{"id":2922,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=2922","title":{"rendered":"ALEKSANDER, Artur Oskar (Alexander)"},"content":{"rendered":"<p class=\"Normal\"><span class=\"Bold\">ALEKSANDER, Artur Oskar (Alexander), <\/span>slikar (Zagreb, 20. II. 1876 \u2013 Samobor, 16. IV. 1953). Sin \u2192 Ljudevita i Ide ro\u0111. Weiss. Klasi\u010dnu gimnaziju zavr\u0161io je 1892. u Zagrebu, slikarstvo je studirao na Acad\u00e9mie Julian u Parizu  (1894\u201396) te istodobno radio u atelijeru Eug\u00e8nea Carri\u00e8rea i Jamesa McNeila Whistlera; potom u Be\u010du (1898\u201399) na Akademiji likovnih umjetnosti (Franz Rumpler i Franz von Matsch), gdje je nakon ponovnih boravaka u Parizu (1898\u20131902) i Zagrebu (1902\u201304) djelovao i \u017eivio od 1905. Od 1897. bio je \u010dlan i suosniva\u010d Dru\u0161tva hrvatskih umjetnika, a 1912. odlukom hrv. vlade bio je imenovan po\u010dasnim profesorom likovne umjetnosti; za I. svj. rata bio je austroug. vojni slikar (odlikovan Redom Franje Josipa I.). God. 1938. nastanio se u Samoboru, gdje je jedva pre\u017eivio II. svj. rat. Ogor\u010den postupcima ljudi kojima je u \u017eivotu pomogao i napadima u novinama, nakon 1945. zaboravljen. \u2013 Isprva je djelovao pod utjecajem franc. impresionista, potkraj pari\u0161koga razdoblja pre\u0161ao na poentilizam, a u Be\u010du se priklonio secesiji. Kao pripadnik Hagenbunda (od 1908) slijedio je razvoj moderne umjetnosti. Istaknuo se izradbom portreta (<span class=\"Italic\">\u00c9mile Zola,<\/span> 1895;<span class=\"Italic\"> Autoportret,<\/span> 1896; <span class=\"Italic\">Sestra Olga,<\/span> 1912; <span class=\"Italic\">Engelbert Dolfuss; Vladko Ma\u010dek; Josip Broz Tito,<\/span> 1948) i aktova (<span class=\"Italic\">Na\u0111eno,<\/span> 1902), slikao je i mrtve prirode, pejza\u017ee te cvije\u0107e, a narud\u017ebe iz cijeloga svijeta omogu\u0107ile su mu da se i sam bavi skupljanjem umjetnina: samostalne izlo\u017ebe odr\u017eane su mu u Be\u010du (1937, retrospektiva) i posmrtno u Zagrebu (1998), skupno \u2013 me\u0111u ostalim \u2013 u Budimpe\u0161ti (1896), Sankt Peterburgu (1899\u20131900), Parizu (1900, 1905), Be\u010du (1905\u201306, 1908 \u201312, 1914\u201318) i M\u00fcnchenu (1909). Sastavio je <span class=\"Italic\">Kratku autobiografiju <\/span>(1952), koje se rukopis \u010duva u obitelji. Razo\u010daran suvremenicima, oporu\u010dno je zabranio izlaganje svojih djela u hrv. galerijama. Zadovolj\u0161tinu je do\u017eivio i na osobito uspjeloj i zapa\u017eenoj izlo\u017ebi (130 slika velikoga i manjega formata te crte\u017ea) u Umjetni\u010dkom paviljonu u Zagrebu posmrtno 1998.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">LIT.:<\/span> B. \u0160urina: <span class=\"Italic\">Aleksander, Artur Oskar.<\/span> Hrvatski biografski leksikon, 1. Zagreb 1983. \u2013 Ista: <span class=\"Italic\">Aleksander, Artur Oskar<\/span>. Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 1. Zagreb 1995. \u2013 I. Mirnik: <span class=\"Italic\">Obitelj Alexander ili kratka kronika izbrisanog vremena<\/span>. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 28(1995). \u2013 Isti:<span class=\"Italic\"> Obitelj Alexander ili povijest jedne zagreba\u010dke obitelji u pluskvamperfektu.<\/span> U: Obitelj. Zagreb 1996. \u2013 S. Pintari\u0107: <span class=\"Italic\">Alexander<\/span> (katalog izlo\u017ebe). Zagreb 1998. \u2013 T. Maroevi\u0107: <span class=\"Italic\">San i krik. Likovna umjetnost \u017didova iz Hrvatske<\/span> (katalog izlo\u017ebe). Zagreb 2000. \u2013 I. Goldstein: <span class=\"Italic\">\u017didovi u Zagrebu 1918\u20131941. <\/span>Zagreb 2004.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>ALEKSANDER, Artur Oskar (Alexander), slikar (Zagreb, 20. II. 1876 \u2013 Samobor, 16. IV. 1953). Sin \u2192 Ljudevita i Ide ro\u0111. Weiss. Klasi\u010dnu gimnaziju zavr\u0161io je 1892. u Zagrebu, slikarstvo je studirao na Acad\u00e9mie Julian u Parizu (1894\u201396) te istodobno radio u atelijeru Eug\u00e8nea Carri\u00e8rea i Jamesa McNeila Whistlera; potom u Be\u010du (1898\u201399) na Akademiji likovnih &hellip; <a href=\"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=2922\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;ALEKSANDER, Artur Oskar (Alexander)&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-2922","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-1"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2922","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2922"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2922\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2922"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2922"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2922"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}