{"id":3044,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=3044","title":{"rendered":"ALEKSANDER-KUNJINA, Irina (Fejnberg, Alexander)"},"content":{"rendered":"

ALEKSANDER-KUNJINA, Irina (Fejnberg, Alexander), <\/span>knji\u017eevnica i prevoditeljica (Sankt Peterburg, Rusija,15. VI. 1900 \u2013 \u017deneva, \u0160vicarska, 13. XII. 2002). K\u0107i rus. vi\u0161ega dr\u017eavnoga \u010dinovnika Jefima Ilji\u010da Kunjina (pr. prezime Feinberg). U Sankt Peterburgu 1917. zavr\u0161ila gimnaziju i potom studirala na Filozofskom fakultetu. Za studija se kretala u prorevolucionarnim knji\u017eevnim i umjetni\u010dkim krugovima. Zbog polit. nesigurnosti nakon izbijanja Oktobarske revolucije s obitelji je izbjegla u Bjelorusiju pa u Ukrajinu (Kijev), gdje se, vjerojatno 1919, ponovno upisala na Filozofski fakultet. S prvim mu\u017eem rus. \u010dasnikom \u010cernovom i sinom \u0160urikom do\u0161la je 1921. u Zagreb, gdje je upoznala odvjetnika \u2192 Bo\u017eidara Aleksandera, \u010dlana tada imu\u0107ne i utjecajne obitelji. Studirala je na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu 1922, no nakon smrti sina krajem 1922. ili po\u010d. 1923. razi\u0161la se s mu\u017eem i vratila u Sankt Peterburg. Ondje je radila kao kazali\u0161na i filmska recenzentica za Pravdu,<\/span> a zatim i kao filmska glumica i scenaristica. Nakon udaje za B. Aleksandera 1926. vratila se u Zagreb, gdje je u \u0110or\u0111i\u0107evoj ul. (1926\u201338) dr\u017eala salon u kojemu su se okupljali zagreba\u010dki knji\u017eevnici i umjetnici koje je njezin suprug nov\u010dano potpomagao. Od sred. 1938. boravila je u Opatiji, a potom do sred. 1939. u Parizu, gdje joj se lije\u010dio suprug te u Lausanni u \u0160vicarskoj. U Zagreb se vratila 1940, no 1941. s krivotvorenom je putovnicom napustila zemlju te sa suprugom boravila u SAD (na Floridi i u New Yorku). Zbog sumnji za navodnu komunisti\u010dku propagandu i problema s McCarthyjevom komisijom preselila se iz New Yorka u Pariz (1955\u201360), a potom \u017eivjela u \u0160vicarskoj (La Tour-de-Peilz i \u017deneva). \u2013 Do 1930. bila je \u010dlanica Saveza sovjetskih knji\u017eevnika, a po\u010d. 1941. Dru\u0161tva novinara Jugoslavije. Knji\u017eevno\u0161\u0107u se po\u010dela baviti u Sankt Peterburgu 1923. Bila je scenaristica filmova za djecu u studiju redatelja Leonida Trauberga i Grigorija Kozinceva, pisala je knji\u017eevne i filmske recenzije za tamo\u0161nje listove, sastavljala tekstove za glazbene komedije i romanse. Objavljivala je na ruskom, francuskom, engleskom i hrv. jeziku. Kao svoje knji\u017e. uzore navela je Serapijonovu bra\u0107u<\/span> i Jevgenija Zamjatina Ivanovi\u010da (Komedija,<\/span> 1937). <\/span>Sura\u0111ivala je u periodicima Obzor,<\/span> Vijenac,<\/span> Knji\u017eevnik,<\/span> Nova Evropa<\/span> i Socijalna misao,<\/span> u rus. listovima javljala se prilozima iz umjetnosti te upozorila na zna\u010denje skupine \u00bbZemlja\u00ab. Prevela je na hrvatski nekoliko slikovnica i knjiga za djecu (Dr Jaoboli i \u017eivotinje,<\/span> 1935. i dr.), roman Jevgenija Ivanovi\u010da Zamjatina Tamo gdje je vrag rekao laku no\u0107 <\/span>(1931), poemu Dvanaestorica<\/span> Aleksandra Bloka (Knji\u017eevnik,<\/span> 1935), no ti prijevodi nisu nai\u0161li na povoljnu kritiku, a Josip Badali\u0107 ocijenio ih je kao \u00bbprimjer neodmjerenosti prevodila\u010dkih pretenzija\u00ab (Rusko-hrvatske knji\u017eevne studije. <\/span>Zagreb 1972), dok je s\u00e2ma u memoarima napisala kako su ih jugoslav. znalci dr\u017eali \u00bbtatarskom najezdom\u00ab. Od 1924. do 1926. uglazbljeno je tridesetak njezinih pjesama. Prva mladena\u010dka zbirka Pesni<\/span> objavljena je u Kijevu, a prvi roman Duglas Tweed <\/span>napisan je pod utjecajem amer. knji\u017eevnosti. Radnja drugoga romana Tol\u2019ko fakty, sir<\/span> odvija se na lokacijama njezina prvoga izbjegli\u0161tva: u Boki kotorskoj, Herceg Novom, Sarajevu, Zemunu i Zagrebu. Biografska drama Pu\u0161kin<\/span> bila je izvedena u HNK u Zagrebu 1937. u re\u017eiji Tita Strozzija. Pisala je i novele; Mikrobiografija<\/span> (1944) o partizanki iza\u0161la je istodobno na ruskom i engl. jeziku, Landrat<\/span> (1953) je u\u0161la u engl. antologiju rus. novele. Prema Krle\u017einoj noveli Hodorlahomor Veliki <\/span>objavila je djelo Round Trip to Eternity<\/span>. Autorica je i predgovora knjizi Nikolaja Nikitina Zlo\u010din Kirika Ru\u0111enka <\/span>(Zagreb 1932). Posmrtno joj je objavljena memoarska proza Svi \u017eivoti jedne ljubavi <\/span>(2003). Dr\u017ei se da je poslu\u017eila kao prototip za likove Madeleine Petrovne u drami U agoniji <\/span>i <\/span>Bobo\u010dke u Povratku Filipa Latinovicza<\/span> Miroslava Krle\u017ee, Irine Aleksandrove Bessmertne u romanu Giga Bari\u0107eva <\/span>Milana Begovi\u0107a. Portretirali su je, me\u0111u ostalim, Krsto Hegedu\u0161i\u0107, Mladen Kauzlari\u0107, Omer Mujad\u017ei\u0107, Oton Postru\u017enik, Ivan Tabakovi\u0107. Dokumentarni filmski zapis o njoj na\u010dinio je \u017deljko Sene\u010di\u0107 1998. u njezinu stanu u \u0160vicarskoj. <\/span>Potpisivala se pseudonimima Frank S. Grainger,<\/span> I. K. A.-r,<\/span> Ikar<\/span>. <\/p>\n

DJELA:<\/span> Pesni.<\/span> Kiev 1918. \u2013 Douglas Tweed.<\/span> Moskva 1925. \u2013 Tol\u2019ko fakty, sir.<\/span> Berlin 1933 (Samo \u010dinjenice, molim! <\/span>Zagreb 2007). \u2013 Krasnaja freska.<\/span> Pariz 1938. \u2013 The Running Tide.<\/span> New York 1943. \u2013 This is Russia.<\/span> Philadelphia 1947. \u2013 Round Trip to Eternity.<\/span> Washington 1953. \u2013 Svi \u017eivoti jedne ljubavi<\/span>. Zagreb 2003. \u2013 Douglas Tweed i ostali. <\/span>Zagreb 2011.<\/p>\n

LIT.:<\/span> S. Dev\u010di\u0107: Ruski roman koji se dotakao i nas<\/span>. Hrvatska revija, 6(1933) 9. \u2013 S. Kranj\u010devi\u0107: Roman Irine Kunjin-Aleksander<\/span>. Knji\u017eevnik, 6(1933) 4. \u2013 I. Esih: Zagrep\u010danka \u2013 autorica ruskog romana<\/span>. \u017denski list, 12(1936) 3. \u2013 J. Bobek (B): Irina Kunjina-Aleksander: \u00bbPu\u0161kin\u00ab. <\/span>Morgenblatt, 52(1937) 71. \u2013 M. \u0106ur\u010din: \u00bbPu\u0161kin\u00ab Irine Kunjine Aleksander.<\/span> Nova Evropa, 30(1937) 5. \u2013 S. Dvor\u017eak: Pu\u0161kin<\/span>. Knji\u017eevnik, 10(1937) 5. \u2013 V. Kova\u010di\u0107: \u00bbPu\u0161kin\u00ab.<\/span> Hrvatski dnevnik, 2(1937) 302. \u2013 B. Livadi\u0107: Irine Kunjine-Aleksander \u00bbPu\u0161kin\u00ab.<\/span> Hrvatska revija, 10(1937) 5. \u2013 R. Marinkovi\u0107 (R. M.): Teatarske marginalije uz Pu\u0161kina itd.<\/span> Ars, 1(1937) 3\/4. \u2013 B. Ma\u0161i\u0107 (B. M.): Scensko pri\u010danje burnog i tragi\u010dnog \u017eivota Aleksandra S. Pu\u0161kina. <\/span>Novosti, 31(1937) 83. \u2013 P. C.: Proslava stogodi\u0161njice u zagreba\u010dkom kazali\u0161tu<\/span>. Politika, 34(1937) 10358. \u2013 Razgovor s Irinom Kunjinom-Aleksander.<\/span> Komedija, 4(1937) 10(142). \u2013 M. Singer: The Running Tide.<\/span> Narodni glasnik, 36\/37(1944), 28. III. \u2013 N. Simi\u0107: Od \u00bbPodravskih motiva\u00ab do \u00bbAntibarbarusa\u00ab.<\/span> (Razgovor vodio Kemal Muji\u010di\u0107). Oko, 8(1980) 224. \u2013 <\/span>S. Dvor\u017eak: Aleksander-Kunjina, Irina. <\/span>Leksikon pisaca Jugoslavije, 1. Novi Sad 1972. \u2013 M. Vaupoti\u0107: Aleksander-Kunjina, Irina<\/span>. Hrvatski biografski leksikon, 1. Zagreb 1983. \u2013 \u0110. Zelmanovi\u0107: Aleksander-Kunjina, Irina<\/span>. Krle\u017eijana, 1. Zagreb 1993. \u2013 I. Mirnik: Jedno stolje\u0107e Irine Alexander<\/span>. Vjesnik, 61(2000) 18911. \u2013 B. Zako\u0161ek: Obitelj Aleksander<\/span>. Vjesnik Dr\u017eavnog arhiva u Rijeci, 42\/43(2001\u20132002). \u2013 Isti: (Nekrolog). Novi list, 56(2002) 17719. \u2013 I. Luk\u0161i\u0107: Ispovijest djeteta srebrnog vijeka. <\/span>U: I. Aleksander-Kunjina: Svi \u017eivoti jedne ljubavi<\/span>. Zagreb 2003. \u2013 B. Zako\u0161ek: Irina u obitelji Aleksander.<\/span> Ibid. \u2013 G. Cvitan: Prohujali glamur<\/span>. Zarez, 5(2003) 107. \u2013 B. Donat: Glasno pre\u0161u\u0107ena bit<\/span>. Vijenac, 11(2003) 243. \u2013 M. Jeli\u0107: Tajna Krle\u017eina ljubav?<\/span> Jutarnji list, 6(2003) 1833. \u2013 R. Dragojevi\u0107: Memoari bez tra\u010deva i pikanterija<\/span>. Novi list, 67(2003) 17893. \u2013 S. \u0160krinjari\u0107: Koloritna dama i drugi detalji<\/span>. Vijenac, 11(2003) 242. \u2013 H. Sabli\u0107 Tomi\u0107: Posljednja dama zagreba\u010dkih literarnih salona.<\/span> Vjesnik, 68(2007) 21317. \u2013 K. Cuculi\u0107: \u017divot i razmi\u0161ljanja popularne Iro\u010dke<\/span>. Novi list, 61(2007) 19404. \u2013 M. J.: Novo izdanje Krle\u017eine prijateljice<\/span>. Ve\u010dernji list, 48(2007) 15736. \u2013 I. Kotarac: \u017dena koja je zadu\u017eila Zagreb svojim salonom<\/span>. Vjesnik, 69(2008) 21450. \u2013 J. Vojvodi\u0107: Irena o Irini<\/span>. Vijenac, 16(2008) 369.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

ALEKSANDER-KUNJINA, Irina (Fejnberg, Alexander), knji\u017eevnica i prevoditeljica (Sankt Peterburg, Rusija,15. VI. 1900 \u2013 \u017deneva, \u0160vicarska, 13. XII. 2002). K\u0107i rus. vi\u0161ega dr\u017eavnoga \u010dinovnika Jefima Ilji\u010da Kunjina (pr. prezime Feinberg). U Sankt Peterburgu 1917. zavr\u0161ila gimnaziju i potom studirala na Filozofskom fakultetu. Za studija se kretala u prorevolucionarnim knji\u017eevnim i umjetni\u010dkim krugovima. Zbog polit. nesigurnosti nakon … Nastavi \u010ditati “ALEKSANDER-KUNJINA, Irina (Fejnberg, Alexander)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-3044","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-1"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3044"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3044"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3044\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3044"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3044"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3044"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}