{"id":2909,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=2909","title":{"rendered":"BREIER, Eduard (Breyer)"},"content":{"rendered":"

BREIER, Eduard (Breyer), <\/span>pisac i publicist (Ludbreg, 4. XI. 1811 \u2013 Kyjovice kraj Znojma, \u010ce\u0161ka, 3. VI. 1886). Jedan je od prvih \u017didova, koji se istaknuo u hrv. dru\u0161tvu. S roditeljima se preselio u Vara\u017edin, gdje je zavr\u0161io osnovnu \u0161kolu i \u0161est razreda gimnazije (1821\u201326), polaze\u0107i istodobno od \u010detvrtog razreda njem. \u0161kolu. Nakon studija filozofije na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu (1826\u201328), zapo\u010deo je u Pragu studij medicine, koji je prekinuo zbog neima\u0161tine. Za slu\u017ebovanja u austr. vojsci (1831\u201345) polazio je 1833. voj. \u0161kolu u Veroni (Stabsschule), potom predavao aritmetiku u Bombardierkorpsschule u Be\u010dkom Novom Mjestu (do 1845). Napustiv\u0161i iste godine voj. slu\u017ebu, bavio se knji\u017eevnim i publicisti\u010dkim radom u Pragu, potom u Be\u010du. Potkraj \u017eivota naj\u010de\u0161\u0107e je boravio na svom imanju u Kyjovicama. \u2013 U knji\u017eevnosti se javio 1837. u pra\u0161kom \u010dasopisu Die Erinnerungen<\/span> pripovijetkom Der Servianer,<\/span> radnja koje je smje\u0161tena u vara\u017edinsku okolicu. Motive iz hrv. pro\u0161losti i narodnoga \u017eivota obradio je u razli\u010ditim pripovijetkama, romanima, \u010dlancima i pjesmama. Velik dio njegova opusa objavljen je u zagreba\u010dkom polutjedniku na njem. jeziku Croatia<\/span> (1839\u201340), \u0161to ga je u tom razdoblju ure\u0111ivao iz Be\u010dkoga Novog Mjesta. U njemu je objavio pjesmu Die Weinlese. Ein Liederkranz. <\/span>Bio je urednik novina Pr\u00e4ger Zeitung <\/span>(1847\u201348), Constitutionelle allgemeine Zeitung von B\u00f6hmen <\/span>s prilogom Prager Abendblatt <\/span>(1848\u201349) i dr. Potom se nastanio u Be\u010du, gdje je 1849. pokrenuo humoristi\u010dki list Der Punch, <\/span>izdavao listove Der g\u2019rade Michel <\/span>(1862\u201369), Der Freim\u00fcthige <\/span>(1868\u201386) i dr. te pisao mnogobrojne tekstove o austr. povijesti osobito sna\u017ena nacionalnoga naboja (Wien und Rom; Kaiser Joseph). <\/span>Bio je jedan od naj\u010ditanijih austr. pisaca svoga doba te zna\u010dajna karika u razvoju ilirske novelistike i povijesnoga romana \u0160enoina doba. Svoju prvu pripovijetku sa \u017eid. motivima Der Fluch des Rabbi <\/span>(objavljena 1940) napisao je za 11 dana za vrijeme dopusta dok je slu\u017eio u vojsci; me\u0111u pripovijetke iste tematike ubrajaju se Die Sendung des Rabbi, Die Sabbathianer <\/span>te Alt-und Jung-Israel.<\/span> Agramer Lieder an Jela<\/span> i druge, vi\u0161e pripovijedaka pod zajedni\u010dkim naslovom Sagen aus dem Lande der Kroaten <\/span>(ona o pogibiji bana Nikole Zrinskoga 1664. objavljena je u hrv. prijevodu pod naslovom Zlobna Marga<\/span> u Na\u0161e gore list,<\/span> 1865, preveo D. H. Gar\u010dinski) te putopisi i povijesni prilozi o Hrvatskoj Die k\u00f6nigliche Freistadt Warasdin, Geschichtliche Umrisse aus der Vorzeit Croatiens, Geschichtliche Monumente aus Agrams Vorzeit<\/span> i dr. Na hrvatski su prevedene i neke pripovijetke tiskane u \u010dasopisu Der Pilger,<\/span> koji je izlazio u Karlovcu (1841, odn. 1843), prijevod pripovijetke Das Kroatenm\u00e4dchen<\/span> tiskan je uz prijevod njegova romana o provali Tatara u Hrvatsku (preveo J. Breier); pripovijetku Der Bau um die Wette<\/span> preveo je Fran Kurelac i tiskao pod naslovom Gjoka<\/span> (Fluminensia.<\/span> Zagreb 1862). Priloge s hrv. tematikom objavljivao je tako\u0111er u pra\u0161koj i be\u010dkoj periodici, a hrv. povijesne teme koristio je i u nekim romanima. I njegova memoarska djela \u2013 prikaz vlastita knji\u017eevnog djelovanja (1871) \u2013 te Erinnerungen aus meinem Leben<\/span> (Freim\u00fcthiger Kalender<\/span>, Be\u010d 1883, 1884) sadr\u017eavaju zanimljive podatke o hrv. prilikama. Pisao je i kazali\u0161na djela (pu\u010dki komad Der Geizige<\/span>) te dramatizirao dva svoja romana.<\/p>\n

DJELA:<\/span> Die beiden Csikos und das Gel\u00f6bniss.<\/span> Wien 1840. \u2013 Die Tartaren in Croatien und Dalmatien.<\/span> Wien 1841, Wien\u2013Leipzig 18452, 18513 (hrv. prijevod Zagreb 1872). \u2013 Die Schl\u00f6sser,<\/span> 1\u20133. Wien 1852. \u2013 Trenk der Parteig\u00e4nger,<\/span> 1\u20134. Wien 1853. \u2013 Der Pandur und das Kroatenm\u00e4dchen.<\/span> Wien\u2013Leipzig 1854. \u2013 Pandur und Freimaurer,<\/span> 1\u20134. Pest\u2013Wien\u2013Leipzig 1855. \u2013 Mein literarisches Wirken.<\/span> Wien 1871.<\/p>\n

LIT.:<\/span> J\u00fcdisches Athen\u0153um. Leipsic 1851. \u2013 C. Wurzbach: Biographisches Lexikon des Kaiserthums Oesterreich<\/span>, 2. Wien 1857; 28. 1874. \u2013 (Nekrolozi): Agramer Zeitung, 61(1886) 129; Die Drau, 19(1886) 46. \u2013 V. De\u017eeli\u0107 st.: Iz njema\u010dkoga Zagreba<\/span>. Zagreb 1901. \u2013 L. \u0160ik: Zagreba\u010dki \u017didovi u privredi<\/span>. \u017didov, 11(1927) 17. \u2013 I. Esih: Uz devedesetu obljetnicu zagreba\u010dkog \u010dasopisa \u00bbCroatia\u00ab. <\/span>Obzor, 71(1930) 231. \u2013 I. Herge\u0161i\u0107: Hrvatske novine i \u010dasopisi do 1848<\/span>. Zagreb 1936. \u2013 L. Glesinger: Ilirski pokret i Jevreji. <\/span>Jevrejski narodni kalendar, 2(1936\u20131937). \u2013 J. Horvat: Povijest novinstva Hrvatske 1771\u20131939<\/span>. Zagreb 1962. \u2013 I. Pederin: \u00bbZa\u010dinjavci\u00ab, \u0161tioci i pregaoci<\/span>. Zagreb 1977. \u2013 M. Kaminski: Breier, Eduard<\/span>. Hrvatski biografski leksikon, 2. Zagreb 1989.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

BREIER, Eduard (Breyer), pisac i publicist (Ludbreg, 4. XI. 1811 \u2013 Kyjovice kraj Znojma, \u010ce\u0161ka, 3. VI. 1886). Jedan je od prvih \u017didova, koji se istaknuo u hrv. dru\u0161tvu. S roditeljima se preselio u Vara\u017edin, gdje je zavr\u0161io osnovnu \u0161kolu i \u0161est razreda gimnazije (1821\u201326), polaze\u0107i istodobno od \u010detvrtog razreda njem. \u0161kolu. Nakon studija filozofije … Nastavi \u010ditati “BREIER, Eduard (Breyer)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-2909","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-2"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2909"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2909"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2909\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2909"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2909"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2909"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}