{"id":3048,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2018-11-26T10:38:52","modified_gmt":"2018-11-26T09:38:52","slug":"delic-simona","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=3048","title":{"rendered":"DELI\u0106, Simona"},"content":{"rendered":"<p class=\"Normal\"><span class=\"Bold\">DELI\u0106, Simona, <\/span>knji\u017eevna teoreti\u010darka, folkloristica i prevoditeljica (Tuzla, BiH, 8. II. 1971). K\u0107i Mi\u0107e i Mirjam ro\u0111. \u0160tern. God. 1980. preselila se s obitelji u Zagreb, gdje je zavr\u0161ila Obrazovni centar za jezike (od 1991. XVI. i XVIII. gimnazija) i na Filozofskom fakultetu 1989\u201394. studirala \u0161panj. jezik i knji\u017eevnost te komparativnu knji\u017eevnost. Na istom je fakultetu magistrirala 1999. radom <span class=\"Italic\">Tema obitelji u hrvatskoj usmenoj baladi<\/span>. Studirala je i na Universidad Complutense u Madridu (1997. i 2000\u201303), a kra\u0107e je vrijeme boravila na studijskom istra\u017eivanju eur. tradicijskih balada u Deutsches Volksliedarchivu u Freiburgu (2000). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirala je 2004. disertacijom <span class=\"Italic\">\u017danr balade na Mediteranu. Knji\u017eevno teorijski i knji\u017eevnoantropolo\u0161ki aspekti hrvatske i \u0161panjolske usmene tradicije u 20. stolje\u0107u.<\/span> Od 1996. zaposlena je na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, 2005. izabrana je u zvanje znanstvene suradnice, 2009. vi\u0161e znanstvene suradnice, a 2014. u zvanje znanstvene savjetnice. Bavi se prete\u017eito istra\u017eivanjem tradicijskih balada, posebno sefardske baladne tradicije, te prepletanjem folklora i knji\u017eevnosti, poredbenim aspektima usmene pripovjedne pjesme (posebno hrv. i \u0161panj. tradicije), objavljuje radove u \u010dasopisima <span class=\"Italic\">Republika <\/span>(1994), <span class=\"Italic\">Narodna umjetnost <\/span>(1997, 1999\u20132000, 2004, 2007), <span class=\"Italic\">Knji\u017eevna smotra<\/span> (1999), <span class=\"Italic\">Traditiones. Zbornik in\u0161tituta za slovensko narodopisje Slovenske akademije znanosti in umetnosti <\/span>(1999) i <span class=\"Italic\">Lied und Populare Kultur \u2013 Song and Popular Culture <\/span>(2007). Uz to bavi se prevo\u0111enjem \u0161panj. i latinoameri\u010dkih pisaca (Carlos Fuentes, Octavio Paz, Gabriel Garc\u00eda Marquez, Javier Marias, Dolores Redondo i dr.). \u010clanica je Me\u0111unarodne komisije za baladno pjesni\u0161tvo (od 1997), \u0160panjolskoga dru\u0161tva za komparativnu knji\u017eevnost S. E. L. G. y C. (od 2003) te Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnih prevodilaca (od 2005). God. 2002. dobila je Nagradu sveu\u010dili\u0161nih profesora i drugih znanstvenika. \u2013 Otac <span class=\"Italic\">Mi\u0107o <\/span>(Bugar, BiH, 7. III. 1935 \u2013 Zagreb, 3. III. 1993) doktorirao je 1979. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu tezom <span class=\"Italic\">Lingvisti\u010dka stilistika u nastavi. <\/span>Radio je na Pedago\u0161koj akademiji u Tuzli (1970\u201378), Zavodu za jezik u Zagrebu (1978\u201393). Uz to je bio lektor srpsko-hrvatskog jezika na INALCO Paris III, Sveu\u010dili\u0161te Sorbonne (1985\u201387). Majka <span class=\"Italic\">Mirjam<\/span> ro\u0111. <span class=\"Italic\">\u0160tern (Stern)<\/span> (Slavonski Brod, 10. IX. 1940) prosvjetno je pedago\u0161ka radnica. Radila je kao profesorica i zamjenica ravnatelja u Gra\u0111evinskom \u0161kolskom centru u Tuzli (1963\u201381), ravnateljica Osnovne \u0161kole Sveta Nedelja (1981\u201391) te do umirovljenja profesorica hrvatskoga jezika i bibliotekarica u Osnovnoj \u0161koli \u00bbMladen Ivekovi\u0107\u00ab (1991\u201393). Maj\u010dini roditelji \u0160andor \u0160tern (Stern) (? \u2013 Auschwitz, 1942) i Anica ro\u0111. Fuchs (? 1910 \u2013 Auschwitz, 1942) uhi\u0107eni su u ljeto 1942. te deportirani u Auschwitz, gdje su stradali. Njezina je baka \u2192 Jelena Malevi\u0107. Bakina oca <span class=\"Italic\">Leopolda Fuchsa<\/span> (Podgora\u010d kraj Na\u0161ica, ?1890 \u2013 logor Jasenovac, 1945), sina Kolomanova, usta\u0161ke su vlasti uhitile u zimu 1942. te zato\u010dile u logor Jasenovac, gdje je stradao uo\u010di proboja. U njema\u010dkim i usta\u0161kim logorima tako\u0111er je stradala gotovo sva maj\u010dina rodbina obiteljskih loza \u0160tern, Fuchs i Holzer.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">DJELA:<\/span> <span class=\"Italic\">Izme\u0111u klevete i kletve<\/span>. Zagreb 2001. \u2013 <span class=\"Italic\">Hispanoameri\u010dka bilje\u017enica<\/span>. Zagreb 2010. \u2013 <span class=\"Italic\">Silva Hispanica. Komparativna studija o \u017eanru balade u modernoj hrvatskoj i \u0161panjolskoj usmenoj tradiciji<\/span>. Zagreb 2011.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">IZV.:<\/span> Osobni podaci ulaznice. \u2013 <span class=\"Italic\">Survivors of the Shoah. Visual History Foundation.<\/span> <span class=\"Italic\">Jelena Malevi\u0107.<\/span> Br. intervjua: 16979, 28. VI. 1996. \u2013 Survivors of the Shoah. Visual History Foundation. Mirjam Deli\u0107. Br. intervjua: 29374, 3. X. 1996.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">LIT.:<\/span> Diego Catal\u00e1n: <span class=\"Italic\">El Archivo del Romancero. Patrimonio de la Humanidad. Historia documentada de un siglo de Historia<\/span>. Madrid 2001 \u2013 T. Peri\u0107 Polonijo: <span class=\"Italic\">Deli\u0107, Simona<\/span>. Hrvatska knji\u017eevna enciklopedija, 1. Zagreb 2010. \u2013 S. Uzelac Schwendemann: <span class=\"Italic\">Leksikon mrtvih. Prilog za prou\u010davanje brodske \u017didovske zajednice. <\/span>Slavonski Brod 2011.\u00a0\u2013 Isti:\u00a0<em>\u017didovski Brod<\/em><em>\/kulturno-povijesne krhotine<\/em>, Slavonski Brod 2011.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>DELI\u0106, Simona, knji\u017eevna teoreti\u010darka, folkloristica i prevoditeljica (Tuzla, BiH, 8. II. 1971). K\u0107i Mi\u0107e i Mirjam ro\u0111. \u0160tern. God. 1980. preselila se s obitelji u Zagreb, gdje je zavr\u0161ila Obrazovni centar za jezike (od 1991. XVI. i XVIII. gimnazija) i na Filozofskom fakultetu 1989\u201394. studirala \u0161panj. jezik i knji\u017eevnost te komparativnu knji\u017eevnost. Na istom je &hellip; <a href=\"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=3048\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;DELI\u0106, Simona&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-3048","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-4"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3048","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3048"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3048\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3754,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3048\/revisions\/3754"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3048"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3048"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3048"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}