{"id":2952,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=2952","title":{"rendered":"BRODA, Ina (Juhn, Jun-Broda)"},"content":{"rendered":"

BRODA, Ina (Juhn, Jun-Broda),<\/span> knji\u017eevnica, prevoditeljica i esejistica (Zagreb, 18. IV. 1899 \u2013 Zagreb, 16. VIII. 1983). K\u0107i \u2192 Adolfa Ehrlicha, sestra \u2192 Vere Stein-Ehrlich. U Zagrebu je poha\u0111ala ni\u017ee razrede Liceja i Konzervatorija (1919). U \u017denevi, Dresdenu, Pragu i Berlinu uz muziku je studirala ritmiku, rehabilitaciju i ortopedsku preventivu, koje je primjenjivala u privatnoj \u0161koli za ritmi\u010dku i zdravstvenu gimnastiku, koju je otvorila 1934. Kao lijevo orijentirana intelektualka u me\u0111uratnom je razdoblju pod prezimenom Schwarz<\/span> (prema prvomu suprugu, stomatologu \u2192 Milivoju Schwarzu) u knji\u017eevnim \u010dasopisima i drugoj periodici objavljivala pjesme, politi\u010dke priloge te tekstove za djecu. Po uspostavi NDH usta\u0161e su joj uhitile drugoga supruga Miroslava Juna i sina iz prvoga braka \u2192 A. Savi\u0107a (stradali u logorima), a ona je uspjela 1942. ilegalno napustiti Zagreb i preseliti se u Split, u kojem je boravila do kapitulacije Italije u rujnu 1943, kad se priklju\u010dila partizanima i oti\u0161la na slobodni teritorij na Vis, gdje je djelovala u AF\u017d, a odatle u Bari. Nakon II. svj. rata djelovala je kao socijalna radnica pri upravi UN za pomo\u0107 i obnovu (UNRRA). Potom je oti\u0161la u Austriju, gdje se 1947. udala za ugledna socijaldemokrata te kasnijega austr. ministra pravosu\u0111a Christiana Brodu (1970\u201383), ali od 1960. znatan dio vremena provodila je kod sestre u Zagrebu. Do 1949. bila je suradnica be\u010dke podru\u017enice beogradske Jugoslavenske autorske agencije. \u017divot na relaciji Austrija\u2013Hrvatska najplodnije je razdoblje njezine kulturne djelatnosti. \u017dive\u0107i u Be\u010du i u Zagrebu svojom prevoditeljskom djelatno\u0161\u0107u bila je \u017eivi most izme\u0111u kultura i jezika. Vladala je njema\u010dkim i hrv. jezikom jednako savr\u0161eno pa je svojim knji\u017eevnim darom imala upravo uzorne uvjete za knji\u017e. prevo\u0111enje. Do kraja \u017eivota objavljivala je prijevode i prikaze djela knji\u017eevnika s podru\u010dja Jugoslavije te \u010dlanke o knji\u017e. doga\u0111ajima u Jugoslaviji u be\u010dkim i berlinskim listovima i \u010dasopisima Tagebuch, Die Woche, \u00d6sterreichische Zeitung, Volksstimme, Der Abend, Der Sonntag, Stimme der Frau, Neue Zeit, Wort in der Zeit, Neues \u00d6sterreich, Sinn und Form, Literatur und Kritik, Podium<\/span> i dr. Mnogi su joj prilozi emitirani na austrijskim i njem. radijskim postajama. Prepjevala je ili prevela na njema\u010dki antologiju jugoslav. partizanskih pjesama (Du schwarze Erde,<\/span> Berlin 1958), starije hrv. lirske poezije (Die \u00e4ltere kroatische lyrische Dichtung, Most\/Die Br\u00fccke,<\/span> 1972, 33\/34), suvremenih pjesnika Jugoslavije (Beschwingter Stein,<\/span> Be\u010d\u2013M\u00fcnchen 1976) te izbor iz Krle\u017einih Balada Petrice Kerempuha<\/span> i lirike (Balladen des Peter Kerempuch,<\/span> Zagreb 1972, Balladen und Gedichte, Most\/Die Br\u00fccke,<\/span> 1978), pjesama Maka Dizdara (Der Steinerne Schl\u00e4fer, Most\/Die Br\u00fccke,<\/span> 1975, 45) i Ace \u0160opova (Schwarze Sonne,<\/span> neobjavljeno), zatim romane Dolina djetinjstva<\/span> Josipa Barkovi\u0107a (Tal der Kindheit,<\/span> Berlin 1960), Do\u017eivljaji Nikoletine Bursa\u0107a<\/span> Branka \u0106opi\u0107a (Die ungew\u00f6hnlichen Abenteuer des Nikola Bursa\u0107,<\/span> Berlin 1960), Na rubu pameti<\/span> Miroslava Krle\u017ee (Ohne Mich,<\/span> Graz\u2013Be\u010d 1962), Seobe<\/span> 1 Milo\u0161a Crnjanskoga (Panduren,<\/span> M\u00fcnchen 1963), Ja, Danilo<\/span> Dervi\u0161a Su\u0161i\u0107a (Danilo und die Weltgeschichte,<\/span> Bern 1966 \u2013 u suradnji s Ruth von Mayenburg) te drame Narodni poslanik<\/span> Branka Nu\u0161i\u0107a (Der Abgeordnete,<\/span> Be\u010d\u2013Berlin 1960) i Na taraci<\/span> iz Dubrova\u010dke trilogije<\/span> Ive Vojnovi\u0107a (Auf der Terasse, Most\/Die Br\u00fccke, <\/span>Zagreb 1977), a prijevodi drama Ivana Raosa, Bratka Krefta i Marijana Matkovi\u0107a izvo\u0111eni su u kazali\u0161tima u N\u00fcrnbergu i Be\u010du. Mnoge je manje prijevode proznih djela i pjesama objavila u antologijama i \u010dasopisima. Posljednjih godina \u017eivota objavljivala je u Mostu\/Die Br\u00fccken<\/span> prijevode pjesama Vladimira Nazora, Miroslava Krle\u017ee, Milivoja Slavi\u010deka (1980, 1\u20132), Tina Ujevi\u0107a (1980, 4), Ivana Slamniga (1981, 3), Dubravka Ivan\u010dana (1982, 3) i dr. Posebno se istaknula vrsnim prijevodom Krle\u017einih Balada Petrice Kerempuha<\/span> i Dizdarovih pjesama. Na njema\u010dki je prevodila jo\u0161 s talijanskoga, \u010de\u0161koga, poljskog i bugarskoga, a na hrvatski je s njema\u010dkog prevela Pjesme<\/span> Bertholta Brechta (Zagreb 1961). Potpuna bibliografija prijevoda na njema\u010dki jezik do 1977. objavljena je u Kronici Zavoda za knji\u017eevnost i teatrologiju JAZU<\/span> (1978).<\/p>\n

DJELA:<\/span> Der Dichter in der Barbarei. <\/span>Be\u010d 1950.<\/p>\n

LIT.:<\/span> M. Radsprecher: Dein Herz ist deine Heimat. <\/span>Abend, 1955, 18. XI. \u2013 L. Fuchs: Das \u00f6sterreichische Lied von Frauen gesungen. <\/span>Tagebuch, 1956, 21. IV. \u2013 G. Krklec (G. K.): Ti crna zemljo. <\/span>Vjesnik, 19(1958), 19. X. \u2013 J. Kulund\u017ei\u0107: Barbarstvo i pra\u0161tanje. <\/span>Politika, 56(1959), 18. X. \u2013 V. Ma\u0111arevi\u0107: Poetski dah i duh na\u0161e borbe. <\/span>Knji\u017eevnik, 1(1959) 4. \u2013 E. \u010colakovi\u0107: Bosanska problematika odra\u017eava jednu univerzalnu tragiku. <\/span>\u017divot, 18(1969) 11\/12. \u2013 A. K. Nejman: Makedonska poezija vo \u0160vajcarija. <\/span>Prosveta, 18(1974), 18. III. \u2013 Z. \u0160kreb: Muke prevo\u0111enja.<\/span> VUS, 24(1975), 27. VIII. \u2013 Z. Konstantinovi\u0107: Marginalie zu einer Theorie der Ubersetzungskunst. <\/span>Literatur und Kritik, 1976, 101. \u2013 H. Laurer: Beschwingter Stein. <\/span>Frankfurter Allgemeine, 1977, 23. VI. \u2013 L. Str\u00e4ter: Verst\u00e4ndnis f\u00fcr die V\u00f6lker Jugoslawiens.<\/span> Der Landbote, 1977, 16. IX. \u2013 \u017d. Slunjski: Krle\u017ea \u2013 knji\u017eevna simpatija. <\/span>Ve\u010dernji list, 24(1980), 20\u201321. XII. \u2013 \u017d. Zima: Prevodilac uvijek ne\u0161to \u017ertvuje.<\/span> Vjesnik, 41(1980), 18. XII. \u2013 A. K. Nejman: Ina Jun-Broda.<\/span> Sovremenost, 32(1983) 9. \u2013 (Nekrolozi): Borba, 61(1983), 17. VIII; Jevrejski pregled, 34(1983) 8. \u2013 B. Vuk\u0161i\u0107, Ve\u010dernji list, 27(1983), 17. VIII. \u2013 P. Matvejevi\u0107, Republika, 40(1983) 9. \u2013 S. Kne\u017eevi\u0107, Oko, 11(1983) 299. \u2013 J. \u0160onje: Broda, Ina (Jun-Broda)<\/span>. Hrvatski biografski leksikon, 2. Zagreb 1989. \u2013 V. \u017dmega\u010d: Jun-Broda, Ina. <\/span>Krle\u017eijana 1. Zagreb 1993. \u2013 B. Poli\u0107: Ina Jun-Broda i uzajamnost kultura<\/span>. Novi Omanut, 2(1994) 5. \u2013 V. \u017dmega\u010d: Njema\u010dki prepjev Balada Petrice Kerempuha.<\/span> Filologija, 24\/25(1995). \u2013 V. \u017dmega\u010d: Krle\u017ea u prepjevu Ine Jun-Broda<\/span>. Novi Omanut, 3(1995) 7\/8. \u2013 V. Obad: Ina Jun-Broda \u2013 posrednica me\u0111u kulturama. <\/span>Novi Omanut, 16(2008) 88\/89.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

BRODA, Ina (Juhn, Jun-Broda), knji\u017eevnica, prevoditeljica i esejistica (Zagreb, 18. IV. 1899 \u2013 Zagreb, 16. VIII. 1983). K\u0107i \u2192 Adolfa Ehrlicha, sestra \u2192 Vere Stein-Ehrlich. U Zagrebu je poha\u0111ala ni\u017ee razrede Liceja i Konzervatorija (1919). U \u017denevi, Dresdenu, Pragu i Berlinu uz muziku je studirala ritmiku, rehabilitaciju i ortopedsku preventivu, koje je primjenjivala u privatnoj … Nastavi \u010ditati “BRODA, Ina (Juhn, Jun-Broda)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-2952","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-2"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2952"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2952"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2952\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2952"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2952"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2952"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}