{"id":3076,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=3076","title":{"rendered":"DEUTSCH, Julio"},"content":{"rendered":"

DEUTSCH, Julio, <\/span>arhitekt (Kop\u0159iv\u00e1, \u010ce\u0161ka, 29. IX. 1859 \u2013 Zagreb, 7. VI. 1922). Studij arhitekture zavr\u0161io je 1882. na Visokoj tehni\u010dkoj \u0161koli u Be\u010du. Usavr\u0161avao se u Belgiji, Nizozemskoj i Njema\u010dkoj, a najdu\u017ee kod arhitekta Camillea Lef\u00e8vrea u Parizu i potom radio u atelijeru Alfreda Aldrophea (Mauzolej M. Thiers, sinagoga u Versaillesu).<\/span> U mladosti je pisao \u010dlanke iz povijesti arhitekture (o sinagogama u K\u00f6lnu i u Pragu) u stru\u010dnom \u010dasopisu F\u00f6rster\u2019sche Bauzeitung.<\/span> God 1888. dolazi u Zagreb, gdje je isprva radio u atelijeru Kune Waidmanna, a 1889. sa zagreba\u010dkim arhitektom \u2192 L. H\u00f6nigsbergom osnovao arhitektonsku i gra\u0111evinsku tvrtku \u00bbH\u00f6nigsberg i Deutsch, arhitekti i graditelji\u00ab, koju je pod tim nazivom nastavio voditi i nakon H\u00f6nigsbergove smrti (1911), sura\u0111uju\u0107i s nizom istaknutih arhitekata poput Vjekoslava Bastla i \u2192 O. Goldscheidera te graditelja Ivana \u0160tefana. Atelijer \u00bbH\u00f6nigsberg i Deutsch\u00ab realizirao je niz reprezentativnih zgrada u sredi\u0161tu Zagreba, na tzv. Zelenoj potkovi, poglavito u stilovima historicizma, me\u0111u ostalima pala\u010du Schlesinger (1891\u201392, od 1907. hotel \u00bbPalace\u00ab) i ku\u0107u Priester (1892\u201393) na Trgu Josipa Jurja Strossmayera, ku\u0107u Vlahe Bukovca na Trgu kralja Tomislava (1896\u201397) te Star\u010devi\u0107ev dom (1894\u201395) na istoimenom trgu. Razvili su tip stambene pala\u010de, a kao novinu unijeli kupolu (osobito za nagla\u0161avanje uglova) i zapo\u010deli podizanje vila u zelenilu (ljetnikovci na Tu\u0161kancu). Projektirali su i izgradili fotografski atelijer \u00bbMosinger & Breyer\u00ab u Ilici (1894) te velike industrijske objekte (tvornica papira na Zavrtnici, 1894\u201395; novi zagreba\u010dki paromlin, 1907). Podignuli su i sinagoge u Kri\u017eevcima (1895, pregra\u0111ena 1956) i Slavonskom Brodu (1896, sru\u0161ena krajem II. svj. rata) te izradili projekt rekonstrukcije zagreba\u010dke sinagoge (1901\u201304), kao i zgrade biv\u0161e \u017dupanije i financijskog ravnateljstva u Po\u017eegi te tzv. ku\u0161aonicu na Milenijskoj izlo\u017ebi u Budimpe\u0161ti 1896. Preko njihova projektnog biroa be\u010dka secesija prodrla je vrlo rano u Zagreb. Projekte su izlagali u Zagrebu na Jubilarnoj gospodarsko-\u0161umarskoj izlo\u017ebi (1891), na izlo\u017ebi Celestina Mate Medovi\u0107a, Otona Ivekovi\u0107a i drugova (1901), na izlo\u017ebi Hrvatskoga dru\u0161tva umjetnosti (1913), na Milenijskoj izlo\u017ebi u Budimpe\u0161ti (1896) i na IV. jugoslovenskoj umetni\u010dkoj izlo\u017ebi u Beogradu (1912), a svoje su radove objavljivali u stru\u010dnim \u010dasopisima Wiener Bauindustrie Zeitung <\/span>i Der Architekt <\/span>(1900, 1904) te u albumima fotografija Album Agramer Neubauten, entworfen und ausgef\u00fchrt von H\u00f6nigsberg & Deutsch, Architekten u. k.u.k. Hofbaumeister <\/span>(1896\/97) i Neue Folge <\/span>(1907). Bio je kraljevski gra\u0111evni savjetnik, \u010dlan predsjedni\u0161tva zagreba\u010dke \u017dO 1912. te jedan od najve\u0107ih prinosnika poreza 1915. Nakon njegove smrti, sin \u2192 Pavao i arhitekt Aleksandar Freudenreich preuzeli su vo\u0111enje atelijera pod imenom \u00bbFreudenreich i Deutsch\u00ab. \u2013 Sin Emanuel<\/span> (Dui\u0107; Mandi, Manojlo), <\/span>arhitekt (Zagreb, 28. VII. 1901 \u2013 Zagreb, 26. V. 1982). U me\u0111uratnom razdoblju bio je arhitekt u Zagrebu i \u010dlan Zagreba\u010dke in\u017eenjerske komore. U srpnju 1941. zaveden je u popis vlastima NDH neophodno potrebnih stru\u010dnjaka. Njegova supruga Zlata ro\u0111. Gross, katolkinja, u njegovo je ime 24. VI. 1941. podnijela prijavu imetka u kojoj je navela da se on nalazi u njem. zarobljeni\u0161tvu. Nakon II. svj. rata \u017eivio je i radio u Zagrebu.<\/p>\n

IZV.:<\/span> HDA, Ponova, br. 1076, Srpski odsjek, Op\u0107i spisi, kut. 441, 41\/1941. \u2013 HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 665. \u2013 \u017dOZ, Knjiga umrlih.<\/p>\n

LIT.:<\/span> \u017didovska smotra, 7(1912) 6. \u2013 Medjunarodna fotografska izlo\u017eba<\/span>. Zagreb 1913. \u2013 I. Kr\u0161njavi: Pogled na razvoj hrvatske umjetnosti u moje doba<\/span>. Hrvatsko kolo, 1(1905). \u2013 L. Dobroni\u0107: Zagreba\u010dki arhitekti H\u00f6nigsberg i Deutsch<\/span>. Zagreb 1965. \u2013 Ista: Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova<\/span>. Zagreb 1983. \u2013 Ista: Deutsch, Julio<\/span>. Hrvatski biografski leksikon, 3. Zagreb 1993. \u2013 A. Laszlo i Z. Juri\u0107: Hoenigsberg i Deutsch<\/span>. Novi Omanut, 1(1993) 1. \u2013 L. Dobroni\u0107: H\u00f6nigsberg i Deutsch<\/span>. Enciklopedija likovne umjetnosti, 2. Zagreb 1995. \u2013 S. Kne\u017eevi\u0107: Zagreba\u010dka zelena potkova<\/span>. Zagreb 1996. \u2013 Historicizam u Hrvatskoj<\/span> (katalog izlo\u017ebe). Zagreb 2000. \u2013 Z. Kara\u010d: Arhitektura sinagoga u Hrvatskoj u doba historicizma<\/span>. Zagreb 2000. \u2013 H\u00f6nigsberg i Deutsch<\/span>. Hrvatska enciklopedija, 4. Zagreb 2002. \u2013 A. Laslo: Lica moderniteta 1898.\u20131918. Zagreba\u010dka arhitektura secesijske epohe. U: Secesija u Hrvatskoj<\/span> (katalog izlo\u017ebe). Zagreb 2003. \u2013 I. Goldstein: \u017didovi u Zagrebu 1918\u20131941<\/span>. Zagreb 2004. \u2013 M. \u0160vob: \u017didovi u Hrvatskoj, <\/span>2. Zagreb 2004. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

DEUTSCH, Julio, arhitekt (Kop\u0159iv\u00e1, \u010ce\u0161ka, 29. IX. 1859 \u2013 Zagreb, 7. VI. 1922). Studij arhitekture zavr\u0161io je 1882. na Visokoj tehni\u010dkoj \u0161koli u Be\u010du. Usavr\u0161avao se u Belgiji, Nizozemskoj i Njema\u010dkoj, a najdu\u017ee kod arhitekta Camillea Lef\u00e8vrea u Parizu i potom radio u atelijeru Alfreda Aldrophea (Mauzolej M. Thiers, sinagoga u Versaillesu). U mladosti je … Nastavi \u010ditati “DEUTSCH, Julio”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-3076","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-4"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3076"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3076"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3076\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3076"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3076"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3076"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}