{"id":2502,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=2502","title":{"rendered":"\u0160INKO, Ervin (Sink\u00f3, Spitzer; Franjo)"},"content":{"rendered":"

\u0160INKO, Ervin (Sink\u00f3, Spitzer; Franjo), <\/span>knji\u017eevnik (Apatin, Srbija, 5. II. 1898 \u2013 Zagreb, 26. III. 1967). Potekao je iz ma\u0111. obitelji \u017eid. podrijetla. God. 1919. sudjelovao je u ma\u0111. revoluciji, a nakon sloma Sovjetske Republike Ma\u0111arske iselio se u Be\u010d, potom u Pariz i Moskvu. U tom je razdoblju blizak Gy\u00f6rgyju Lukacsu, \u010diji je sljedbenik u nekim knji\u017eevnopov. djelima. U Be\u010du je izdavao \u010dasopis Testv\u00e9r<\/span> (1922) te sura\u0111ivao u nizu ma\u0111. \u010dasopisa. God. 1939. postao je dr\u017eavljanin Kraljevine Jugoslavije. Po uspostavi NDH boravio je sa suprugom, lije\u010dnicom Irmom, u Drvaru i Kninu, potom je bio interniran u logor na Bra\u010du te u Kampor na Rabu, gdje je bio jedan od organizatora antifa\u0161isti\u010dkoga otpora. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priklju\u010dio se partizanima kao \u010dlan Komisije za evakuaciju \u017eid. logora\u0161a s Raba na oslobo\u0111ene teritorije Like, Korduna i Banije, a zatim bio polit. djelatnik u Oto\u010dcu. Po zavr\u0161etku rata, nastanio se u Zagrebu, gdje je stekao prijatelje u krugovima kriti\u010dki raspolo\u017eenih intelektualaca, a osobit je pe\u010dat njegovu radu dalo dru\u017eenje s Miroslavom Krle\u017eom, o \u010dijem je stvarala\u0161tvu poslije napisao niz eseja (Falanga Antikrista i drugi komentari)<\/span>. Dru\u0161tveno priznanje njegovu knji\u017eevnom djelovanju \u010dlanstvo je u JAZU (danas HAZU; od 1951. je dopisni, a od 1960. redoviti \u010dlan). Na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu 1959. osnovao je Katedru za ma\u0111arski jezik i knji\u017eevnost na \u010dijem je \u010delu ostao sve do smrti. U knji\u017eevnosti se javio pjesni\u010dkom zbirkom \u00c9jszak\u00e1k \u00e9s hajnalok<\/span> <\/span>(1916), a javnosti se predstavio romanom \u010cetrnaest dana,<\/span> nastalim jo\u0161 u iseljeni\u0161tvu, te zbirkom eseja Knji\u017eevne studije<\/span> (1949), u kojima primjenjuje marksisti\u010dki pristup kulturnim pojavama, srodan Lukacsevu, po prvi put u na\u0161oj sredini prisutan u knji\u017eevnopov. sintezama. Tuma\u010de\u0107i knji\u017eevnost u duhu historijskog materijalizma, tra\u017ei put koji je neovisan o vulgarnom determinizmu i o partijski usmjerenom dogmatskom \u00bbrealizmu\u00ab. Gl. pripovjedno djelo, roman Optimisti <\/span>(1954), prikazuje ljudske sudbine u ma\u0111. revoluciji s psiholo\u0161koga, politi\u010dkoga i eti\u010dkoga stajali\u0161ta. To djelo, napisano u iseljeni\u0161tvu, tada nije objavljeno. Neprilike s tim romanom, osobito u Moskvi sred. 1930-ih, prikazao je u memoarskoj knjizi Roman jednog romana<\/span> (1955), sugestivnim svjedo\u010danstvom o staljinizmu. Taj je \u00bbmoskovski dnevnik\u00ab privukao i me\u0111unarodnu pozornost jer je u povijesnom trenutku obra\u010duna sa Staljinovom politikom pru\u017eao autenti\u010dan uvid u metode polit. totalitarizma, na primjeru sudbine jednoga nepo\u0107udnog rukopisa. Po uvjerenju kozmopolit, rijetko se doticao nacionalne ili vjerske problematike. \u017did. gra\u0111a prisutna je u jednoj od najzrelijih novela Aronova ljubav <\/span>(1951). Kao pripovjeda\u010d istan\u010dan psiholog, u kasnijim se godinama ipak udaljio od beletristike, okrenuv\u0161i se vi\u0161e akademskomu diskursu. Posljednja publikacija sadr\u017eava rasprave o dalekoj kult. pro\u0161losti: o knji\u017eevnosti, filozofiji srednjeg vijeka i renesanse (Tri knji\u017eevne studije<\/span>, 1963). Na suprotnom je polu njegova dnevnopoliti\u010dka publicistika, osobito u godinama obra\u010duna s rezolucijama Informbiroa (Sablast kru\u017ei Evropom, <\/span>1951). Posmrtno mu je objavljen Drvarski dnevnik <\/span>(1987). Trajno mjesto u hrvatskoj i ju\u017enoslavenskoj kulturi pripada pak senzibilnom pripovjeda\u010du, \u010dija djela jo\u0161 nisu u potpunosti vrednovana. \u2013 Supruga Irma (Spitzer, <\/span>ro\u0111. Rothart; Mici),<\/span> lije\u010dnica i prevoditeljica (Budimpe\u0161ta, 30. XI. 1890 \u2013 Zagreb, 7. VI. 1967). Medicinu je zavr\u0161ila u Be\u010du, gdje je specijalizirala rendgenologiju. Sa suprugom se doselila u Zagreb 1939. Po uspostavi NDH prebjegla je u Drvar, gdje se u srpnju 1941. priklju\u010dila partizanima djeluju\u0107i kao lije\u010dnica. Po povla\u010denju partizanskih jedinica, sa suprugom je oti\u0161la je u Knin te bila internirana u logor na Bra\u010du i u Kamporu na Rabu, gdje je organizirala te\u010dajeve za bolni\u010darke. Nakon kapitulacije Italije, sudjelovala je u evakuaciji \u017eid. zato\u010denika iz logora i ponovo se priklju\u010dila partizanima te radila kao upraviteljica bolnice br. 9 Karlova\u010dkoga vojnog podru\u010dja, voditeljica odjela bolnice Vojne oblasti 4. korpusa, referentica saniteta Kninskoga vojnog podru\u010dja te potom Komande grada Splita. Nakon rata nastavila je raditi kao lije\u010dnica. Nije se sustavno bavila samostalnim knji\u017e. radom, ali je bila aktivna suprugova suradnica. U sklopu njegova Drvarskoga dnevnika <\/span>objavljen je i njezin dnevnik pisan za ratnih godina. Prevela je na ma\u0111arski Krle\u017eine ratne novele (Magyar kir\u00e1ly honv\u00e9d novell\u00e1k. <\/span>Novi Sad 1952).<\/p>\n

DJELA<\/span> (izbor): \u010cetrnaest dana. <\/span>Zagreb 1947. \u2013 Eto ide na\u0161a sila… (uz omladinsku prugu).<\/span> Zagreb 1947. \u2013 Knji\u017eevne studije. <\/span>Zagreb 1949. \u2013 Pripovijetke.<\/span> Zagreb 1950. \u2013 O sramoti besramnih ili spektakularno uskrsnu\u0107e oca Escobara (marginalije uz budimpe\u0161tanski proces). <\/span>Zagreb 1949. \u2013 Aronova ljubav. Lirska pripovijetka. <\/span>Zagreb 1951. \u2013 Sablast kru\u017ei Evropom. \u010clanci, rasprave i predavanja (1948.\u20131951.). <\/span>Zagreb 1951. \u2013 Optimisti. Roman jedne revolucije.<\/span> Zagreb 1954. \u2013 Moskovski dnevnik iz god. 1936. (ulomak).<\/span> Zagreb 1955. \u2013 Roman jednog romana. Bilje\u0161ke iz moskovskog dnevnika od 1935. do 1937. godine. <\/span>Zagreb 1955. \u2013 Falanga Antikrista i drugi komentari. <\/span>Zagreb 1957. \u2013 Lik knji\u017eevnika danas.<\/span> Zagreb 1957. \u2013 Pjesme u prozi. Pripovjetke. Zapisi. Ogledi. <\/span>Zagreb 1969. \u2013 Drvarski dnevnik. <\/span>Beograd 1987.<\/p>\n

LIT.:<\/span> J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941\u20131945. \u017drtve genocida i u\u010desnici narodnooslobodila\u010dkog rata<\/span>. Beograd 1980. \u2013 I. Frange\u0161: Ervinu \u0160inku nad grobom. <\/span>Forum, 6(1967) 3\/4. \u2013 M. Matkovi\u0107: Ervin \u0160inko u ediciji Pet stolje\u0107a hrvatske knji\u017eevnosti,<\/span> 103. Zagreb 1969. \u2013 E. \u010cengi\u0107: S Krle\u017eom iz dana u dan, <\/span>3. Zagreb 1985. \u2013 \u0110. Zelmanovi\u0107: \u0160inko, Ervin. <\/span>Krle\u017eijana, 2. Zagreb 1999. \u2013 Isti: \u0160inko, Irma. <\/span>Ibid. \u2013 \u0160inko, Ervin. <\/span>Hrvatska enciklopedija, 8. Zagreb 2010.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160INKO, Ervin (Sink\u00f3, Spitzer; Franjo), knji\u017eevnik (Apatin, Srbija, 5. II. 1898 \u2013 Zagreb, 26. III. 1967). Potekao je iz ma\u0111. obitelji \u017eid. podrijetla. God. 1919. sudjelovao je u ma\u0111. revoluciji, a nakon sloma Sovjetske Republike Ma\u0111arske iselio se u Be\u010d, potom u Pariz i Moskvu. U tom je razdoblju blizak Gy\u00f6rgyju Lukacsu, \u010diji je sljedbenik … Nastavi \u010ditati “\u0160INKO, Ervin (Sink\u00f3, Spitzer; Franjo)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[29],"tags":[],"class_list":["post-2502","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-29"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2502"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2502"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2502\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2502"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2502"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2502"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}