{"id":2287,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=2287","title":{"rendered":"SPITZER, Hugo"},"content":{"rendered":"

SPITZER, Hugo,<\/span> pravnik i \u017eid. aktivist (Osijek, 19. XII. 1858 \u2013 Zagreb, 14. VIII. 1936). Sin Samuela, osje\u010dkog nadrabina, i Amalije ro\u0111. Porges. Sa suprugom Martom, k\u0107eri zagreba\u010dkog nadrabina \u2192 H. H. Jacobija, otac je Slave (Mausi). Osnovnu \u0161kolu i gimnaziju zavr\u0161io je u Osijeku i Vinkovcima, a studij prava u Be\u010du, gdje je doktorirao 1881. Nakon studija vratio se u Osijek, gdje je 1884\u20131933. vodio odvjetni\u010dki ured. Bio je vi\u0161egodi\u0161nji predsj. Odvjetni\u010dke komore u Osijeku, urednik stru\u010dnoga glasila Pravnik <\/span>(do 1914) te \u010dlan Disciplinskoga vije\u0107a Advokatske komore u Zagrebu (1929\u201336). Uz to bio je u nekoliko mandata zastupnik u osje\u010dkom Gradskom poglavarstvu (1901, 1907, 1919), gdje se najvi\u0161e anga\u017eirao u podru\u010dju socijalne skrbi (otvaranje zaklada za studentske stipendije). Kao odvjetnik \u017deljezni\u010dkoga odbora \u017eeljeznice Beli\u0161\u0107e\u2013Osijek zauzimao se za \u0161to br\u017eu izgradnju toga prometnoga smjera. Uz to bio je predsj. parne ciglane \u00bbJ. N. Schulhof\u00ab. \u2013 Istaknuo se kao jedan od gl. ideologa cionizma na hrvatskom i jugoslav. prostoru. Kao predsj. \u017dO Osijek (od 1897) potaknuo je osnivanje Saveza \u017eidovskih op\u0107ina u Hrvatskoj i Slavoniji, \u0161to je 1898. odbijeno, u prvom redu zahvaljuju\u0107i vo\u0111ama zagreba\u010dke op\u0107ine. Vrlo brzo je pristao uz cionisti\u010dku ideologiju, pa je \u017dOO bila jedina op\u0107ina u \u010dijem su op\u0107inskom odboru cionisti ve\u0107 prije I. svj. rata imali ve\u0107inu. Uveo je hrv. jezik u \u017eid. \u0161kolu te u bogoslu\u017eje, a s \u2192 Emilom Krausom organizirao je prvi kongres abiturijenata cionista iz ju\u017enoslav. zemalja (1904). Bio je jedan od utemeljitelja prvoga gra\u0111anskoga cionisti\u010dkoga dru\u0161tva u Osijeku (1904), predsj. Zemaljskoga odbora udru\u017eenja cionista ju\u017enoslav. zemalja Austro-Ugarske (1906) te izaslanik na 9. cionisti\u010dkom kongresu u Hamburgu (1909). Zahvaljuju\u0107i njegovu upornomu radu, Osijek je 1900-ih i 1910-ih postao najja\u010di cionisti\u010dki centar u Hrvatskoj i Slavoniji, a na njegov poticaj i uz njegovu pomo\u0107 u Osijek se 1909. preselilo uredni\u0161tvo \u017didovske smotre<\/span>. Nakon I. svj. rata bio je suosniva\u010d i prvi predsj. Saveza jevrejskih op\u0107ina Jugoslavije (1919), a od 1920. \u010dlan Akcionoga komiteta Svjetske cionisti\u010dke organizacije. Potkraj \u017eivota izabran je za po\u010dasnoga predsjednika Saveza jevrejskih op\u0107ina Jugoslavije, Saveza cionista Jugoslavije te \u017dO Osijek. Za dru\u0161tv. rad odlikovan je Ordenom vite\u0161kog kri\u017ea reda Franje Josipa (1909), a potkraj \u017eivota i Ordenom sv. Save II. i III. reda i Ordenom bijelog orla V. reda. Autor je monografije o ure\u0111enju socijalne skrbi u Osijeku (1902) i mnogih stru\u010dnih i polit. \u010dlanaka za novine. God. 1906. pokrenuo je i ure\u0111ivao Osje\u010dki Tjednik. \u2013 <\/span>K\u0107i Slava Spitzer-Levi (Mausi),<\/span> prevoditeljica i socijalna radnica (Osijek, 1919 \u2013 New York, 1987). Osnovnu \u0161kolu i gimnaziju zavr\u0161ila je u Osijeku, upisala Pravni fakultet u Zagrebu, ali je nakon uspostave NDH 1941. morala prekinuti studij. II. svj. rat pre\u017eivjela je u Italiji, do 1943. bila je u internaciji u Asolu, gdje je upoznala Jakova Levija iz Sarajeva, za kojega se udala u lipnju 1944. u Rimu. To je bilo prvo vjen\u010danje u sinagogi u rimskom Trastevereu nakon oslobo\u0111enja grada. U srpnju 1944. u Bariju je pristupila partizanima, a zatim je iz ju\u017e. Italije preba\u010dena sa suprugom na partizanski teritorij u Jugoslaviju te je radila u komandi grada Splita i Komandi pozadine 8. korpusa kao prevoditeljica vijesti stranih radijskih postaja. Nakon rata radila je u novinskoj agenciji Tanjug <\/span>i kao direktorica Knji\u017eevnih novina. <\/span>Kad joj je 1953. suprug postao njujor\u0161ki dopisnik Tanjuga<\/span> i Borbe,<\/span> s njim i k\u0107eri Tamarom (?, 1947) odselila se u New York. Kao volonterka radila je u organizacijama za socijalnu skrb UN, a kad je tri godine poslije, u vezi sa zbivanjima u Ma\u0111arskoj 1956, suprug do\u0161ao u ideolo\u0161ki sukob sa svojim poslodavcima te ostao bez posla i prihoda, pomogla mu je pri osnutku vlastitoga poduze\u0107a \u00bbSnimanje za slijepe\u00ab. Potom je kao volonterka radila za neprofitnu radio postaju \u00bbTouch\u00ab namijenjenu slijepim osobama. \u2013 Najmla\u0111i Hugin brat Sigismund (\u017diga), <\/span>pravnik (Osijek, 1868 \u2013 ?Auschwitz, 1942). U braku s Paulom imao je sina Milana i k\u0107er Milenu (?Osijek, 1902 \u2013 Auschwitz, 1942). Nakon zavr\u0161enoga studija prava, 1896. otvorio je odvjetni\u010dki ured u \u0110akovu. Tako\u0111er je posjedovao ku\u0107u i odvjetni\u010dki ured u Osje\u010dkom sokaku. Zavi\u010dajnost grada Osijeka imao je do 1907, a potom u \u0110akovu. Nakon uspostave NDH Odlukom Odvjetni\u010dke komore od 30. VI. 1942. u akciji \u00bb\u010di\u0161\u0107enja\u00ab \u017didova iz pravosu\u0111a NDH brisan je iz Odvjetni\u010dkoga imenika. Stradao je u Holokaustu, vjerojatno u Auschwitzu sa suprugom Paulom i k\u0107eri Milenom. \u2013 Sigismundov sin Milan,<\/span> ginekolog <\/span>(Osijek, 1898 \u2013 Derventa ili Grada\u010dac, BiH, IV. 1943). Po uspostavi NDH upu\u0107en je u sjev. BiH (Derventa, Grada\u010dac) djelovati na suzbijanju endemskoga sifilisa, kamo je poveo suprugu Annie i sina Petra. Po\u010d. 1943. te\u0161ko je obolio i umro. Milanov sin Petar (Pero) <\/span>(\u0110akovo, 1929 \u2013 Jasenovac, 22. IV. 1945) nakon o\u010deve smrti po\u010detkom 1943. s majkom je deportiran u logor Jasenovac. Kao \u0161esnaestogodi\u0161nji dobrovoljac s eksplozivom oko tijela krenuo je u proboj iz logora 22. IV. 1945, no stradao je u preranoj eksploziji. \u2013 Otac Samuel, <\/span>rabin <\/span>(Keszthely, Ma\u0111arska, 1828 \u2013 Osijek, 14. XII. 1895). Sin rabina iz Keszthelya. O\u017eenio se 1855. Amalijom ro\u0111. Porges s kojom je imao sedmero djece, \u010detiri sina i tri k\u0107eri. Zavr\u0161io je rabinski seminar u Pragu, gdje je doktorirao filozofiju na Karlovu sveu\u010dili\u0161tu. God. 1853. prihvatio je poziv \u017dO u Osijeku, koja je tada imala 578 \u010dlanova, da preuzme mjesto rabina i na tom je mjestu ostao do smrti. Viroviti\u010dka \u017eupanija sa sjedi\u0161tem u Osijeku predlo\u017eila ga je 1863. za \u017eupanijskoga nadrabina te je tada postao osje\u010dki nadrabin. Za njegova slu\u017ebovanja zapo\u010dela je i dovr\u0161ena 1869. izgradnja velika sinagoge u \u017dupanijskoj ul. te sagra\u0111ena zgrada \u017eid. \u0161kole u Kolodvorskoj (danas Radi\u0107eva) ul. u kojoj su \u0161kolovani nara\u0161taji \u017eid. djece, a danas su ondje prostorije osje\u010dke \u017dO i Pravni fakultet. Autor je vi\u0161e studija iz \u017eid. teologije i povijesti te mnogih prigodnih publikacija (O pismu u razli\u010ditih naroda, Red slu\u017ebe za pomen mrtvih u bogomolji izraeliti\u010dke bogo\u0161tovne op\u0107ine u gor. Osijeku, Die Uhr).<\/span> U povodu proslave 40-obljetnice vladavine kralja i cara Franje Josipa I. napisao je knjigu Jubilej <\/span>u kojoj obja\u0161njava podrijetlo te rije\u010di od hebrejskoga Jovel<\/span>. Primjerci se \u010duvaju u izraelskoj Nacionalnoj knji\u017enici u Jeruzalemu. Mnogo je putovao poma\u017eu\u0107i u osnivanju \u017eidovskih op\u0107ina u BiH. U Izraelu \u017eivi \u010detvero njegovih praunuka i devetero prapraunuka, dok jedna praunuka \u017eivi u SAD. \u2013 <\/span>Samuelov brat Jakob,<\/span> knji\u017ear i tiskar (?, Ma\u0111arska, o. 1840 \u2013 ?). Vlasnik je tiskare u Slavonskom Brodu 1879\u201382. Poslovo\u0111a tiskare bio je \u2192 H. Schulmann, koji je 1883. prekupio tiskaru.<\/p>\n

IZV.:<\/span> DAOS, Zbirka mati\u010dnih knjiga, Mati\u010dne knjige \u017didova, Osijek, Mati\u010dna knjiga umrlih 1882.\u20131896. \u2013 Podaci o ulazniku R. Eldar i M. Ajzen\u0161tajn-Stoji\u0107. \u2013 Telefonski imenik 1941.<\/p>\n

LIT.:<\/span> Die Drau, 20(1887) 100. \u2013 Sriemske novine, 8(1895) 102. \u2013 Narodne novine, 61(1895) 289. \u2013 \u017didov, 15(1920) 4\/5. \u2013 Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. <\/span>Odvjetnik, 3(1929) 3; 8(1934) 1. \u2013 (Nekrolog). \u017didov, 15(1931) 1\/2. \u2013 N. Tolnauer: Dr. Spitzer i osnivanje saveza op\u0107ine<\/span>. \u017didov, 15(1931) 2. \u2013 Lj. Freundlich: \u017divot i rad dra Huge Spitzera<\/span>. Ibid., 15(1931) 3\/4. \u2013 Hugo Spitzer. <\/span>Jevrejski pregled, 25(1974) 9\/10; 35(1984) 55\/56. \u2013 M. Malba\u0161a: Povijest tiskarstva u Slavoniji. <\/span>Zagreb 1978. \u2013 J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941\u20131945. \u017drtve genocida i u\u010desnici narodnooslobodila\u010dkog rata<\/span>. <\/span>Beograd 1980. \u2013 M. Malba\u0161a: Osje\u010dka bibliografija. Tiskarsko-izdava\u010dka djelatnost u Osijeku od 1742\u20131978. godine. <\/span>Osijek 1981. \u2013 Bilten \u017dOZ, 1989, 12; 1990, 13; 1996, 43. \u2013 Lj. Dobrov\u0161ak: Hrvatska javnost prema \u017didovima krajem 19. stolje\u0107a (za vrijeme Dreyfusove afere od 1894.\u20131899<\/span>.) (magistarski rad). Zagreb 2003. \u2013 S. Sr\u0161an i V. Mati\u0107: Zavi\u010dajnici grada Osijeka 1901.\u20131946. <\/span>Osijek 2003. \u2013 Lj. Dobrov\u0161ak: Cionisti\u010dki kongres 1904. u Osijeku. <\/span>Ha-kol, 2004, 84. \u2013 M. \u0160vob: \u017didovi u Hrvatskoj, <\/span>2. Zagreb 2004. \u2013 Lj. Dobrov\u0161ak: \u017didovi u Osijeku od doseljavanja do kraja Prvoga svjetskog rata.<\/span> Osijek 2013.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

SPITZER, Hugo, pravnik i \u017eid. aktivist (Osijek, 19. XII. 1858 \u2013 Zagreb, 14. VIII. 1936). Sin Samuela, osje\u010dkog nadrabina, i Amalije ro\u0111. Porges. Sa suprugom Martom, k\u0107eri zagreba\u010dkog nadrabina \u2192 H. H. Jacobija, otac je Slave (Mausi). Osnovnu \u0161kolu i gimnaziju zavr\u0161io je u Osijeku i Vinkovcima, a studij prava u Be\u010du, gdje je doktorirao … Nastavi \u010ditati “SPITZER, Hugo”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[20],"tags":[],"class_list":["post-2287","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-20"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2287"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2287"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2287\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2287"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2287"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}