{"id":3047,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=3047","title":{"rendered":"DELI\u0106, Miroslav (Deutsch)"},"content":{"rendered":"

DELI\u0106, Miroslav (Deutsch), <\/span>ortoped (Po\u017eega, 5. I. 1901 \u2013 Zagreb, 10. XI. 1971). U nepoznato doba, vjerojatno 1920-ih, promijenio je prezime Deutsch u Deli\u0107. Gimnaziju je zavr\u0161io u Mak\u00f3u (Ma\u0111arska), medicinu studirao u Be\u010du i Zagrebu, gdje je 1925. promoviran. Najprije je radio u Dr\u017eavnom sanatoriju za tuberkulozu kosti i zglobova u Kraljevici (1926) i Ortopedskoj bolnici u Zagrebu (1927\u201328), a zatim specijalizirao ortopediju u Parizu u Louisa Ombr\u00e9dannea te postao asistent u tamo\u0161njoj Klinici za dje\u010dju kirurgiju i ortopediju. Od 1929. do 1941. vodio je Dr\u017eavno lje\u010dili\u0161te za tuberkulozu kosti i zglobova u Kraljevici. U Be\u010du se 1922. u\u010dlanjuje u KP. Bio je aktivan u Klubu studenata marksista Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu te je zbog polit. djelovanja bio osu\u0111en na devet mjeseci zatvora. U srpnju 1927. uhi\u0107en je sa skupinom ljevi\u010dara (me\u0111u kojima je bio i Josip Broz Tito) koji \u0107e poslije biti su\u0111eni u tzv. ogulinskom procesu, ali je Deli\u0107, iako je u njegovu stanu u Zagrebu policija prona\u0161la, me\u0111u ostalim, Lenjinovu sliku i primjerak Marxova Kapitala,<\/span> ubrzo pu\u0161ten, ali i evidentiran kao \u00bbkomunisti\u010dki nastrojena osoba\u00ab. Idu\u0107e je god. bio osniva\u010d intelektualnoga kru\u017eoka \u00bbGri\u010d\u00ab, koji je trebao okupljati zagreba\u010dku inteligenciju. Neizravno je i politi\u010dki djelovao; po stavovima, koji su bili poznati \u0161irem krugu u 1930-ima bio je antifa\u0161isti\u010dki i umjereno lijevo orijentiran, no tada vi\u0161e nije bio \u010dlan KPJ. Za II. svj. rata bio je od jeseni 1942. interniran u logor u Kraljevici, a u ljeto 1943. preba\u010den u logor Kampor na Rabu. Po oslobo\u0111enju logora u rujnu 1943. neko je vrijeme bio lije\u010dnik u li\u010dkim partizanskim jedinicama, a zatim 1944. u bolnici Grumo u Italiji, gdje su se lije\u010dili partizanski ranjenici. Potkraj rata postavljen za referenta saniteta Tenkovske brigade 8. korpusa. Nakon demobilizacije radio je u ortopedskim bolnicama u Budvi i Risnu (1947\u201350), a od 1951. do umirovljenja 1967. primarijus je Ortopedskoga odjela Op\u0107e bolnice \u00bbDr. Josip Kajfe\u0161\u00ab (danas KB \u00bbSveti Duh\u00ab) u Zagrebu. \u2013 Najvi\u0161e se bavio ko\u0161tano-zglobnom tuberkulozom (Glasnik Centralnog higijenskog zavoda,<\/span> 1927; Lije\u010dni\u010dki vjesnik,<\/span> 1929\u201339; Zdravlje,<\/span> 1934; Zdravstveni pokret,<\/span> 1934; Zdravni\u0161ki vestnik,<\/span> 1935), nagla\u0161avaju\u0107i dru\u0161tvenu va\u017enost suzbijanja te bolesti i potrebu izgradnje dispanzera i posebnih tuberkuloznih odjela u ortopedskim bolni\u010dkim ustanovama te morskih i gorskih lje\u010dili\u0161ta (O klimatologiji na\u0161eg mora,<\/span> Zagreb 1940). God. 1935. na \u010delu ekipe \u0160kole narodnog zdravlja i Higijenskog zavoda u Zagrebu provodi anketu o oblicima i ra\u0161irenosti zglobno-ko\u0161tanoga luesa kod endemijskoga luesa u Bosni. Prou\u010davao je posljedice dje\u010dje paralize (Lije\u010dni\u010dki vjesnik,<\/span> 1936; Acta chirurgica Iugoslavica,<\/span> 1958), malformacije i bolesti kralje\u017enice (Lije\u010dni\u010dki vjesnik,<\/span> 1927, 1934, 1938; Glasnik Centralnog higijenskog zavoda,<\/span> 1934; Medicinski pregled,<\/span> 1939), tumore ko\u0161tanoga sustava (Lije\u010dni\u010dki vjesnik,<\/span> 1935; Acta chirurgica Iugoslavica,<\/span> 1957), razli\u010dita pitanja iz operativne tehnike (Lije\u010dni\u010dki vjesnik,<\/span> 1934, 1938), i\u0161\u010da\u0161enje kuka i druge probleme patofiziologije ko\u0161tanoga sustava. Bio je predsj. Ortopedske sekcije Zbora lije\u010dnika Hrvatske i \u010dlan Kirur\u0161ke akademije Francuske.<\/p>\n

DJELA:<\/span> Sanatorij tuberkuloze kosti i zglobova<\/span> (suautor E. Weissmann). Zagreb 1930. \u2013 Tuberkuloza kosti i zglobova. Lje\u010dili\u0161te Kraljevica, metode lije\u010denja, idealna klima.<\/span> Zagreb 1930. \u2013 Sadreni povoji.<\/span> Zagreb 1932. \u2013 Ko\u0161tani i zglobni lues kod endemijskog luesa u Bosni <\/span>(suautor E. Grin). Zagreb 1936. \u2013 Operativno lije\u010denje tuberkuloze kosti i zglobova.<\/span> Zagreb 1938. \u2013 Ko\u0161tana i zglobnoko\u0161tana tuberkuloza.<\/span> Zagreb 1940. \u2013 Priro\u0111eno i\u0161\u010da\u0161enje kuka (Luxatio coxae congenita).<\/span> Beograd 1951. \u2013 Poliomyelitis.<\/span> Zagreb 1954. \u2013 Osnovi patolo\u0161ke fiziologije kosti. Kratak prikaz, <\/span>1\u20132. Zagreb 1957.<\/p>\n

LIT.:<\/span> V. Mandi\u0107: Dr Miroslav Deli\u0107. Povodom 60-godi\u0161njice. <\/span>Acta chirurgica Iugoslavica, 8(9)(1961) 2. \u2013 V. Afri\u0107: U danima odluka i dilema<\/span>. Beograd 1970. \u2013 J. Zergollern: (Nekrolog). Lije\u010dni\u010dki vjesnik, 94(1972) 1. \u2013 J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941\u20131945. \u017drtve genocida i u\u010desnici narodnooslobodila\u010dkog rata. <\/span>Beograd 1980. \u2013 V. Duga\u010dki: Deli\u0107, Miroslav. <\/span>Hrvatski biografski leksikon, 3. Zagreb 1993. \u2013 B. Janjatovi\u0107: Politi\u010dki teror u Hrvatskoj 1918\u20131935.<\/span> Zagreb 2002. \u2013 A. Budaj: Vallis Judaea. Povijest po\u017ee\u0161ke \u017eidovske zajednice. <\/span>Zagreb 2007.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

DELI\u0106, Miroslav (Deutsch), ortoped (Po\u017eega, 5. I. 1901 \u2013 Zagreb, 10. XI. 1971). U nepoznato doba, vjerojatno 1920-ih, promijenio je prezime Deutsch u Deli\u0107. Gimnaziju je zavr\u0161io u Mak\u00f3u (Ma\u0111arska), medicinu studirao u Be\u010du i Zagrebu, gdje je 1925. promoviran. Najprije je radio u Dr\u017eavnom sanatoriju za tuberkulozu kosti i zglobova u Kraljevici (1926) i … Nastavi \u010ditati “DELI\u0106, Miroslav (Deutsch)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-3047","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-4"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3047","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3047"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3047\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3047"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3047"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3047"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}