{"id":3134,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=3134","title":{"rendered":"DOBRIN, Miroslav (Gutman, Gutmann; Fritz)"},"content":{"rendered":"

DOBRIN, Miroslav (Gutman, Gutmann; Fritz), <\/span>atleti\u010dar (Zagreb, 16. VI. 1894 \u2013 Caracas, 18. I. 1985). Sin Gustava i Caroline ro\u0111. Weiss, koja je, ostav\u0161i rano udovica, 1920-ih dr\u017eala trafiku u tada\u0161njoj Ul. Marije Valerije. U nepoznato doba promijenio je prezime Gutman u Dobrin. Zavr\u0161io je 1914. gimnaziju, a potom trg. te\u010daj u Zagrebu. Sportom se po\u010deo baviti 1907. igranjem nogometa u srednjo\u0161kolskom sportskom klubu ARX, \u010diji je bio suosniva\u010d. Za I. svj. rata kao pod\u010dasnik austroug. vojske bio je na rus. boji\u0161nici i dobio vi\u0161e odlikovanja za hrabrost. U me\u0111uratnom razdoblju bio je zaposlen u Hrvatskoj udru\u017eenoj banci d. d. u Zagrebu. Atletikom se po\u010deo baviti 1911. u HA\u0160K te iste god. prvi put nastupio na cross-country natjecanju u Maksimiru. Nastupao je za HA\u0160K (1911\u201325) i ASK (1925\u201326), a nakon I. svj. rata uglavnom se bavio brzim hodanjem na 3.5 do 10 km; u toj je disciplini niz godina bio rekorder i prvak dr\u017eave (1919. rekorder Kraljevine SHS na 800 m sa 2:19.2; oborio je sedam puta dr\u017eavni rekord na 800 m, 2 km i 3 km hodanje i u olimpijskoj \u0161tafeti; prvak dr\u017eave na 3 km hodanje 1922\u201325). Nastupio je 1922. za reprezentaciju u troboju protiv \u010cehoslova\u010dke i Poljske, kad je zauzeo 3. mjesto na 2 km hodanja. Bio je suosniva\u010d Lakoatletskoga saveza za Hrvatsku i Slavoniju, prete\u010de Jugoslavenskoga lakoatletskog saveza (JLAS), osnovanoga 1921. U JLAS bio je tehni\u010dki referent (1921\u201336) i supisac prvih pravila te vo\u0111a mom\u010dadi na inozemnim natjecanjima (OI u Parizu 1924, Amsterdamu 1928, gdje je bio i atletski sudac i Berlinu 1936, gdje je bio vo\u0111a reprezentacije). God. 1924. potaknuo je organiziranje Balkanskih igara (prve odr\u017eane u atletici 1929). Bio je jedan od organizatora i tehni\u010dki referent V. balkanskih igara (Zagreb 1934). Kao amaterski trener djelovao je u atletskim sekcijama HA\u0160K (1921\u201325), AKS (1926\u201327), H\u0160K \u00bbConcordia\u00ab (1928\u201345) i FSD \u00bbZagreb\u00ab (1946\u201348). Za njegova djelovanja \u00bbConcordia\u00ab je bila ekipni prvak Jugoslavije (1930\u201331, 1937) i pobjednik Pokala Jugoslavenskoga atletskog saveza (1933\u201335). Vodio je reprezentaciju Kraljevine Jugoslavije u me\u0111uratnom razdoblju, kad nije bilo funkcije saveznoga kapetana. Bio je generalni tajnik Olimpijskog odbora (1931\u201341) te urednik mjese\u010dnika Olimpijski sport<\/span> (1934\u201336). \u010clanke iz podru\u010dja sporta, napose atletike, objavljivao je u periodicima Jugoslavenska njiva<\/span> (1922), Na\u0161 sport<\/span> (1926), Gimnastika<\/span> (1929\u201330), Olimpijski sport<\/span> (1934\u201336), \u0160tampa<\/span> (1934), Telesno vaspitanje<\/span> (1934\u201336) i Atletika<\/span> (1939). S Lucijanom Kova\u010di\u0107em i Veljkom Ugrini\u0107em preveo je prva atletska pravila na na\u0161em prostoru. Po uspostavi NDH zatra\u017eio je oprost od no\u0161enja \u017eid. znaka, no bio je odbijen. Preuzeo je \u017eid. znak, dok su supruga i sin Aleksandar kao \u00bbarijevci\u00ab bili za\u0161ti\u0107eni. Iako mu je kao \u017didovu bio zabranjen pristup na stadion, potajno je vodio treninge, pod za\u0161titom atleti\u010dara. U tom razdoblju \u00bbConcordia\u00ab je bila pobjednik Pokala Hrvatskoga lakoatletskog saveza (1943) i ekipni prvak NDH (1944). Iselio se u Izrael 1948, a 1950\u201352. djelovao kao trener u Boliviji. Nakon izbijanja gra\u0111. rata izbjegao u Venezuelu, gdje je bio nacionalni trener i vo\u0111a ekipe na OI 1960. u Rimu (u \u0161tafeti 4\u00d7100 m zauzeto 5. mjesto), 1969. Ciudad de M\u00e9xicu, 1972. u M\u00fcnchenu i 1976. u Montrealu, kao i na vi\u0161e Panameri\u010dkih igara (1959. u Chicagu osvojena srebrna medalja) i prvenstava Ju\u017ene Amerike (1961. u Limi osvojena srebrna medalja). <\/p>\n

DJELA:<\/span> Laka atletika. <\/span>(s. l.) 1931. \u2013 Moderni olimpijski petoboj. <\/span>Zagreb 1935. \u2013 Cross country. <\/span>(s. l.) 1936. \u2013 Umjetnost i olimpijske igre. <\/span>(s. l.) 1939.<\/p>\n

IZV.:<\/span> HDA, RUR, \u017didovski odsjek, 27414. \u2013 K\u017dZ.<\/p>\n

LIT.:<\/span> B. Cuvaj: Dobrin, Miroslav<\/span>. Enciklopedija fizi\u010dke kulture, 1. Zagreb 1975. \u2013 Dobrin, Miroslav<\/span>. Sportski leksikon. Zagreb 1984. \u2013 Balkanske igre<\/span>. Sportski leksikon. Zagreb 1984. \u2013 M. Radovi\u0107: Dobrin, Miroslav<\/span>. Hrvatski biografski leksikon, 3. Zagreb 1993. \u2013 Dobrin, Miroslav<\/span>. Hrvatska enciklopedija, 3. Zagreb 2001. \u2013 V. Luncer: Hrvati su 1940. htjeli svoje olimpijske igre<\/span>. Novi list, 55(2001) 17297. \u2013 Z. Jaj\u010devi\u0107: 100 godina atletike u Hrvatskoj<\/span>. Olimp, 7(2005) 14. \u2013 Isti: Organiziranje \u0161porta u Kraljevini SHS<\/span>. Olimp, 11(2009) 33. \u2013 Isti: Prva krovna organizacija jugoslavenskog \u0161porta<\/span>. Ibid.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

DOBRIN, Miroslav (Gutman, Gutmann; Fritz), atleti\u010dar (Zagreb, 16. VI. 1894 \u2013 Caracas, 18. I. 1985). Sin Gustava i Caroline ro\u0111. Weiss, koja je, ostav\u0161i rano udovica, 1920-ih dr\u017eala trafiku u tada\u0161njoj Ul. Marije Valerije. U nepoznato doba promijenio je prezime Gutman u Dobrin. Zavr\u0161io je 1914. gimnaziju, a potom trg. te\u010daj u Zagrebu. Sportom se … Nastavi \u010ditati “DOBRIN, Miroslav (Gutman, Gutmann; Fritz)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-3134","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-4"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3134"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3134"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3134\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3134"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3134"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3134"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}