti profesor Tehni\u010dkoga fakulteta u Zagrebu, gdje je predavao arhitektonsku kompoziciju i arhitekturu najnovijega doba. God. 1935. imenovan je dopisnim \u010dlanom JAZU. \u2013 Prva je stru\u010dna iskustva stekao poma\u017eu\u0107i svojim nastavnicima K\u00f6nigu i Friedrichu Ohmannu pri obnovi dvorca Schlosshof kraj Marchegga te kao Walcherov suradnik pri obnovi dvorca Kreuzenstein kraj Be\u010da. God. 1912. dovr\u0161io je vilu \u00bbKarma\u00ab, koju je zapo\u010deo graditi Adolf Loos, \u010dime je stekao me\u0111unarodni ugled. Iz atelijera \u00bbKova\u010di\u0107 i Ehrlich\u00ab proistekli su projekti za regulaciju Jezuitskoga trga te Strossmayerova i Vrazova \u0161etali\u0161ta. U regulaciji Strossmayerova \u0161etali\u0161ta prvi put nastupa posve samostalno (1910. prihva\u0107eni su njegovi natje\u010dajni projekti, 1911\u201312. izvodi radove). Projektira i gradi stambenu zgradu u Kumi\u010di\u0107evoj ul. (1910), stambene uglovnice u Mihanovi\u0107evoj ul. (1911) te stambeno-poslovne zgrade u Meduli\u0107evoj ul. i Ilici (1912), na kojima reducirane plasti\u010dke ukrase strogo podre\u0111uje cjelini; 1913\u201314. dogra\u0111uje pala\u010du Ku\u0161evi\u0107 u \u0106irilometodskoj ul. U projektiranju obiteljskih ku\u0107a zastupa Loosove ideje (udobnost, asimetri\u010dan tlocrt, prirodnija orijentacija gra\u0111evine, slobodan razmje\u0161taj otvora koji proizlazi iz funkcije unutra\u0161njosti): ku\u0107a Bauer u Nazorovoj ul. (1912, kona\u010dni oblik 1919), ku\u0107a Rado na Rokovu perivoju (1913, kona\u010dni oblik prema Kova\u010di\u0107evu projektu 1920). U duhu tradicijskih rje\u0161enja 1913. gradi Gradsku dje\u010da\u010dku \u0161kolu u Zemunu, a 1915. Ma\u0111arsku \u017eeljezni\u010darsku \u0161kolu (danas Dom zdravlja \u017eeljezni\u010dara) u Ul. Grgura Ninskoga u Zagrebu. Bratu Ernestu projektirao je 1916. jednostavnu prizemnicu ladanjskoga tipa na Josipovcu, ali i ku\u0107u za svoju obitelj na Tu\u0161kancu. U povoljnim uvjetima nakon I. svj. rata dobio je zama\u0161ne gra\u0111evne poslove, a u svom atelijeru, najve\u0107em u Zagrebu, zapo\u0161ljavao je od 1921. mnoge perspektivne arhitekte mladog nara\u0161taja (Mladen Kauzlari\u0107, Alfred Albini, Stjepan Gombo\u0161, Juraj Denzler, Josip Pi\u010dman). Oslanjaju\u0107i se na povijesne arhitektonske oblike, projektirao gra\u0111evine nagla\u0161ene reprezentativnosti, sna\u017enih ekspresivnih linija i rutinskih plasti\u010dkih pojedinosti: stambene trokatnice poduze\u0107\u00e2 \u00bbPruga\u00ab i \u00bbTekstil\u00ab u Ul. Ra\u010dkoga (1921), Slavenska (hipotekarna) banka na uglu \u0160o\u0161tari\u0107eve i Vla\u0161ke ul. (1921\u201323), stambena dvokatnica poduze\u0107a Standard Oil u Kumi\u010di\u0107evoj ul. (1922), \u010detverokatnica u Var\u0161avskoj ul. (1923\u201324), stambeni sklop Nadarbine zagreba\u010dke nadbiskupije, ome\u0111en Vla\u0161kom, Bauerovom i Marti\u0107evom ul. te Ratkajevim prolazom (1926\u201330); nadogra\u0111uje i adaptira zgradu Jugoslavenske banke (danas Zavoda za platni promet) u Ul. Lorenza J\u00e4gera u Osijeku (1921) i pala\u010du Bombelles u Opati\u010dkoj ul. (1924\u201326; u njoj smjestio svoj atelijer). Nakon Kova\u010di\u0107eve smrti (1924) preuzeo je i 1927. dovr\u0161io gradnju Burze (pripisuje mu se autorstvo unutra\u0161njosti). Djelomice pod utjecajem mladih suradnika, sve vi\u0161e napu\u0161ta tradicijske oblikovne sheme te kreira pro\u010delja isklju\u010divo na odnosu konstruktivnih i funkcionalnih elemenata: Prva hrvatska obrtna banka u Ilici (1924\u201325), ku\u0107a Gr\u00fcnwald u Bo\u0161kovi\u0107evoj ul. (1925; prva njegova dosljedno moderno oblikovana zgrada, ra\u0111ena po uzoru na Kova\u010di\u0107evu ku\u0107u \u00bbSlaveks\u00ab na Sva\u010di\u0107evu trgu), stambeno-poslovna \u010detverokatnica Janekovi\u0107 na uglu Dra\u0161kovi\u0107eve i Marti\u0107eve ul. (1927, s ugaonom ni\u0161om kao jedinim \u00bbplasti\u010dkim\u00ab elementom). Prijelomna godina u njegovu stvaranju jest 1928. kad prihva\u0107a suvremena na\u010dela arhitektonskog oblikovanja. To se o\u010dituje na stambenoj \u010detverokatnici jednostavna glatkoga pro\u010delja u Domagojevoj ul. iz iste godine, a osobito na dvjema zgradama koje je izveo u Udru\u017eenoj banci (1929\u201330) i stambenoj ku\u0107i Niki\u0107 (1931\u201332) u Beogradu. Posljednja njegova poslovno-stambena zgrada, ujedno posljednji projekt, jest \u0161esterokatnica Mirovinske zaklade zagreba\u010dke Gradske \u0161tedionice (Gajeva ul.), gra\u0111ena 1934. dosljedno u skladu s funkcionalisti\u010dkim na\u010delima. U me\u0111uratnom razdoblju izveo je i niz obiteljskih ku\u0107a isti\u010du\u0107i se kao majstor skladnoga intimnog interijera i povezanosti gra\u0111evine s okoli\u0161em: ku\u0107e Deutsch (1920) i Rojc (1922) na Rokovu perivoju, Weissmayer u Hatzovoj ul. (1921), Janda u Von\u010dininoj ul., (1921), Schwartz u Ul. Ivana Gorana Kova\u010di\u0107a (1922), Niki\u0107 na Tu\u0161kancu (1927), Kerdi\u0107 na Goljaku (1931). Po njegovim je projektima 1925\u201327. dogra\u0111en i za lje\u010dili\u0161te adaptiran dvorac Klenovnik kraj Vara\u017edina, a 1928. u Zemunu sagra\u0111ena evangeli\u010dka crkva, koncipirana kao sredi\u0161nja gra\u0111evina. Neizvedeni su mu natje\u010dajni projekti za vladinu pala\u010du (1907) i hotel \u00bbEsplanade\u00ab (1922) u Zagrebu, Narodni dom u Koprivnici (1912), Hrvatski dom u Zemunu (1913) i Agrarnu banku u Beogradu (1931) te projekti za ku\u0107u Vargavi\u0107 u Koprivnici (1911\u201312), ku\u0107u Hellenbach (1912), pala\u010du \u00bbSlavonija\u00ab (1921), Tehni\u010dki fakultet (1929\u201330) i Oficirski dom (1930) u Zagrebu, za Vardar-banku u Skoplju (1930), zgradu poduze\u0107a \u00bbSinger\u00ab u Beogradu (1931), za stambeno naselje poduze\u0107a \u00bbTrep\u010da Mines\u00ab u Kosovskoj Mitrovici (1929), stambeno naselje na Selskoj cesti u Zagrebu (1931) i dr. U bliskoj suradnji s nizom nadarenih arhitekata razvijao je svoj izraz od tradicije (prete\u017eito klasicisti\u010dke), preko secesije, modernizma Adolfa Loosa i Viktora Kova\u010di\u0107a do \u00bbprotomodernih\u00ab tra\u017eenja i avangardnoga funkcionalizma. Plodnim graditeljskim opusom i pedago\u0161kim djelovanjem dao je velik prinos razvitku hrvatske arhitekture u prvoj pol. XX. st.<\/p>\n

LIT.:<\/span> Hugo Ehrlich.<\/span> Wien\u2013Berlin 1932. \u2013 R. Frange\u0161: In\u017e. Hugo Ehrlich. <\/span>Ljetopis JAZU, 1936, 48. \u2013 N. \u0160egvi\u0107: Arhitektonska \u00bbmoderna\u00ab u Hrvatskoj. <\/span>Republika, 8(1952) 3. \u2013 A. Albini: Ehrlich, Hugo<\/span>. Enciklopedija Jugoslavije, 3. Zagreb 1958. \u2013 J. Gubler i J. Barbey: Loos\u2019s villa Karma<\/span>. The Architectural Review, 1969, 865. \u2013 V. Behalova: Die Villa Karma von Adolf Loos<\/span>. Kunst, 1970, 113. \u2013 \u017d. Domljan: Hugo Ehrlich<\/span>. Zagreb 1979. \u2013 Genealogija Vere Ehrlich-Stein<\/span>. Jevrejski pregled, 37(1986) 7\/8. \u2013 Bilten \u017dOZ, 1989, 12. \u2013 T. Premerl: Hrvatska moderna arhitektura izme\u0111u dva rata<\/span> \u2013 nova tradicija<\/span>. Zagreb 19902. \u2013 Arhitekti \u010dlanovi JAZU. <\/span>Rad HAZU, 1991, 14. \u2013 \u017d. Domljan: Ehrlich, Hugo<\/span>. Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 1. Zagreb 1995. \u2013 Z. Vrkljan: Sje\u0107anja<\/span>. Zagreb 1995. \u2013 S. Kne\u017eevi\u0107: Zagreba\u010dka zelena potkova.<\/span> Zagreb 1996. \u2013 S. Sekuli\u0107-Gvozdanovi\u0107: Ehrlich, Hugo<\/span>. Hrvatski biografski leksikon, 4. Zagreb 1998. \u2013 S. Risti\u0107: Hugo Ehrlich u Beogradu \/ Hugo Ehrlich in Belgrade<\/span>. Oris, 7(2005) 35.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

EHRLICH, Hugo, arhitekt (Zagreb, 31. I. 1879 \u2013 Zagreb, 21. IX. 1936). Sin \u2192 Hermana i Marije ro\u0111. Eisner, brat \u2192 Adolfa, Ernesta i polubrat \u2192 \u0110ure. Zavr\u0161iv\u0161i gimnaziju u Zagrebu, 1897. u Be\u010du se upisao na Visoku tehni\u010dku \u0161kolu i studirao do 1903 (s prekidom 1899\u20131900) u klasi Karla K\u00f6niga, jednoga od gl. nositelja … Nastavi \u010ditati “EHRLICH, Hugo”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-3193","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-5"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3193","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3193"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3193\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3193"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3193"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3193"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}