{"id":297,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=297","title":{"rendered":"HERMAN, Oskar"},"content":{"rendered":"

HERMAN, Oskar,<\/span> slikar (Zagreb, 17. III. 1886 \u2013 Zagreb, 18. I. 1974). Sin zagreba\u010dkoga trgovca i skuplja\u010da narodnih rukotvorina \u2192 D. Hermanna i Jozefine ro\u0111. Landesmann, brat Julijev. Otac mu je najkasnije oko 1910. imao trgovinu u zagreba\u010dkoj Ilici, nedaleko od Jela\u010di\u0107eva trga. U Zagrebu je po svr\u0161etku Vi\u0161e trgova\u010dke \u0161kole 1903. poha\u0111ao slikarsku \u0161kolu Konrada Filipa, 1904. oti\u0161ao u M\u00fcnchen, gdje kratko u\u010dio u A\u017ebeovoj \u0161koli, potom studirao na Akademiji likovnih umjetnosti, s prekidima do 1910 (Johann Herterich 1904\u201306, Karl Raupp 1907\/08. i 1909\/10, Peter Halm 1907\/08). Isti slikarski ciljevi povezuju ga u skupinu s hrv. \u0161kolarcima Josipom Ra\u010di\u0107em, Vladimirom Beci\u0107em i Miroslavom Kraljevi\u0107em, koja \u0107e se poslije afirmirati kao \u00bbm\u00fcnchenski krug\u00ab. God. 1906. s Romanom Kramsztykom iznajmljuje atelijer u kojem je Ra\u010di\u0107 stalni gost, 1908. kra\u0107e boravi u Berlinu i Zagrebu, a 1909. stupa u vezu s povjesni\u010darom umjetnosti Juliusom Meierom Graefeom, koji mu omogu\u0107uje kopiranje djela Hansa von Mar\u00e9esa (Ganymed,<\/span> 1910; triptih Hesperide,<\/span> 1912\u201321). Na putovanjima u Be\u010d (1911), \u0160vicarsku, Bruxelles, Antwerpen i London (1912) zaokupljaju ga Tintoretto, Rembrandt i Paolo Veronese. Nakon slu\u017eenja vojske 1915\u201318. u Zagrebu, odlazi u M\u00fcnchen, gdje slika, radi kopije (Hans von Mar\u00e9es, Nicolas Poussin, Peter Paul Rubens) i izla\u017ee te je bio kandidat za profesora na Akademiji u M\u00fcnchenu, no kao jugoslav. dr\u017eavljanin i \u017didov nije bio izabran. Boravio je u Parizu 1924. i 1927. te Provansi 1924. Po dolasku nacista na vlast u Njema\u010dkoj 1933, vratio se u Zagreb, gdje prvi put izla\u017ee 1934. Po uspostavi NDH preuzeo je \u017eid. znak, potom je pobjegao u Ljubljanu odakle ga 1942. Talijani odvode u logor Ferramonti na jugu Italije. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priklju\u010dio se dalmatinskomu zbjegu u mjestu St. Maria di Bagni te u o\u017eujku 1944. partizanskoj umjetni\u010dkoj koloniji u Cozzanu. Potom kao \u010dlan Kulturno-umjetni\u010dkog odjela ZAVNOH sudjeluje u organizaciji izlo\u017ebe umjetnika partizana u Splitu (s Kostom Strajni\u0107em) i djeluje u \u0160ibeniku. Bio je kustos zagreba\u010dke Moderne galerije (1945\u201349), kopira slike dubrova\u010dkih majstora (1947\u201349) te djeluje kao samostalni umjetnik (umirovljen 1953). \u2013 H. je od po\u010detka na samosvojnom putu, \u00bbusamljenik polagana hoda\u00ab (Hermann Esswein), uporno po strani od svih \u00bbmoda i pravaca\u00ab. Slika da bi izrazio svijet osje\u0107aja i posvjedo\u010dio \u010dovjekovu bol i ugro\u017eenost, razvijaju\u0107i autenti\u010dno slikarstvo rasko\u0161nih i skladnih boja, izra\u017eajnih oblika, uravnote\u017eene dramati\u010dnosti i smirenosti, senzualnosti i poeti\u010dnosti. Sklon izobli\u010denju, oblikuje masama boje i zavojitim linijama ljudske figure, figuralne kompozicije i krajolike, sporadi\u010dno mrtve prirode (Pejza\u017e iz okolice Zagreba,<\/span> 1904) od po\u010detka u ulju i crte\u017eu (kreda, olovka, ugljen, tu\u0161), 1920. u akvarelu, od 1938. gva\u0161u i temperi (\u010de\u0161\u0107e od 1950, a od 1960. intenzivno slika i crta temperom). U prvim godinama m\u00fcnchenskoga \u0161kolovanja nove vidike otvorile su mu knjige o modernoj umjetnosti Juliusa Meier-Graefea, slike Diega Velasqueza i Francisca Goye te Jean-Baptista Camilla Corota, Gustava Courbeta i \u00c9douarda Maneta, a slikarstvo Paula C\u00e9zannea i Paul-Augusta Renoira upoznaje poslije. God. 1907. intenzivno slika (\u017dena s rukama u krilu, Starac, <\/span>Moderna galerija u Zagrebu), pripremaju\u0107i svoju prvu samostalnu izlo\u017ebu u Zagrebu. Stvara portret Djevoj\u010dice <\/span>(Moderna galerija u Zagrebu), nagla\u0161ena kolorizma, tjelesnosti i izra\u017eajnosti pogleda, vrhunac rane faze svojega slikarstva. Otkriv\u0161i 1909. Hans von Mar\u00e9esovo slikarstvo, prihva\u0107a njegov misti\u010dan svijet, stati\u010dnost kompozicije i simbolizam, napu\u0161ta stvarnost predaju\u0107i se legendi. Nastaju figuralne kompozicije San <\/span>(1911) i Kod vrela<\/span> (1912) u okvirima romanti\u010dnog simbolizma. Slikom Pred buru <\/span>(1913), u koju unosi Delacroixov dinamizam, pribli\u017eava se ekspresionizmu. Tijekom 1910-ih ostaje u tradicijama (Eug\u00e8ne Delacroix, H. von Mar\u00e9es, Paul C\u00e9zanne). Potom paleta postaje sna\u017enija, a oblik sve vi\u0161e ovisan o boji (\u017dena u naslonja\u010du,<\/span> 1919; Seljanka na konju,<\/span> 1920; \u017dena s plavom vazom,<\/span> 1921). Po elementima ekspresionizma isti\u010de se djelo Nagovaranje<\/span> (1921). Radi bakropise (1924) i provansalske pejza\u017ee intenzivnih boja (Mlin u Provansi,<\/span> 1925), slika puste predjele i osamljenog \u010dovjeka (Predgra\u0111e,<\/span> 1925; Pecanje I,<\/span> o. 1926), a po povratku iz Pariza senzualnu Djevojku u vrtu<\/span> (1927) u kojoj se osje\u0107a Renoirov utjecaj kao i u Djevojci s ma\u010dkom <\/span>(1928) te Djevojci na klupi<\/span> (1932). Pritisnut bezizlazno\u0161\u0107u i predosje\u0107ajem ratnih strahota slika Prosjaka <\/span>(1936) i Prolje\u0107e kraj Zagreba<\/span> (1938). Za rata radi slikovitom stilizacijom gva\u0161eve (Djevojka, <\/span>1942), akvarele (Pejza\u017e s ku\u0107om, <\/span>1943, Kupa\u010dica,<\/span> 1944), ulja (Pejza\u017e iz Kalabrije,<\/span> 1943, Kolonija umjetnika partizana, <\/span>1944) i crte\u017ee (Prijenos ranjenika,<\/span> 1944). U poslijeratnom razdoblju razvija slikarstvo ekspresije (\u00bbpoeti\u010dni ekspresionizam\u00ab, \u00bbekspresionizam boje\u00ab) na procesu pounutra\u0161njenja i zgu\u0161njavanja likovnih elemenata. Prodire u tajnovitosti, \u00bbsimbolizam preta\u010de u gusto\u0107u\u00ab, sintetiziranim oblicima i intenzivnim koloritom uobli\u010duje unutra\u0161nju treperavost, \u00bbboja postaje \u010dista emocija, a namaz gesta\u00ab. U prijelaznom razdoblju nastaju slike u ulju: 1946. Dvije \u017eene<\/span> \u00bbjedan od vrhunaca hrvatskog slikarstva\u00ab (Grga Gamulin), \u017dena pred ogledalom<\/span> (doslikano 1953, neznatno prera\u0111eno 1962), Mladi\u0107 s psom<\/span>, 1947. Mrtva priroda s jabukama, Tu\u0161kanac, Pejza\u017e s putnikom<\/span>, 1950. Pejza\u017e iz Srijema.<\/span> Potom raste ekspresivnost i smionost u slikama likova u razgovoru ili susretu (Glumci, Razgovor<\/span> i Ljubavni par,<\/span> 1953; U \u0161etnji,<\/span> 1960; Nagovaranje<\/span> i Dvoje pod stablom,<\/span> 1967; Suzana i starci,<\/span> 1969, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu), ili samih, rastvorenih o\u010diju ili oborena pogleda (Lik,<\/span> 1956; \u017dena i mrtva priroda,<\/span> 1963; Krik,<\/span> 1966; Lik, \u017dena u zelenom,<\/span> 1973). Isti\u010de se samotni putnik pred beskrajem puta (Osamljenik,<\/span> 1964), kao \u00bbduhovni autoportret\u00ab. Pejza\u017eni ciklus H. razvija u smislu konstruktivne jasno\u0107e i zgu\u0161njavanja kolorita, posti\u017eu\u0107i jedinstveni trozvuk crvenoga, zelenoga i plavoga (Pejza\u017e s crvenim brdom I<\/span> i II,<\/span> 1955), osobiti sjaj (Brjegovi u jesen,<\/span> 1957), poeti\u010dnost (Pejza\u017e u podne,<\/span> 1957), gusto\u0107u (Pejza\u017e s crvenim stablom,<\/span> 1958; Pejza\u017e sa tri stabla,<\/span> 1963; Pejza\u017e u jesen, <\/span>1973). Izlagao je samostalno u Zagrebu (1908, 1934, 1954, 1961, 1966, 1969, 1971, 1974), M\u00fcnchenu (1919\u201320. i 1921. Moderna galerija Thannhauser), Parizu (1954), Splitu (1963), Beogradu (1966), Osijeku i Somboru (1972), a skupno na izlo\u017ebama: M\u00fcnchenska nova secesija (1914, 1919, 1927), Grupa trojice (Zagreb 1934), Hrvatski umjetnici (Zagreb 1937, 1939\u201340), Pola vijeka hrvatske umjetnosti (Zagreb 1938\u201339), Umjetnici partizani (Split, Zagreb 1944\u201345), Izlo\u017eba \u0161estorice (Zagreb 1946), ULUH (od 1946), UNESCO izlo\u017eba (Pariz 1946), Slikarstvo i kiparstvo naroda Jugoslavije (Beograd, Zagreb, Sankt Peterburg, Moskva 1946\u201347), Ra\u010di\u0107, Kraljevi\u0107, Beci\u0107, Herman (Ljubljana 1952), Slike iz kolekcije Savjeta za nauku i kulturu FNRJ (Beograd 1953), Pola vijeka jugoslavenskog slikarstva (Zagreb 1954), Rije\u010dki salon (1954), 60 slika jugoslavenskog modernog slikarstva (Lyon 1954\u201355), Londonska grupa (London 1958), Beogradski trijenale (1961\u201370), Likovna jesen (Sombor 1961, 1964, 1966. Trijenale crte\u017ea, nagrada; 1968, 1973), 60 godina slikarstva i kiparstva u Hrvatskoj (Zagreb 1961), Vukovarski portreti XIX i XX stolje\u0107a (Vukovar 1961), Moderna hrvatska umjetnost (Eisenstadt 1966), Suvremena hrvatska umjetnost (Beograd, Zagreb 1967), Zagreba\u010dka izlo\u017eba crte\u017ea (1968, 1971), Anga\u017eirana umetnost v Jugoslaviji 1919\u20131969 (Slovenj Gradec 1969), Nadrealizam, socijalna umjetnost 1929\u20131950 (Beograd 1969), Umjetnost na tlu Jugoslavije (Pariz 1971). Posmrtno su mu prire\u0111ene izlo\u017ebe u Zagrebu (1974, 1981, 1986, 1995), Vara\u017edinu (1985), Dubrovniku (1994), Osijeku (1994), Splitu (1995), a djela izlo\u017eena na izlo\u017ebama Grupa trojice (Zagreb 1976), Erotika u hrvatskom slikarstvu, crte\u017eu i grafici (Zagreb 1977), Grupa hrvatskih umjetnika <\/span>1936\u20131939 <\/span>(Zagreb 1978), Mrtva priroda u novijem hrvatskom slikarstvu (Osijek 1979), Ekspresionizam i hrvatsko slikarstvo (Zagreb 1980), Hrvatski vedutisti od Bukovca do danas (Dubrovnik 1981), Pejza\u017e u modernom hrvatskom slikarstvu 1890\u20131990<\/span> (Milano 1991), Hrvatska moderna (Rijeka 1993), Od Babi\u0107a do Vidovi\u0107a (Zagreb 1993), Umjetnost hrvatskog antifa\u0161isti\u010dkog otpora (Zagreb 1994), 125 vrhunskih djela hrvatske umjetnosti (Zagreb 1996), Tri stolje\u0107a umjetnosti (Osijek 1998), San i krik (Zagreb 2000). Objelodanio je mapu serigrafija 1959, a sje\u0107anja na m\u00fcnchensko doba u Vjesniku<\/span> 1953. Njegova djela (300 crte\u017ea, tempera, gva\u0161eva, akvarela i uljenih slika) darovala je udovica Mira 1994. Muzejsko-galerijskom centru u Zagrebu. \u2013 H. je stvarao \u00bbpo\u010detke moderne i zatim tijekom godina modernost\u00ab (Igor Zidi\u0107) i ostvario neponovljiv opus, koji je \u00bbumjetnikov autoportret u svim svojim detaljima\u00ab (Vladimir Malekovi\u0107). Dobitnik je Nagrade grada Zagreba 1955. i Ordena zasluga za narod 1960. te Nagrade \u00bbVladimir Nazor\u00ab za \u017eivotno djelo 1966.<\/p>\n

IZV.:<\/span> K\u017dZ. \u2013 Podaci o ulazniku L. Kraus ro\u0111. Herman.<\/p>\n

LIT.:<\/span> R. Veith: Slikar Oskar Herman<\/span>. \u017didov, 15(1931) 14. \u2013 Z. Makovi\u0107: Oskar Herman. <\/span>Umetnost, 1975, 41\/42. \u2013 B. Kelemen i G. Gamulin: Oskar Herman<\/span>. Zagreb 1978. \u2013 Z. Tonkovi\u0107: Grupa hrvatskih umjetnika 1936\u20131939<\/span> (katalog izlo\u017ebe). Zagreb 1978. \u2013 V. Malekovi\u0107: Ekspresionizam i hrvatsko slikarstvo <\/span>(katalog izlo\u017ebe). Zagreb 1980. \u2013 D. Schneider i Z. Tonkovi\u0107: Lik i figura u novijem hrvatskom slikarstvu <\/span>(katalog izlo\u017ebe). Osijek 1981. \u2013 J. Denegri: Oskar Herman. <\/span>Moment, 1985\u201386, 3\/4. \u2013 R. Gothardi-\u0160kiljan: Vladimir Beci\u0107 \u2013 Oskar Herman<\/span>. Crte\u017ei i grafike (katalog izlo\u017ebe). Zagreb 1986. \u2013 Z. Rus: Postojanost figurativnog 1950\u20131987 <\/span>(katalog izlo\u017ebe). Zagreb 1987. \u2013 G. Gamulin: Hrvatsko slikarstvo XX. stolje\u0107a,<\/span> 2. Zagreb 1988. \u2013 M. Ga\u0161parovi\u0107: Oskar Herman. Ponovo otkrivanje<\/span>. Kontura, 5(1994) 24. \u2013 M. Pei\u0107 i B. Rauter Plan\u010di\u0107: Zagreb kak imam te rad <\/span>(katalog izlo\u017ebe). Zagreb 1994. \u2013 G. Gamulin: Hrvatsko slikarstvo na prijelazu iz XIX. u XX. stolje\u0107e<\/span>. Zagreb 1995. \u2013 D. Ivanu\u0161a: Dimenzije jednog vremena<\/span>. \u017didovi \u2013 likovni umjetnici u antifa\u0161isti\u010dkoj borbi i \u017ertve holokausta <\/span>(katalog izlo\u017ebe). Zagreb 1996. \u2013 T. Maroevi\u0107: San i krik. Likovna umjetnost \u017didova iz Hrvatske <\/span>(katalog izlo\u017ebe). Zagreb 2000. \u2013 V. Flego: Herman, Oskar<\/span>. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

HERMAN, Oskar, slikar (Zagreb, 17. III. 1886 \u2013 Zagreb, 18. I. 1974). Sin zagreba\u010dkoga trgovca i skuplja\u010da narodnih rukotvorina \u2192 D. Hermanna i Jozefine ro\u0111. Landesmann, brat Julijev. Otac mu je najkasnije oko 1910. imao trgovinu u zagreba\u010dkoj Ilici, nedaleko od Jela\u010di\u0107eva trga. U Zagrebu je po svr\u0161etku Vi\u0161e trgova\u010dke \u0161kole 1903. poha\u0111ao slikarsku \u0161kolu … Nastavi \u010ditati “HERMAN, Oskar”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-297","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-8"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/297"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=297"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/297\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=297"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=297"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=297"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}