{"id":2931,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2017-11-28T12:18:12","modified_gmt":"2017-11-28T11:18:12","slug":"breyer-mirko","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=2931","title":{"rendered":"BREYER, Mirko"},"content":{"rendered":"

BREYER, Mirko, <\/span>knji\u017ear, povjesni\u010dar i \u017eid. aktivist (Vara\u017edin, 23. X. 1863 \u2013 Zagreb, 29. XII. 1946). Sin \u2192 Marka i Eme ro\u0111. Hochsinger, otac \u2192 Blanke ud. Jaki\u0107. Ni\u017eu gimnaziju i trgova\u010dku \u0161kolu polazio je u Vara\u017edinu, Zagrebu i Trstu. God. 1879\u201381. radio je u predstavni\u0161tvu tr\u0161\u0107anske trg. ku\u0107e \u00bbBienenfeld\u00ab u Adenu, a potom nastavio studij na vi\u0161im ekonomsko-komercijalnim \u0161kolama u Trstu, Be\u010du, Leipzigu, M\u00fcnchenu i Hamburgu. Tijekom boravka u Leipzigu, sredi\u0161tu njem. nakladni\u0161tva, zainteresirao se za povijest knjige i nakladni\u010dke kulture. God. 1890. stupio je kao poslovni ortak u o\u010devu trgovinu u Kri\u017eevcima, a 1903. preselio se u Zagreb, gdje je sljede\u0107e godine otvorio vlastitu nakladnu i komisionu knji\u017earu i znanstveni antikvarijat, pod nazivom \u00bbSlavenski (hrvatski) znanstveni antikvarijat\u00ab. Knji\u017earu je 1920. preuzela Jugoslavenska znanstvena knji\u017eara d. d., dok je B. nastavio voditi antikvarijat sve do 1928. Potom je bio upravitelj \u00bbObnove\u00ab, jugoslavenskoga nakladnoga dioni\u010dkog dru\u0161tva (1929\u201340). Tijekom 1920-ih bio je prvi predsj. zagreba\u010dkog anticionisti\u010dkog udru\u017eenja \u00bbNarodni rad\u00ab. <\/span>Suprotstavljao se cionizmu, zagovaraju\u0107i asimilaciju po uzoru na neke srednjoeur. zemlje. Po uspostavi NDH upisan je u Kartoteku \u017eidovskog znaka, ali znak nije preuzeo jer su mu prelaskom na katoli\u010danstvo bila priznata arijska prava. Unato\u010d tomu zato\u010den je od 11. XI. 1941. do 10. IV. 1942. u logor u Staroj Gradi\u0161ci sa skupinom slobodnih zidara, kojima je pristupio prije I. svj. rata. U me\u0111uvremenu, u o\u017eujku 1942, Ministarstvo unutarnjih poslova odbilo je njegov zahtjev za dodjelu arijskih prava, \u0161to pokazuje zbrku u ustanovama re\u017eima, kao i arbitrarnost dodjele tih prava. Iako je po izlasku iz Gradi\u0161ke dobio \u00bbdopustnicu\u00ab za slobodno kretanje Zagrebom, a potom u studenom 1942. jo\u0161 jednom potvrdu toga prava, tijekom 1942. i 1943. jo\u0161 je dvaput zatvoren. Od zavr\u0161etka II. svj. rata do smrti radio je kao bibliotekar Nakladnoga zavoda Hrvatske. \u2013 U svom najplodnijem razdoblju bio je \u010dlan Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika, PEN kluba i predsj. Kluba knji\u017eara; povjerenik Arheolo\u0161kog muzeja u Zagrebu, \u010dlan Hrvatskoga starinskoga dru\u0161tva u Kninu, Hrvatskoga glazbenog zavoda, Dru\u0161tva umjetnosti, Bratov\u0161tine hrvatskih ljudi u Istri i Matice hrvatske. Velik broj stru\u010dnih radova objavio je u tridesetak doma\u0107ih i stranih \u010dasopisa i novina, ugl. izme\u0111u 1890. i 1939 (Obzor, Vienac, Vidici, Savremenik, Narodna starina, Hrvatska revija, Hrvatska prosvjeta, Novo doba, Hrvatsko kolo<\/span> i dr.). Po op\u0107em sudu, bio je prvi knji\u017ear u Hrvatskoj, koji je na znanstvenoj osnovi vodio antikvarijat. U potrazi za starim i rijetkim knjigama razvio je korespondenciju s antikvarijatima u drugim zemljama, objavljivao je bibliografije i kataloge, koji su uvr\u0161teni u red va\u017enih bibliografskih pomagala. Vi\u0161e knjiga, stampata te drugih vrijednih predmeta poklonio je zagreba\u010dkim kulturnim institucijama. Po tim djelatnostima, nastavlja\u010d je plodne tradicije koju je u prethodnom nara\u0161taju zastupao \u2192 L. Hartman, bez kojih bi bilo te\u0161ko zamisliti razvoj hrv. knji\u017earstva.<\/p>\n

DJELA:<\/span> Pokus bibliografije povjesti pobjede kod Siska 22. lipnja 1593. i obsada tvrdje sisa\u010dke po Hasan pa\u0161i bosanskom u god. 1591. i 1592.<\/span> Kri\u017eevci 1893. \u2013 Ne\u0161to gradje staroj hrvatskoj knji\u017eevno-kulturnoj povjesti.<\/span> Kri\u017eevci 1898. \u2013 Prilozi k starijoj knji\u017eevnoj i kulturnoj povjesti hrvatskoj.<\/span> Zagreb 1904. \u2013 Marko Breyer 1838\u20131908. Nekoliko listova uspomene u o\u010di sedamdeset godi\u0161njice njegove.<\/span> Zagreb\u2013Kri\u017eevci 1908. \u2013 Antun conte Zanovi\u0107 i njegovi sinovi. Roman \u017eivota jedne pa\u0161trovsko-budljanske porodice u pretpro\u0161lom i pro\u0161lom vijeku (1720\u20131834). <\/span>Zagreb 1928. \u2013 S\u00fcdslawische Rara und Rarissima. Eine empfindsame bibliophile Exkursion.<\/span> Wien\u2013Leipzig\u2013Z\u00fcrich (1937). \u2013 Tragom \u017eivota i rada Frana Kurelca, hrvatskoga preporoditelja i knji\u017eevnika (1811\u20131874).<\/span> Zagreb 1939. \u2013 O starim i rijetkim jugoslavenskim knjigama<\/span> (dopunili B. i T. Jaki\u0107). Zagreb 1952. \u2013 Marko Breyer 1838\u20131908, nekoliko listova uspomene uo\u010di sedamdesetogodi\u0161njice njegove, napisao sin mu Mirko Breyer, Rediviva. <\/span>Novi Omanut, 16(2008) 91.<\/p>\n

IZV.:<\/span> HDA, MUP NDH, 2841\/1942. \u2013 HDA, RUR, kut. 16. \u2013 HDA, UNS 5876\/42, 32302. \u2013 K\u017dZ. \u2013 Telefonski imenik 1941.<\/p>\n

LIT.:<\/span> V. Klai\u0107: Knji\u017earstvo u Hrvata. <\/span>Zagreb 1922. \u2013 B. Vodnik: Breyer, Mirko. <\/span>Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovena\u010dka, 1. Zagreb 1925. \u2013 I. Esih: Mirko Breyer. Uz 70-tu obljetnicu njegova ro\u0111enja. <\/span>Obzor, 65(1933) 211. \u2013 Isti: Stara hrvatska knjiga pred me\u0111unarodnom javno\u0161\u0107u. <\/span>Jutarnji list, 26(1937) 8965. \u2013 V. Novak (N. V.): Mirko Breyer, S\u00fcdslavische Rara und Rarissima. <\/span>Jugoslovenski istoriski \u010dasopis, 3(1937) 1\/4. \u2013 I. Esih: Peta obljetnica smrti Mirka Breyera. <\/span>Narodni list, 7(1951) 2033. \u2013 Isti: O starim i rijetkim jugoslavenskim knjigama. Posthumni bibliografsko-bibliofilski prikaz Mirka Breyera. <\/span>Ibid., 8(1952) 2260. \u2013 T. Jaki\u0107: Iz korespondencije Mirka Breyera. Gra\u0111a za povijest knji\u017eevnosti Hrvatske, <\/span>1953, 24. \u2013 Isti: O Mirku Breyeru. Osnovi biografije i bibliografija njegovih radova. <\/span>Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 19(1973) 1\/4. \u2013 M. \u0160vab: Breyer, Mirko. <\/span>Hrvatski biografski leksikon, 2. Zagreb 1989. \u2013 J. Horvat: Pre\u017eivjeti u Zagrebu. Dnevnik 1943\u20131945<\/span>. Zagreb 1989. \u2013 G. Piasek: Nekoliko povijesnih podataka o \u017didovima u Vara\u017edinu, <\/span>Novi Omanut, 3(1995) 11. \u2013 Breyer, Mirko. <\/span>Hrvatska enciklopedija, 2. Zagreb 2000. \u2013 <\/span>I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. <\/span>Zagreb 2001. \u2013 <\/span>I. Goldstein: \u017didovi u Zagrebu 1918\u20131941.<\/span> Zagreb 2004. \u2013 \u0110. Zorko i J. Jaga\u010di\u0107-Boris: Breyer, Mirko. <\/span>Sisa\u010dki biografski leksikon. Sisak 2006. \u2013 T. Jaki\u0107: O Mirku Breyeru \u2013 osnovi biografije. <\/span>Novi Omanut, 17(2009) 96. \u2013 I. Pederin: Pisma Mirka Breyera u Prag o po\u0161iljkama knjiga<\/span>. Ibid.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

BREYER, Mirko, knji\u017ear, povjesni\u010dar i \u017eid. aktivist (Vara\u017edin, 23. X. 1863 \u2013 Zagreb, 29. XII. 1946). Sin \u2192 Marka i Eme ro\u0111. Hochsinger, otac \u2192 Blanke ud. Jaki\u0107. Ni\u017eu gimnaziju i trgova\u010dku \u0161kolu polazio je u Vara\u017edinu, Zagrebu i Trstu. God. 1879\u201381. radio je u predstavni\u0161tvu tr\u0161\u0107anske trg. ku\u0107e \u00bbBienenfeld\u00ab u Adenu, a potom nastavio … Nastavi \u010ditati “BREYER, Mirko”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-2931","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-2"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2931"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2931"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2931\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3594,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2931\/revisions\/3594"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2931"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2931"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2931"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}