{"id":2910,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=2910","title":{"rendered":"ALBINI, Sre\u0107ko (Schwarz, Felix)"},"content":{"rendered":"<p class=\"Normal\"><span class=\"Bold\">ALBINI, Sre\u0107ko (Schwarz, Felix), <\/span>skladatelj i dirigent (\u017dupanja, 10. XI. 1869 \u2013 Zagreb, 18. IV. 1933). Ne\u0107ak \u2192 Davida Schwarza, izumitelja zeppelina. U mladosti preuzeo prezime majke, koja nije bila \u017eid. podrijetla. Gimnaziju i trg. \u0161kolu polazio u Be\u010du i Grazu, gdje je studirao glazbu (Wilhelm Mayer) i 1893\u201395. dirigirao u Gradskom kazali\u0161tu. U Zagrebu je vodio autorskopravno zastupni\u0161tvo te 1895\u20131902. bio dirigent i 1909\u201319. ravnatelj opere HNK (repertoar, me\u0111u ostalim, obogatio praizvedbama djela Blagoja Berse, Josipa Hatzea i dr.), a u me\u0111uvremenu se u Be\u010du, kao slobodni umjetnik, bavio skladanjem (iskazao se kao izrazit melodi\u010dar, ponegdje uz primjese slavonskoga pu\u010dkog melosa), postigav\u0161i me\u0111unarodni uspjeh u \u017eanru operete, u kojem je uz Ivana Zajca najistaknutiji hrv. predstavnik (<span class=\"Italic\">Nabob, <\/span>1905, prera\u0111eno kao <span class=\"Italic\">Bosonoga plesa\u010dica,<\/span> 1909; <span class=\"Italic\">Madame Troubadour, <\/span>1907; <span class=\"Italic\">Barun Trenk, <\/span>1908; <span class=\"Italic\">Mala baronesa, <\/span>1909). Osim u Austro-Ugarskoj Monarhiji i Njema\u010dkoj, uo\u010di I. svj. rata <span class=\"Italic\">Madame Troubadour <\/span>i <span class=\"Italic\">Barun Trenk <\/span>izvo\u0111eni su na njujor\u0161kom Broadwayu (80, odn. 40 izvedaba), posljednja i u Londonu. Skladao je i balet <span class=\"Italic\">Plitvi\u010dka jezera <\/span>(1898), opere <span class=\"Italic\">(Mari\u010don,<\/span> 1898; nedovr\u0161eni ciklus <span class=\"Italic\">Kraljevi\u0107 Marko),<\/span> mimi\u010dku sliku <span class=\"Italic\">Sve\u010danost u kraljevi\u0107evu dvorcu <\/span>(1901), orkestralna djela (uvertira <span class=\"Italic\">Tomislav,<\/span> <span class=\"Italic\">Kora\u010dnica Hrvata<\/span>), glasovirske skladbe, scensku glazbu za drame i sl. Bio je predsj. Matice hrvatskih kazali\u0161nih dobrovoljaca (od 1926) te suosniva\u010d Dru\u0161tva prijatelja kazali\u0161ta. Ubrzo nakon uspostave NDH njema\u010dki je konzulat zatra\u017eio od zagreba\u010dkog HNK da skine s repertoara <span class=\"Italic\">Baruna Trenka<\/span>, \u0161to je i u\u010dinjeno, iako su iz uprave kazali\u0161ta javili ministru Mili Budaku da je po njihovu znanju Albini katolik u braku s ne\u017eidovkom. Potaknuo je osnutak dana\u0161nje Za\u0161tite autorskih muzi\u010dkih prava i osnovao izdava\u010dku ku\u0107u, koja je dugo nosila njegovo prezime. U rodnom gradu po njemu je nazvana ulica, a 2004. podignut mu je spomenik. Otac je Alfreda i Ernestine (Erne). Ne\u0107ak Julio, zahvaljuju\u0107i mje\u0161ovitomu braku, pre\u017eivio je Holokaust, 1948. iselio se u Izrael, a nakon nekog vremena nastanio se u Be\u010du.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">IZV.:<\/span> HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazali\u0161ta i glazbe, spis br. 7472. \u2013 Podaci o ulazniku B. Poli\u0107.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">LIT.:<\/span> S. Majer-Bobetko: <span class=\"Italic\">Albini, Sre\u0107ko (Felix). <\/span>Hrvatski biografski leksikon, 1. Zagreb 1983. \u2013 <span class=\"Italic\">Repertoar hrvatskih kazali\u0161ta 1840\u20131860\u20131980,<\/span> 1\u20132. Zagreb 1990. \u2013 A. Bogner-\u0160aban: <span class=\"Italic\">Kazali\u0161te za vedru umjetnost Sre\u0107ka Albinija.<\/span> Arti musices, 29(1998) 2. \u2013 Ista: Lik baruna Trenka u knji\u017eevnom i glazbenom okru\u017eenju. U: <span class=\"Italic\">Krle\u017eini dani u Osijeku 2000, <\/span>2. Zagreb 2002. \u2013 <span class=\"Italic\">Repertoar hrvatskih kazali\u0161ta,<\/span> 3. Zagreb 2002.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>ALBINI, Sre\u0107ko (Schwarz, Felix), skladatelj i dirigent (\u017dupanja, 10. XI. 1869 \u2013 Zagreb, 18. IV. 1933). Ne\u0107ak \u2192 Davida Schwarza, izumitelja zeppelina. U mladosti preuzeo prezime majke, koja nije bila \u017eid. podrijetla. Gimnaziju i trg. \u0161kolu polazio u Be\u010du i Grazu, gdje je studirao glazbu (Wilhelm Mayer) i 1893\u201395. dirigirao u Gradskom kazali\u0161tu. U Zagrebu &hellip; <a href=\"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=2910\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;ALBINI, Sre\u0107ko (Schwarz, Felix)&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-2910","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-1"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2910"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2910"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2910\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2910"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2910"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2910"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}