{"id":3133,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=3133","title":{"rendered":"DIRNBACH, Zora"},"content":{"rendered":"

DIRNBACH, Zora, <\/span>scenaristica i dramaturginja (Osijek, 22. VIII. 1929). K\u0107i Samuela i Marije ro\u0111. Baumann. Nakon rastave roditelja 1933, s majkom i sestrom Gertrudom 1936. doselila se u Zagreb, gdje je krenula u gimnaziju. Nakon uspostave NDH, u lipnju 1941, vratila se u Osijek, gdje je pre\u017eivjela rat i potom 1948. maturirala. U Zagrebu je apsolvirala povijest umjetnosti (1949\u201353), a 1949. zaposlila se kao novinarka u kulturnoj rubrici Narodnoga lista<\/span> te pisala filmske kritike. Ujedno je sura\u0111ivala u Vjesniku, Naprijedu, Ilustriranom vjesniku, Vjesniku u srijedu<\/span>. UDBA joj je 1952. na tri godine onemogu\u0107ila rad. Kao kontrolor programa zaposlila se na Radio Zagrebu, gdje je 1955. postala urednica filmske emisije te po\u010dela pisati filmske scenarije i radiodrame. Nakon prvoga scenarija prema kojem je snimljen film Deveti krug<\/span> (1960) postala je dramaturginja urednica u radijskom dramskom programu, a potom od 1963. u televizijskom dramskom programu RTV Zagreb pa, osim filmskih i televizijskih scenarija, pi\u0161e radijske, televizijske i kazali\u0161ne drame. Po\u010d. 1980-ih neko je vrijeme predavala televizijsku dramaturgiju na Akademiji dramskih umjetnosti. Nakon umirovljenja na vlastiti zahtjev 1991, posvetila se knji\u017e. radu. Za scenarij za film Deveti krug<\/span> (redatelj France \u0160tiglic) na Pulskom festivalu 1960. dobila je \u00bbZlatnu arenu\u00ab i nagradu publike \u00bbJelen\u00ab, a za radiodramu Voda<\/span> \u00bbNagradu slu\u0161alaca\u00ab (1968). Snimljeni su jo\u0161 filmski i televizijski scenariji Igre na skelama<\/span> (1960; povu\u010den iz distribucije jer \u00bbdaje iskrivljenu sliku na\u0161e socijalisti\u010dke omladine\u00ab), Moji dragi dobrotvori<\/span> (1968), Harmonika<\/span> (1972) i Nocturno<\/span> (1974), televizijske serije Htio bih znati tko sam<\/span> (1963), Dosije<\/span> (1985) i \u017divot u sjeni<\/span> te televizijske drame i monodrame Taj dugi, dugi put<\/span> (1965), No\u0107ni razgovor Henriette von S.<\/span> (1976), Come back <\/span>(1986), Kanarin\u010deva ljubovca<\/span> (1987) i Prolje\u0107e Janka Potla\u010deka<\/span> (1988). Premda je sve tekstove pisala samo za scenske izvedbe, radiodrama Alkimonova jabuka<\/span> objavljena je u Antologiji radio-drame<\/span> (Zagreb 1966), a televizijska drama Taj dugi, dugi put<\/span> u Antologiji televizijske drame<\/span> (Zagreb 1966). Drama No\u0107 \u0161takora<\/span> otkupljena je 1968. na anonimnom natje\u010daju HNK. U pripovijetkama je pod utjecajem \u017eid. nacionalnih i kulturnih tradicija, dok u romanima tematizira tragediju osje\u010dke \u017eid. porodice tijekom II. svj. rata, a potom duhovnu i materijalnu pauperizaciju u socijalizmu. Od 1990-ih aktivna je u \u017dOZ i Kulturnom dru\u0161tvu \u00bbMiroslav \u0160alom Freiberger\u00ab. Povremeno se tada javljala kriti\u010dkim tekstovima o dru\u0161tvenim prilikama i tada\u0161njoj vlasti. \u2013 Otac Samuel, <\/span>industrijalac (Habjanovci kraj Valpova, 16. IV. 1891 \u2013 Lod, Izrael, 1972). Sin Morica i Hermine ro\u0111. Glatter (? \u2013 logor Jasenovac, 1942). Brat \u2192 Cili Roth, Milana i \u2192 Ernesta. S prvom suprugom Marijom ro\u0111. Baumann u Mariahilferstrasse u Be\u010du pokrenuo je veleprodaju papira, a nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918. u Osijeku osnivaju Prvu hrvatsku tvornicu papira i papirnate robe \u00bbMursa Mill\u00ab. U braku su bili do 1933. te imali k\u0107eri Zoru i Gertrudu ud. Nagler. Po uspostavi NDH prijavio je imovinu, me\u0111u ostalim industrijsku zgradu na Vinkova\u010dkoj cesti vrijednu 1 680 000 din. te strojeve i alate vrijedne 2 500 000 din., a iz popisa du\u017enika vidljivo je kako je trgovao po cijeloj biv\u0161oj Kraljevini Jugoslaviji. Zahvaljuju\u0107i drugomu mje\u0161ovitomu braku s Anom, pre\u017eivio je konfiskaciju, internaciju u vinkova\u010dkom logoru i sedam uhi\u0107enja. U njegovoj obiteljskoj ku\u0107i u Vukovarskoj ul. u Osijeku, uz koju je isprva bila i tvornica papira, usta\u0161ke su vlasti podigle sabirni logor za \u017eid. djecu i starce iz kojega su ih krajem kolovoza 1942. deportirali u logore Jasenovac i Auschwitz. Nakon II. svj. rata imovina mu je nakratko vra\u0107ena, no ve\u0107 nakon nekoliko tjedana ponovno je bio uhi\u0107en, a 1946. imovina mu je ponovno konfiscirana \u00bbzbog strojeva koji su kolaborirali s okupatorom\u00ab. God. 1948. sa suprugom i sinom Aleksandrom (?, 1937) iselio se u Izrael, gdje je \u017eivio uglavnom od mirovine i prihoda male slasti\u010darnice, koju je u Lodu vodila supruga. \u2013 Majka Marija <\/span>ro\u0111. Baumann, <\/span>gospodarstvenica (Be\u010d, 20. XI. 1885 \u2013 Zagreb, 12. IX. 1963). Doselila se u Osijek 1920-ih, gdje je sa suprugom Samuelom bila vlasnica tvornice \u00bbMursa Mill\u00ab. Tvornicu je vodila do rastave braka i preseljenja u Zagreb 1933. \u2013 Samuelov brat Milan, <\/span>veletrgovac (\u0110akovo, 15. VIII. 1894 \u2013 New York, 1978). Bio je vlasnik veletrgovine papira u \u017dupanijskoj ul. u Osijeku 1930-ih. Nakon uspostave NDH, 28. VI. 1941, u prijavi imovine naveo je 2 838 364 din. ulo\u017eenoga vlastitog kapitala u trgovinu te robu na skladi\u0161tu u vrijednosti od 2 866 398 din. Sa suprugom Olgom ro\u0111. Lederer prebjegao je u Split. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, oti\u0161ao u Bolognu odakle je zahvaljuju\u0107i supruzi, koja po zavr\u0161etku II. svj. rata po\u010dela raditi za UNRI, doselio u New York.<\/p>\n

DJELA:<\/span> Kainovo naslje\u0111e. Starozavjetna slagalica ili moderne apokrifne pri\u010de<\/span>. Zagreb 1996. \u2013 Dnevnik jednog \u010dudovi\u0161ta<\/span>. Zagreb 1997. \u2013 Kao mraz. Roman o nestajanju<\/span>. Zagreb 2000. \u2013 Sedam apokrifnih pri\u010da<\/span>. Zagreb 2008.<\/p>\n

IZV.:<\/span> HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 629.<\/p>\n

LIT.:<\/span> N. Von\u010dina: Hrvatska radio-drama do 1957<\/span>. Zagreb 1988. \u2013 J. \u0160onje: Dirnbach, Zora<\/span>. Hrvatski biografski leksikon, 3. Zagreb 1993. \u2013 M. Vugrinec: Slagalice i apokrifi<\/span>. Vjesnik, 58(1997) 17853. \u2013 Isti: \u010cudovi\u0161na vremena<\/span>. Vjesnik, 58(1997) 17914. \u2013 I. Vukeli\u0107: Protiv zaborava<\/span>. Zarez, 2(2000) 27. \u2013 \u017d. Gode\u010d: Dirnbach Zora autorica romana o holokaustu nad hrvatskim \u017didovima. <\/span>Nacional, 6(2000) 239. \u2013 I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu<\/span>. Zagreb 2001. \u2013 K. Petrovi\u0107: Devet krugova Zore Dirnbach. \u017denski svijet kao sudbina<\/span>. Gloria, 8(2002) 408. \u2013 M. Altarac Hadji-Risti\u0107: Mali portret Zore Dirnbach.<\/span> Ha-kol, 1999, 57\/58. \u2013 M. Jandri\u0107: Gubitnica na dobitku<\/span>. Vjesnik, 64(2003) 20032. \u2013 T. Pono\u0161: Haag ima dvostruka mjerila<\/span>. Vjesnik, 65(2004) 20242. \u2013 <\/a>Bilje\u0161ka o piscu<\/span>. Vjesnik, 65(2004) 20432. \u2013 B. Matej\u010di\u0107: Ne volim mar\u0161iranje u jednom redu, s jednom mi\u0161lju i zapovijedi<\/span>. Vjesnik, 66(2005) 20525. \u2013 J. Kodet: Lik \u017didova u suvremenoj hrvatskoj knji\u017eevnosti<\/span>. Novi Omanut, 27(2009) 96. \u2013 http:\/\/elmundosefarad.wikidot.com\/dirnbach-zora, pristupljeno 22. VII. 2011.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

DIRNBACH, Zora, scenaristica i dramaturginja (Osijek, 22. VIII. 1929). K\u0107i Samuela i Marije ro\u0111. Baumann. Nakon rastave roditelja 1933, s majkom i sestrom Gertrudom 1936. doselila se u Zagreb, gdje je krenula u gimnaziju. Nakon uspostave NDH, u lipnju 1941, vratila se u Osijek, gdje je pre\u017eivjela rat i potom 1948. maturirala. U Zagrebu je … Nastavi \u010ditati “DIRNBACH, Zora”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-3133","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-4"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3133"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3133"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3133\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3133"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3133"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3133"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}