{"id":2497,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=2497","title":{"rendered":"\u0160IK, Lavoslav"},"content":{"rendered":"

\u0160IK, Lavoslav<\/span> (Schick), <\/span>pravnik i poduzetnik <\/span>(Be\u010d, 27. XI. 1881 \u2013 logor Jasenovac, 1942). Sin Adolfa i Marije ro\u0111. Rosenberg, brat Otona. Gimnaziju je zavr\u0161io u Zagrebu, a pravo je studirao u Be\u010du i Zagrebu, gdje je doktorirao temeljem rigoroza 1906. Te god. stekao je zavi\u010dajnost u Zagrebu na zagovor tada\u0161njega gradona\u010delnika Milana Amru\u0161a, \u00bbradi zasluga za hrvatsko oporbeno novinarstvo\u00ab. Bio je 1908. perovo\u0111a kod \u2192 Josipa Franka, a odvjetnikom je imenovan 1909. te je 20. VII. 1909. otvorio odvjetni\u010dki ured u Zagrebu. Suosniva\u010d je Hrvatskoga novinarskoga dru\u0161tva 1905. i nakladnoga zavoda \u00bbTipografija\u00ab u Zagrebu. Bio je ravnatelj Me\u0111unarodne banke u Zagrebu, potpredsjednik dru\u0161tva \u00bbKompas\u00ab, ravnatelj Dioni\u010dkoga dru\u0161tva za trgovinu s konopljom i jutom, dru\u0161tva Metropolkino za \u0161irenje filmske industrije i dru\u0161tva \u00bbOmega\u00ab za gradnju, sve iz Zagreba. Za I. svj. rata bio je mobiliziran i u \u010dinu natporu\u010dnika slu\u017eio u Vinkovcima te kao tajnik Lige za za\u0161titu djece uz \u0110uru Basari\u010deka zbrinuo na tisu\u0107e djece iz BiH. Besplatno je na sudu branio hrv. vojnike, koji su demonstrirali 5. XII. 1918, \u010dime je iskazao gra\u0111ansku hrabrost. Zbog toga je, ali i zbog drugih aktivnosti smatran \u00bbhrvatski orijentiranim\u00ab (ili, kako je stajalo u izvje\u0161taju jugoslav. policije, \u00bbseparatisti\u010dki opredeljenim\u00ab). Krajem listopada 1918. kao \u00bbfrankovac\u00ab bio je uhi\u0107en, dr\u017ean u vojnom zatvoru i prijetila mu je smrt strijeljanjem. Pu\u0161ten, nastavio se baviti odvjetni\u0161tvom vode\u0107i ured u Amru\u0161evoj ul. u Zagrebu. Imao je sina Adolfa, koji je od 1931. s njim radio u zajedni\u010dkoj odvjetni\u010dkoj kancelariji. God. 1929. dobio je Orden sv. Save IV. reda. Po uspostavi NDH oduzeta mu je zgrada u Amru\u0161evoj ul., u kojoj je stanovao i imao ured, a sav namje\u0161taj ureda rekviriralo je usta\u0161ko redarstvo. U kolovozu 1941. oslobo\u0111en je od no\u0161enja \u017eid. znaka. Unato\u010d mnogobrojnim intervencijama nije stekao arijska prava, ve\u0107 je 6. IX. 1941. odveden u sabirni logor u Zagreba\u010dkom zboru te dva dana poslije deportiran u logor Jasenovac, stan je zape\u010da\u0107en, a njegova supruga Ella ro\u0111. Friedrich izba\u010dena je iz njega bez najnu\u017enijih stvari. Nakon intervencije nadbiskupa Alojzija Stepinca bio je oslobo\u0111en, ali je 1942. ponovo deportiran u Jasenovac, gdje je ubrzo stradao. \u2013 God. 1912. u\u0161ao je u predstojni\u0161tvo \u017dOZ, a 1919\u201335. bio je njezin potpredsjednik. Bio je \u010dlan \u00bbLo\u017ee Zagreb 1090\u00ab nezavisnoga \u017eid. reda Bnei Brit. <\/span>Osniva\u010d je \u017eid. srednjo\u0161kolskoga dru\u0161tva Literarni sastanci izraelitske omladine, suosniva\u010d studentskoga udru\u017eenja \u00bbBar Giora\u00ab u Be\u010du, a u Budimpe\u0161ti je osnovao \u017eid. omladinsko udru\u017eenje Makabi. U javnim istupima unutar \u017eid. zajednice i u \u0161iroj javnosti tra\u017eio je pravo isticanja \u017eid. nacionalnog identiteta i potrebu njegova priznavanja od \u0161ire zajednice, nikad ne pori\u010du\u0107i neophodnost ba\u0161tinjenja hrv. kulturne tradicije. \u010cesto je dr\u017eao predavanja o \u017eid. znanosti, mistici, knji\u017eevnosti i povijesti, Palestini i drugom, koja je, kao i \u010dlanke s podru\u010dja prava, objavljivao u mnogim doma\u0107im i inozemnim publikacijama (Nova nada, J\u00fcdische Zeitung, Die Welt, J\u00fcdisches Volksblatt Oesterreichische Wochenschrift, \u017didovska smotra, Jevrejski list, \u017didov, Novi list, Narodna obrana, Pokret, Jutarnji list, Odvjetnik). <\/span>Od 1903. bio je \u010dlan uredni\u0161tva lista Agramer Tagblatt,<\/span> u Bjelovaru je 1906. pokrenuo tjednik Nezavisnost,<\/span> a 1920. njem. dnevnik Der Morgen <\/span>u Zagrebu. Bio je urednik Hrvatske enciklopedije<\/span> i Judaice<\/span>. Njegov govor u sudnici uvr\u0161ten je u knjigu S braniteljske govornice. Zbirka govora devetorice zagreba\u010dkih odvjetnika u kaznenim raspravama<\/span> (Zagreb 1928). Kao istaknuti bibliofil i kolekcionar sakupio je najve\u0107u judaisti\u010dku biblioteku u jugoist. Europi (o. 7000 knjiga i \u010dasopisa), koja je, o\u010duvana za II. svj. rata zahvaljuju\u0107i Mati Tentoru, ravnatelju Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice, koji ju je pohranio u svojoj ustanovi, danas u sastavu knji\u017enice \u017dOZ. \u2013 Supruga Ella <\/span>ro\u0111. Friedrich, <\/span>\u017eid. aktivistica (?, 1892 \u2013 ?logor, 1941\u20131945). K\u0107i Fanike (J\u00e1nosh\u00e1za, Ma\u0111arska, 6. XII. 1869 \u2013 ?). Od 1938. predsjednica je Izraelskoga gospojinskog dru\u0161tva \u00bbJelena Prister\u00ab. Po uspostavi NDH prijavila je svoju i suprugovu imovinu. Stradala je u nepoznatom logoru. Sin Adolf je 1942. brisan iz Odvjetni\u010dkoga imenika te je stradao u nepoznatom logoru. \u2013 Brat Oton,<\/span> poduzetnik i bankar (Be\u010d, 26. V. 1883 \u2013 Zagreb, 21. VII. 1938). Apsolvirao je na Trgova\u010dkoj akademiji u Zagrebu, a 1902. iselio se u SAD, gdje je radio u banci \u00bbPricex Co.\u00ab i kao ravnatelj inozemnoga odjela \u00bbUnion Trust\u00ab. Tri god. poslije vratio se u domovinu te je u Zagrebu razvio bogatu privrednu aktivnost kao tajnik Hipotekarne banke i ravnatelj Banke za promet nekretninama. God. 1920. osnovao je Me\u0111unarodnu banku te bio njezin potpredsjednik. Zaslu\u017ean je za izgradnju 27 stambenih dvokatnica i trokatnica, \u010dime je pridonio rje\u0161avanju oskudice stambenoga prostora u Zagrebu.<\/p>\n

IZV.:<\/span> HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 670, 696. \u2013 HDA, RUR, \u017didovski odsjek, 28381. \u2013 HDA, SBUO, kut. 216, 21307\/1931. \u2013 JIM, Zapisnik XXX. sjednice Izvr\u0161noga odbora SVJOJ od 25. VIII. 1938. \u2013 Telefonski imenik 1941.<\/p>\n

LIT.:<\/span> \u017didovska smotra, 4(1909) 18, br. 20. \u2013 \u017didov, 6(1922) 47. \u2013 Vijesti Advokatske komore u Zagrebu<\/span>. Odvjetnik, 2(1928) 2; 4(1930) 1, br. 6; 5(1932) 1. \u2013 J. Mrazovi\u0107: Adresar grada Zagreba 1931. <\/span>Zagreb 1931. \u2013 Lo\u017ea Zagreb.<\/span> Jevrejski glas, 5(1932) 48; 6(1933) 26; 7(1934) 8. \u2013 Malchut Jisrael, 1936, 35. \u2013 Jevrejski glas, 11(1938) 12. \u2013 I. Mu\u017ei\u0107: Popis masona u Hrvatskoj izme\u0111u dva rata<\/span>. Maruli\u0107, 18(1985) 3. \u2013 Bilten \u017dOZ, 1989, 12; 1994, 34\/35. \u2013 Pravni fakultet u Zagrebu 1776\u20131996. <\/span>Zagreb 1996. \u2013 P. Po\u017ear: \u0160ik, Lavoslav.<\/span> Leksikon povijesti novinarstva i publicistike. Split 2001. \u2013 I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu.<\/span> Zagreb 2001. \u2013 \u0160ik, Lavoslav.<\/span> Hrvatska enciklopedija, 10. Zagreb 2008. \u2013 I. Rochlitz: Accident of Fate. A Personal Account 1938\u20131945<\/span>. Waterloo 2011. \u2013 <\/span>S. Kne\u017eevi\u0107 i A. Laslo: \u017didovski Zagreb. Kulturno-povijesni vodi\u010d<\/span>. Zagreb 2011.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160IK, Lavoslav (Schick), pravnik i poduzetnik (Be\u010d, 27. XI. 1881 \u2013 logor Jasenovac, 1942). Sin Adolfa i Marije ro\u0111. Rosenberg, brat Otona. Gimnaziju je zavr\u0161io u Zagrebu, a pravo je studirao u Be\u010du i Zagrebu, gdje je doktorirao temeljem rigoroza 1906. Te god. stekao je zavi\u010dajnost u Zagrebu na zagovor tada\u0161njega gradona\u010delnika Milana Amru\u0161a, \u00bbradi … Nastavi \u010ditati “\u0160IK, Lavoslav”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[29],"tags":[],"class_list":["post-2497","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-29"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2497"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2497"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2497\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2497"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2497"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2497"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}