{"id":2662,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=2662","title":{"rendered":"VIDAN, Ivo"},"content":{"rendered":"

VIDAN, Ivo,<\/span> anglist (Zagreb, 24. I. 1927 \u2013 Zagreb, 26. III. 2003). Sin Luje i Jule (Weiss), suprug Gabrijele. Osnovnu \u0161kolu zavr\u0161io je u Zagrebu, gdje je zapo\u010deo srednjo\u0161kolsko obrazovanje na II. mu\u0161koj gimnaziji, koje je nastavio u Splitu, gdje se sklonio zajedno s obitelji 4. VII. 1941. Nakon \u0161to su ih 6. XI. 1941. tal. okupacijske vlasti internirale u Kor\u010duli, u kojoj je boravio do kapitulacije Italije u rujnu 1943, redovito je polagao ispite u tal. gimnaziji u Splitu. U rujnu 1943. s obitelji je napustio Kor\u010dulu te se privremeno sklonio na Vis, a odande po\u010d. 1944. u Bari, u kojem je boravio do rujna 1945, kad se vratio u Zagreb te nastavio \u0161kolovanje u partizanskoj gimnaziji. Temeljem polo\u017eenog ispita zrelosti upisao se u travnju 1946. na zagreba\u010dki Filozofski fakultet, gdje je 1950. zavr\u0161io studij anglistike i filozofije. Doktorirao je na Sveu\u010dili\u0161tu u Nottinghamu 1956. tezom o strukturi u djelima Josepha Conrada. Do 1961. bio je zaposlen na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a potom na Odsjeku za anglistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Umirovljen je kao redoviti profesor 1997. Nekoliko je puta boravio kao nastavnik na sveu\u010dili\u0161tima u SAD (Yale, Columbia i dr.) te na mnogim akademskim ustanovama u Europi. Sura\u0111ivao je u mnogobrojnim doma\u0107ima i stranim publikacijama, bio urednik povijesnih i leksikonskih djela, \u010dlan me\u0111unarodnoga savjeta \u010dasopisa Journal of Modern Literature <\/span>te \u010dlan uredni\u0161tva Knji\u017eevne smotre<\/span>. U velikoj Povijesti svjetske knji\u017eevnosti<\/span> uredio je, zajedno s Bredom Kogoj-Kapetani\u0107, VI. svezak, koji obuhva\u0107a knji\u017eevnost engleskoga govornoga izraza (Zagreb 1976). Osnovao je 1992. Hrvatsko dru\u0161tvo za anglisti\u010dke studije. U znanstvenim radovima, koje odreda obilje\u017eava misaona inventivnost i egzaktnost, metodolo\u0161ki zastupa suvremene analiti\u010dke pristupe pripovjednomu i dramskomu tekstu, povezuju\u0107i koherentno tzv. imanentnu analizu s komparatisti\u010dkim pogledom na knji\u017eevne pojave. Raspon interesa se\u017ee od Williama Shakespearea do velikih romanopisaca i dramati\u010dara XX. st. Naratolo\u0161ko usmjerenje o\u010dituje se osobito u prvim knjigama: Nepouzdani pripovjeda\u010d. Postupak i vizija u djelima triju modernih generacija<\/span> (1970) i Roman struje svijesti<\/span> (1971), u kojima su osobito va\u017ene studije o Jamesu Joyceu. Drugo je istaknuto podru\u010dje engl. knji\u017eevnost oko 1900, s te\u017ei\u0161tem na stvarala\u0161tvu Josepha Conrada. Neobi\u010dno vrijedni su i njegovi komparatisti\u010dki prilozi, mahom u knjigama Tekstovi u kontekstu<\/span> (1975) i Engleski intertekst hrvatske knji\u017eevnosti<\/span> (1995), u kojima se o\u010dituje moderna metodolo\u0161ka svijest u osvjetljivanju veza me\u0111u razli\u010ditim knji\u017eevnostima i povijesnim razdobljima. Osobitu pozornost zaslu\u017euju usporedna istra\u017eivanja djela Miroslava Krle\u017ee (npr. Gospoda Glembajevi<\/span>), koja su me\u0111u vrhunskim doprinosima krle\u017eologiji. Usporedba izme\u0111u radova Rudolfa Filipovi\u0107a o hrvatsko-engleskim kult. vezama i Vidanovih rasprava jasno pokazuje smjenu znanstvenih paradigmi na podru\u010dju kulturolo\u0161kih studija. Bio je \u010dlan Kulturnoga dru\u0161tva \u00bbMiroslav \u0160alom Freiberger\u00ab i \u010dlan Savjeta Novog Omanuta<\/span>. Posmrtno mu je izdana knjiga Tuma\u010diti auru. Anglisti\u010dke, kroatisti\u010dke i tre\u0107e teme<\/span>. \u2013 Majka Jula (Weiss, Reich,<\/span> Raji\u0107; Julijana, Jelica),<\/span> slu\u017ebenica (Donji Miholjac, 25. XII. 1903 \u2013 Zagreb, 16. XII. 1976). K\u0107i \u2192 Emila Reicha i Eugenije (Jenny, \u017deni, \u017denka) ro\u0111. Kohn, sestri\u010dna u drugom koljenu \u2192 R. Bubnja. Zavr\u0161ila je osam razreda srednje \u0161kole u Be\u010du u privatnoj realnoj gimnaziji Lhuitlen, s pravom javnosti. U me\u0111uratnom razdoblju njezin je otac potpomagao je \u017eivot Vidanovih, koji su \u017eivjeli u Bauerovoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH pre\u0161la je 3. VII. 1941. na katoli\u010danstvo, a 4. VII. 1941. zajedno sa suprugom i sinom izbjegla u Split, gdje su ih 6. XI. 1941. uhitile tal. okupacijske vlasti i internirale u Kor\u010duli. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. odlaze sa zbjegom na otok Vis, a odande po\u010d. sije\u010dnja 1944. u Bari, gdje su ostali do rujna 1945, kad su se vratili u Zagreb. Poslije rata radila je u Nakladnom zavodu Hrvatske (1946\u201350), Narodnoj knjizi (1950) i do umirovljenja u Jugoslavenskom leksikografskom zavodu (danas Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea; 1950\u201372). \u2013 Otac Lujo (Weiss),<\/span> posebnik (Zagreb, 16. XI. 1888 \u2013 Zagreb, 13. VII. 1963). Sin Cecilije ro\u0111. Lakenbacher. U rujnu 1939. odobrena mu je promjena prezimena Weiss u Vidan. Po uspostavi NDH prijavio je imovinu i dao \u017eid. podavanje u iznosu od 18 050 din., a 3. VII. 1941. pre\u0161ao je na katoli\u010danstvo te idu\u0107i dan izbjegao s obitelji u Split.<\/p>\n

IZV.:<\/span> Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, Osobni dosje djelatnika. \u2013 Podaci o ulazniku G. Vidan.<\/p>\n

DJELA:<\/span> Nepouzdani pripovjeda\u010d.<\/span> Postupak i vizija u djelima triju modernih generacija.<\/span> Zagreb 1970. \u2013 Roman struje svijesti: James Joyce \u00bbUliks\u00ab, William Faulkner \u00bbBuka i bijes\u00ab. <\/span>Zagreb 1971. \u2013 Tekstovi u kontekstu. Odjeci i odnosi u novijoj knji\u017eevnosti.<\/span> Zagreb 1975. \u2013 Engleski intertekst hrvatske knji\u017eevnosti.<\/span> Zagreb 1995. \u2013 Tuma\u010diti auru.<\/span> Anglisti\u010dke, kroatisti\u010dke i tre\u0107e teme.<\/span> Zagreb 2003. <\/p>\n

LIT.:<\/span> T. Juki\u0107: Albionski tweed i hrvatske Penelope.<\/span> Republika, 22(1966) 11\/12. \u2013 N. Batu\u0161i\u0107: Engleski intertekst.<\/span> Forum, 5(1966) 5\/6. \u2013 V. Ten\u017eera: Tekstovi u kontekstu<\/span>. Pre\u017eivljuje dobro pisanje. <\/span>Zagreb 1995. \u2013 Lj. I. Gjurgjan: Engleski poticaj hrvatskoj knji\u017eevnosti.<\/span> Vijenac, 4(1996) 59. \u2013 J. Ciglar-\u017dani\u0107: Engleski intertekst. <\/span>Studia romanica et anglica Zagrabiensia, 1996, 41. \u2013 Vidan, Ivo. <\/span>Hrvatski leksikon, 2. Zagreb 1997. \u2013 V. Biti: Vidan, Ivo. <\/span>Krle\u017eijana, 2. Zagreb 1999. \u2013 Lj. I. Gjurgjan: (Nekrolog). Novi Omanut, 11(2003) 58. \u2013 Vidan, Ivo. <\/span>Hrvatska enciklopedija, 11. Zagreb 2009.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

VIDAN, Ivo, anglist (Zagreb, 24. I. 1927 \u2013 Zagreb, 26. III. 2003). Sin Luje i Jule (Weiss), suprug Gabrijele. Osnovnu \u0161kolu zavr\u0161io je u Zagrebu, gdje je zapo\u010deo srednjo\u0161kolsko obrazovanje na II. mu\u0161koj gimnaziji, koje je nastavio u Splitu, gdje se sklonio zajedno s obitelji 4. VII. 1941. Nakon \u0161to su ih 6. XI. 1941. … Nastavi \u010ditati “VIDAN, Ivo”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[],"class_list":["post-2662","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-23"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2662"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2662"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2662\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2662"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2662"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2662"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}